Musalla 2017: Djelo Hasana Škapura čekalo 40 godina da se objavi
U okviru manifestacije „Musalla 2017“, u haremu Hamzibegove džamije u Sanskom Mostu održana je promocija knjige Hasana Škapura, „Odnos Osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku 1875 – 1878. godine”.
Ono što je zanimljivo, kada je riječ o ovom jedinstvenom istraživačkom djelu je da je više od četiri decenije stajalo u ladicama čekajući pogodan trenutak za objavljivanje i to je učinjeno nakon autorove smrti. Inače, ovo je bila šesta po redu promocija ove knjige održana u BiH. Prisutne je na početku pozdravio glavni sanski imam, Husein ef. Kovačević, istakavši kako ovo djelo ima veliku naučnu težinu jer baca novo svjetlo na događaje s kraja 19. vijeka u Bosni i Hercegovini i širem okruženju u procesu deosmanizacije Balkana.
O knjizi su govorili prof. dr. Sedad Bešlija, mr. Kemal Bašić i prof.dr. Aladin Husić. Istaknuto je kako Škapurova knjga dovodi u pitanje uvriježene teze u historiografiji 20. vijeka kada je riječ o ustanku u Bosni koji je izbio 1875. godine. Iako je u dosadašnjoj istoriografiji taj događaj predstavljan kao socijalni i nacionalni ustanak protiv osmanske vlasti, Škapurova istraživanja su pokazala kako je iza njega stajala politika usmjerena ka ostvarivanju interesa susjednih država i velikih sila.
Knjiga „Odnos osmanskih vlasti prema bosanskom ustanku 1875 – 1878“ je detaljna, hronološki struktuirana historija ovog ustanka, bazirana na izvorima osmanske provenijencije, što u dosadašnjim djelima i istraživanjima nije bio slučaj. Istaknuto je kako su ranije objavljena djela na ovu temu pisana iz perspektive zapadnih dokumenata i na jednostran način. Knjiga prati i posljednje godine sultanske vlasti na ovim prostorima nakon punih 415. godina osmanske vladavine u Bosni.
Rukopis Hasana Škapura je čekao 40 godina na objavu i to je učinjeno zahvaljujući njegovom sinu koji ga je svih tih godina čuvao i sačuvao. Knjiga govori o uticaju na politička i društvena previranja u Bosni na kraju 18 stoljeća te donosi detalje o osmanskoj reformi, ciljevima crne Gore i Srbije te interesima Velike Britanije, Austro Ugarske i Rusije na prostorima Balkana. Škapur jedan od istaknutih naučnih radnika Bosne i Hercegovine 20. vijeka, poznat između ostalog i po tome što je preveo četiri toma Buharijine zbirke hadisa na bosanski jezik. U svom radnom vijeku radio je kao kustos muzeja u Prijedoru, objavio je mnoge stručne članke i radove. Preminuo je u Prijedoru 1975. godine završavajući prijevod četvrtog toma zbirke hadisa.
Akos.ba
