Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Dijaspora > Makedonija: Bošnjaci su faktor stabilnosti i prosperiteta u svim segmentima makedonskog društva

Makedonija: Bošnjaci su faktor stabilnosti i prosperiteta u svim segmentima makedonskog društva

Naučni saradnik u Institutu za nacionalnu historiju Republike Makedonije docent dr. Zećir Ramčilović u razgovoru za Anadolu Agency (AA) rekao je kako “Bošnjaci imaju viševjekovni kontinuitet u Makedoniji i da su oni dio svih važnijih procesa u borbi za slobodu, ravnopravnost i jednakost, u borbi za formiranje zajedničke domovine, Republike Makedonije”.

Dr. Ramčilović je govorio o historijskom kontinuitetu Bošnjaka u Republici Makedoniji, o njihovom društvenom položaju u Republici Makedoniji, političkom i građanskom organiziranju, kao i o problemima sa kojima se susreće ova etnička zajednica koja je dio bogatog multikulturnog društva u Republici Makedoniji.

Prema riječima Ramčilovića, Bošnjaci još od perioda osamostaljenja Republike Makedonije, u prvim godinama nezavisnosti države, ali i u daljem kontinuitetu, Bošnjaci su faktor stabilnosti i prosperiteta u svim segmentima makedonskog društva. Iako su bili dio svih pozitivnih dešavanja u zemlji, podsjeća da Bošnjaci nisu bili dio makedonskog Ustava sve do 2002 godine.

“U 2002. godini nakon potpisivanja Ohridskog okvirnog sporazuma, Bošnjaci su postali dio Ustava, dobili su mjesto koje zaslužuju. U tom periodu izdvajam dvije ličnosti koje više nisu među nama, ali su veoma zaslužne za taj čin, budući da su Bošnjaci dobili osjećaj ravnopravnosti, pripadnosti, jednakosti, jer kako su oni osjećali Makedoniju, tako Makedonija osjeća njih. Te dvije ličnosti su bivši makedonski predsjednik Boris Trajkovski i tadašnji poslanik u Skupštini Makedonije Alija Šahić. Na ovaj način se otvorio prostor za emancipaciju i integraciju Bošnjaka u makedonskom društvu. U daljem periodu je bilo uspona, padova i stagnacija, ali za cijeli ovaj period položaj Bošnjaka ima jedan pozitivan trend”, smatra dr. Ramčilović.

U pogledu ostvarenih ciljeva Bošnjaka kao etničke zajednice u Republici Makedoniji, Ramčilović izdvaja otvaranje tv i radio redakcije na bosanskom jeziku pri javnom servisu Makedonske radio-televizije (MRT), uvođenje predmeta jezik i kultura Bošnjaka u osnovnom obrazovanju, kao i nastava na bosanskom jeziku u školama u skopskoj općini Saraj u selu Ljubin i Gornjem Orizaru kod Velesa, i u centralnoj Makedoniji.

Kao jednu od pozitivnijih mjera koja se odnosi na manje etničke zajednice, Ramčilović izdvaja decentralizaciju općina, odosno lokalne samouprave, pri čemu navodu da je potrebno i da Bošnjaci u Republici Makedoniji imaju svoju općinu.

“Potrebno je da imamo jednu svoju općinu kako bi se prikazao multietnički karakter makedonskog društva”, kaže Ramčilović.

– Aktivnosti bošnjačkih nevladinih organizacija u saradnji sa BiH

Osvrćući se na društvenu organiziranost Bošnjaka u Republici Makedoniji, te njihove građanske i nevladine organizacije, Ramčilović ističe da se u posljednjim godinama na tom polju pojavilo nekoliko bošnjačkih građanskih organizacija i udruženja koja su u velikoj mjeri pomogli za riješavanje problema Bošnjaka u Makedoniji.

“Pojavilo se više nevladinih organizacija koje su ostavile pečat time što su realizirale određene projekte kulturnog, obrazovnog, ili nacionalnog interesa”, ističe Ramčilović.

Naveo je neke, prema njegovom mišljenju važnijih projekata, kao što su različne kulturne manifestacije povodom obilježavanja Dana Bošnjaka – 28 septembar, kao i humanitarne aktivnosti za pomoć pogođenim od poplava u skopskom naselju Sinđelić (Hasanbeg), gjde žive Bošnjaci.

Također, Ramčilović napominje da jedna nevladina organizacija radi na naporima za suradnju između BiH i Republike Makedonije za liberalizaciju i putovanje građana dviju zemalja samo sa ličnim kartama.

