Mreža bh studenata i akademika u Njemačkoj uputila pismo ambasadi Mađarske

Poštovani ambasadore,

nakon ponovljenih medijskih izvještaja koji pokazuju premijera Vaše zemlje, Viktora Orbána, zajedno sa kartom etničke strukture Bosne i Hercegovine, želimo ukazati na neke aspekte koji su važni u okviru partnerstva između dvije suverene države i generalno evropske perspektive Bosne i Hercegovine.

Hungary's anti-Semitic prime minister Viktor Orban holding the book by Britain's leading Islamophobe, Spectator columnist and Henry Jackson Society associate director Douglas Murray, arguing that immigration is destroying Europe. pic.twitter.com/aX7gB77nz1

— Marko Attila Hoare (@markoah) November 2, 2018

Naime, početkom novembra 2018. godine, dotična slika koja pokazuje Viktora Orbána sa već opisanom kartom Bosne i Hercegovine i knjigom Douglasa Murray-a pod naslovom „Čudna smrt Evrope“ je više puta objavljena u regionalnim medijima na Balkanu. Bez prevelikog ulaženja u detalje o autoru ili sadržaju knjige, iznenađujuće je zašto se pitanje etničke strukture na teritoriji Bosne i Hercegovine ne diskutuje na službenim sastancima između dvije suverene države Bosne i Hercegovine i Mađarske. No, o ovom pitanju se raspravljalo sa drugim akterima, kao što je italijanska delegacija desnice u februaru 2018. godine. Prilikom stastanka se ponovo vidjela karta Bosne i Hercegovine u pogledu raspodjele etničkih grupa u Bosni i Hercegovini.

Komentar jedne od učesnica, Georgia Meloni, italijanske novinarke i lider stranke „Fratelli d’Italia“, da se ilegalna imigracija mora zaustaviti i da patrioti znaju kako to da učine, pokazuje da je bosanskohercegovačka država, a još više njeni građani tema razgovora, bez da sjede za istim stolom.

Odlučno smo protiv ovakve prakse. U aprilu 2016. godine, kada je delegacija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pod vodstvom Reis-ul-uleme, Huseina ef. Kavazovića, bila primljena od strane g. Orbana, takva karta Bosne i Hercegovine nije bila u prostorijama.

Ključna stvar je da se fokus ove karte i razgovora odnosi na etničku pripadnost građana Bosne i Hercegovine, što je suštinsko iskrivljenje slike realnosti, jer je etnicitet jedan dio identiteta, ali ne jedini. Umjesto toga, fokus mora biti na pravima i obavezama svakog građanina, na dostojanstvu pojedinca i jednakosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U istom pravcu se između ostalog kreću i presude pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu u predmetima Sejdić – Finci, Pilav, Zornić i ostalim, koje jasno pokazuju kako trenutni Ustav Bosne i Hercegovine krši ljudska prava i diskriminira svoje građane.

U ovom kontekstu se takođe postavlja pitanje o nastanku sadašnjeg Ustava Bosne i Hercegovine, jer samo tako se može razumjeti njegova uloga. U vrijeme usvajanja Ustava Bosne i Hercegovine ili potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, naglašavanje etničkog pitanja trebalo je da prekine sukobe u kojem su se desili strašni zločini, genocid i etničko čišćenje od 1992. do 1995. godine, te da u konačnici osigura mir. Međutim, presude pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu pokazuju da danas, 23 godine nakon završetka rata, više nema argumenata koji idu u prilog održavanju trenutnih ustavnih odredbi.

Bilo bi nam zadovoljstvo ako bismo mogli razgovarati u okviru zajedničke diskusije o tome kako poboljšati evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine, takođe putem inicijative Vaše države, Mađarske. Od presudnog značaja bi svakako bila primjena presuda pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu u predmetima Sejdić – Finci, Pilav, Zornić i ostalim.

Radujemo se Vašem odgovoru.

S poštovanjem,

Ahmed Spahić

Predsjednik Upravnog Odbora NBSAD e.V.

Akos.ba