Mogu li sobne biljke zaista pročišćavati zrak?
Sasvim je sigurno da vaše lončanice uljepšavaju prostor, no mogu li one zaista povećati kvalitetu zraka u vašem domu? Studije s državnog Univerziteta Pennsylvania, Univerziteta Georgia, NASA-inih naučnika i ostalih respektabilnih institucija, ukazuju na to da mogu.
Opće je poznato da biljke uspješno apsorbiraju plinove kroz pore na površini lišća. Ta vještina omogućuje im i fotosintezu, proces kojim biljke pretvaraju svjetlosnu energiju i ugljični dioksid u hemijsku energiju koja služi kao gorivo za rast biljke, piše LiveScience, a prenosi geek.hr.
No, naučnici su proučavajući kapacitet za pročišćavanje zraka koji imaju sobne biljke, otkrili da one mogu apsorbirati mnogo drugih plinova osim ugljičnog dioksida, uključujući dug popis hlapljivih organskih spojeva. Benzen (sastojak koji nalazimo kod nekih vrsta plastike, tkanine, pesticida i u dimu cigareta) i formaldehid (nalazimo ga u nekim vrstama kozmetike, sredstvima za pranje suđa, omekšivačima, čistačima tepiha) samo su neki primjeri hlapljivih spojeva koje biljke pomažu eliminirati.
Ti spojevi, kao i drugi zagađivači zraka (uključujući i ozon), dovode se u vezu s brojnim akutnim stanjima, poput astme, mučnine, ali i hroničnim bolestima, poput raka i bolestima respiratornog sistema.
Sposobnost sobnih biljaka da uklone štetne komponente iz zraka primjer su fitoremedijacije. To je sposobnost bilo koje biljke, sobne ili one koje uspijeva vani, da ublaži onečišćenje zraka, tla i vode.
Sobne biljke uklanjaju onečišćenje iz zraka apsorpcijom plinova kroz lišće i korijenje. Mikroorganizmi koji žive u tlu sobne biljke također igraju važnu ulogu u neutraliziranju hlapljivih organskih spojeva i drugih zagađivača.
Premda je većina lisnatih biljaka sposobna za pročišćavanje unutarnjeg zraka, naučnici su ustanovili da su neke u tome uspješnije, poput mirnog ljiljana, kraljevske paprati, aloe vere, engleskog bršljana, klorofita, rajske palme, scindapsusa i sansevierie.
Akos.ba
