Milton Friedman (1912-2006), američki ekonomista i nobelovac bio je, prema mnogima, najutjecajniji ekonomista druge polovine 20. stoljeća. Ono po čemu je ovaj izvrsni ekonomista ostao upamćen svakako je njegov prijedlog “Negativnog poreza” koji je podrazumjevao da svaki stanovnik ima zagarantovana “temeljna primanja” kako bi se na što efeikasniji način iskorijenilo siromaštvo u Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo ovaj način prikupljanja poreza od stanovništva liči na islamski propis prikupljanja poreza – Zekat.
U djelu Islam između Istoka i Zapada Alija Izetbegović također upoređuje ideju Miltona Friedmana sa Zekatom opisujući sličnosti ova dva poreza, te njihov konačni cilj, a to je postepeno iskorjenjivanje siromaštva. Neka od objašnjenja Miltona Friedmana za uvođenje ovog zakona su:
“Trebamo zamijeniti brdo zasebnih programa socijalne skrbi jednim sveobuhvatnim programom dodataka u gotovini – negativnim porezom na dohodak. To će osigurati temeljni minimum svim osobama u potrebi, bez obzira na razloge njihovih potreba…Negativni porez na dohodak pruža sveobuhvatnu reformu koja bi učinkovitije i humanije učinila ono što naš sadašnji socijalni sustav čini neučinkovito i nečovječno.”
“Jedna od glavnih vrlina negativnog poreza na dohodak, po mome mišljenju, jest da će uklanjanjem masovnog tereta preživljavanja omogućiti privatnim dobrotvornim organizacijama bolji aktivizam.”
“Vrlina je u tome da se svatko tretira na isti način…nema (u temeljnom dohotku) ništa kao što je ova sad nesretna diskriminacija među ljudima.”
Ove stavke koje su produkt razmišljanja jednog od najznačajnijih ekonomista prošlog stoljeća dosta su slične razlozima uvođenja zekata što nam govori o shvatanju značaja ovog principa socijalne skrbi na globalnom nivou – ekonomskog stručnjaka koji nije bio musliman, te skoro pa sigurno nije bio previse upoznat šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Za Akos.ba priredio: Admir Lisica
