Manifestacija “Slovo Gorčina” vraća život u Stolac
Slovo Gorčina je festival koji se održava od 1971. godine i bio je prepoznatljiv kulturni događaj u bivšoj državi. U ratu je doživio stanku od nekoliko godina, ali nakon toga je nastavio da živi, sa nastojanjem organizatora da mu vrate predratni sjaj.
Festival je zagovarao veliki bosanskohercegovački pjesnik Mak Dizdar još 1970. godine, u želji da objedini cjelokupno bh. i jugoslovensko umjetničko stvaralaštvo.
Gorčin Dizdar, Predsjednik OU Udruženja Slovo Gorčina je predstavio ovogodišnji program festivala, koji je sublimacija književnosti, likovne umjetnosti, muzike, VJ-inga, fotografije, filozofije…
Festival će svečano biti otvoren na nekropoli stećaka Radimlja kod Stoca 26. jula.
Važna stavka festivala je i Stolački ljetnji univerzitet, koji se organizuje u saradnji sa Fondacijom Friedrich Eber, u sklopu projekta SEE Democratic Left (Demokratska ljevica jugoistočne Evrope), a čija je ovogodišnja tema OTPOR! Predavači na univerzitetu će biti Štefica Galić, prof. Dragan Markovina i prof. Alen Brlek.
Dizdar je predstavio i Bilten Slovo Gorčina (dvobroj 2018/2019), koji su uredili Matija Bošnjak i Nenad Rizvanović i govorio o značaju jedne ovakve publikacije u vrijeme kada časopisi izumiru, a mjesto susreta umjetnosti sa kritikom i publikom preuzimaju festivali i online mediji.
Mile Stojić, predsjedavajući žirija na konkursu za dodjelu književne nagrade Mak Dizdar, istakao je da mladi danas mnogo čitaju i da jako dobro pišu. Stojić je ovu nagradu dobio prije 40 godina i kao mladom pjesniku, bila mu je izuzetno značajna.
Ove godine je pristigao rekordan broj rukopisa za prvu neobjavljenu zbirku poezije, njih 54, a 10 najboljih su pozvani na festival, gdje će biti proglašeni dobitnici prve tri nagrade.
Posljendji dan festivala biće upriličena promocija zbirke poezije Prostori, autorice Željane Vukanac, prošlogodišnje pobjednice konkursa.
Muamer Tucaković iz Stoca, koji već drugu godinu volontira na festival, istakao je da Slovo Gorčina vraća život u ovaj pomalo zaboravljen i marginalizovan grad, te mladim ljudima daje nadu i dobar primjer da se u malim sredinama mogu napraviti značajne stvari.
Akos.ba
