Mit je da je zdrava ishrana skupa

Tajna Klisura je magistrica nutricionizma i magistrica biologije, biohemije i fiziologije. Nutricionistica, istraživač i nepopravljivi analitičar. U pružanju pomoći i podrške drugima, vodeći ih kroz promjenu za kojom tragaju, Tajna vidi svoju svrhu. Ističe važnost povjerenja u sve ono što nam promjena donosi, slušanja signala koje nam tijelo šalje i balansiranog, održivog pristupa prehrani. Svoj rad usmjerava ka isticanju važnosti edukacije o pravilnoj prehrani u svim životnim stadijima.

Čvrsto vjeruje da u obrazovanju generalne populacije o pravilnoj prehrani leži ključ optimizacije ljudskog zdravlja ali i mogućnosti za ispunjenje ličnog potencijala. Fokus svoga rada stavila je i na isticanje važnosti sistemskog pristupa trudnoći i reproduktivnom zdravlju. Pravilnu prehranu u reproduktivnim godinama žene ističe kao ključan aspekt uspješnog vođenja trudnoće.

Osnivač je brenda  Nutritajna  te suosnivač  Mandala u BiH. Član je stručnog tima prvog genetičkog savjetovališta u BiH „Genetika“.

Razgovarao: Alem Dedić

Iz Vašeg iskustva koliko procentualno za postizanje zdravog stila života ima ulogu fizička aktivnost, a koliko ishrana?

Klisura: Prvenstveno bih se osvrnula na pojam zdravog životnog stila i naglasila da je važno uvijek uzeti u obzir jedinstvenost svake individue, te da je ovaj pojam za svakoga od nas indivudalan u svojoj definiciji. U skladu sa time ne bih definisala procentualnu važnost prehrane i fizičke aktivnosti, već bih radije rekla da integracije jednog i drugog u skladu sa potrebama našeg organizma tvori 100% efikasnost.

Koje su specifičnosti ishrane u našim krajevima te da li se naša kuhinja smatra zdravom ili ne?

Klisura: Tradicija je ono što vodi i diktira prehrambene navike većinskog dijela stanovništa kod nas. Kuhinja u našoj državi je spoj mnogih drugih, koje su kroz historiju postajale naše. Opet se vraćam na termin zdravo. Rekla bih da je jedan od problema prehrambenih navika našeg stanovništva nedovoljno znanje o hrani, pa često pravimo greške prilikom kombinovanja namirnica, dok je njihov izbor čak i dobar, posebno jer imamo veoma kvalitetnu hranu za razliku od nekih većih evropskih zemalja.

Svjedoci smo brzog tempa života danas. S obzirom na to, koliko je teško hraniti se zdravo?

Klisura: Organizacija je uvijek prioritet i najvažniji alat prilikom kreiranja balansiranih prehrambenih navika. Nije teško, ali je važna disciplina u samom početku kako bismo  tokom vremena kreirali navike koje postaju dio naše svakodnevnice.

Da li je istina ili mit da je zdrava ishrana skupa i da oduzima puno vremena?

Klisura: Naravno da je mit. A mit je kreiran iz neznanja o kombinovanju namirnica i prisustvom raznih trendova koji se svakodnevno nameću. Krompir, mrkva, luk, kupusnjače, mahunarke, leguminoze, cjelovite žitarice – sve su to namirnice koje se trebaju naći na našim tanjirima i veoma su pristupačne, ali je ključno njihovo pravilno kombinovanje.

Ne umanjujući značaj fizičke aktivnosti, ali mnogi su razmišljanja da se do mršavljenja dolazi ponajviše time, fizičkom aktivnošću, pritom zanemarujući kvalitet ishrane. Koliko, ne samo kvantitet nego i kvalitet ishrane utiče na gojaznost?

Klisura: Kvalitet naše prehrane bi uvijek trebao biti prioritet, kao što bi prilikom kreiranja promjene u bilo kojem smislu uvijek naše zdravlje trebalo biti na prvom mjestu, a tek onda ono eksterno, to jeste, tjelesna kilaža.

Ukoliko se fokusiramo na to, našem tijelu dajemo potrebne nutrijente, ukoliko pazimo na porijeklo hrane koju jedemo, kao i na pravilno kombinovanje, regulacija apetita će biti bolja, imati ćemo više energije a samim time će doći i do tih eksternih promjena kojima težimo.

Sa stanovišta nutricionizma, da bi imali uravnoteženu ishranu koje su to specifičnosti ishrane za žene, a koje za muškarce?

Klisura: Nema velike razlike kada posmatramo prehrambene smjernice po spolovima, osim jasne razlike u energetskim potrebama na dnevnom nivou. Ono što bih istakla su ključni periodi života žene, gdje se velika pažnja posvećuje reproduktivnom periodu pred začeće, u trudnoći i u toku laktacije, kao i u toku menopauze. Svaki od ovih perioda zahtjeva specifične smjernice koje su opet individualne za svaku osobu.

Ovaj medijski sadržaj je omogućen zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je odgovornost autora i kao takav ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.

Akos.ba