Kako ističe Ramčilović, u planu je da se organizira poslovni forum na kojem bi učestvovali makedonski i bosansko-hercegovački biznismeni, te da se uvede subvencionirana avionska linija na relaciji Skoplje-Sarajevo, kao i dogovor između BiH i Republike Makedonije za suradnju na polju kulture.

Nakon toga, Ramčilović navodi i projekte u oblasti obrazovanja, kao što je projekat “Pokloni knjigu-nagradi znanje”, u okviru kojeg bošnjački autori u Makedoniji poklanjaju svoja autorska djela uspješnim učenicima Bošnjacima u osnovnim školama.

Organizirano obilježavanje genocida u Srebrenici, putovanje u Memorijalnom centru u Potočarima, gdje učestvuju makedonski Bošnjaci, ali i pripadnici drugih etničkih zajednica, aktivnost je koju Ramličlović svrstvava u jednu od vrijednijih za pažnju koje sprovode bošnjačke nevladine organizacije.

Također, Ramčilović napominje i da u Makedoniji postoji udruženje žena koje, kako kaže on, radi na polju obrazovanja i emancipaciji žene Bošnjakinje u Makedoniji, te udruženje građana iz Gornjeg Orizara kod Velesa koje sprovodi brojne infrastruturne projekte koji utiču na sveukupni razvoj lokalnog stanovništva. Ipak, ono što se ne treba zanemariti, kaže Ramčilović, među ostalim, je pogrešna nominacija bosanskog jezika, za koji se upotrebljava termin bošnjački jezik u oficijalnim dokumentima Bošnjaka.

“To je možda po nekoj inerciji, ali je problem što to traje i danas”, podsjeća Ramčilović.

– Politički život Bošnjaka u Republici Makedoniji

Govoreći o političkom organiziraju Bošnjaka u Republici Makedoniji Ramčilović ističe da su Bošnjaci u kontinuitetu dio Sobranja Republike Makedonije od 1998 godine do sada.

“S obzirom na postojeći izborni sistem Bošnjaci kao manje etničke zajednice nisu u mogućnost da samostalno nastupe, potrebno je da urade neku promjenu. Smatram da je to potrebno za multietnički karakter države da manje etničke zajednice imaju zagarantirana mjesta u Skupštini. Ako se uzme u obzir ovo, kao dio koalicija većih stranaka, obično imamo jednog Bošnjaka, čak jedna od većih političkih stranaka u zemlji nijednom nije izašla, a da ne izabere kandidata iz manje etničke zajednice”, ističe Ramčilović.

Dodao je da su sadašnji politički predstavnici Bošnjaka u Makedoniji izgubili legitimitet kod Bošnjaka te da se trebaju izabrati nove osobe koja će raditi na političkom planu.

“Sada imamo predstavike koji su izgubili politički legitimitet kod Bošnjaka. Nažalost, osim u predstavničkom domu imamo predstavnike koji su izgubili politički legitimitet kod Bošnjaka učešće Bošnjaka u ostalim institucijama je više od nezadovoljavajućeg, odnosno samo 0,4 odsto od zaposlenih. Zapošljenja po Okvirnom sporazumu, su često zloupotrebljivana od predstvnika u vlasti u proteklom periodu, tako da osim Skoplja, drugi dijelovi su maltene zaboravljeni”, navodi Ramčilović.

On objašnjava da Bošnjaci u Makedoniji imaju nekoliko političkih stranaka, a da je u vladajućoj koaliciji samo jedan Bošnjak. Smatra da je Bošnjacima potrebna strategija na političkom planu s kojom bi se riješili problem bošnjačkog naroda u Makedoniji.

“Budući bošnjački predstavnici u parlamentu moraju postići konsenzus na osnovu potreba Bošnjaka i njihovih problema, prije svega na nacionalnom nivou u obrazovanju, nominaciji bosanskog jezika u institucijama, što veći broj zapošljenja i svakako veliki broj infrastrukturnih problema u ruralnim sredinama”, ističe Ramčilović.

Navodi da je Bošnjacima potrebno novo političko vodstvo, te potencira da je su na političkoj sceni u bošnjačkom korpusu potrebne nove osobe koje imaju moralni i intelektualni kredibilitet.

– “Završilo je vrijeme pučeva”

Govoreći o društveno-političkom stanju u regiji i šire, Ramčilović ističe da je osvajanje vlasti na nelegalan način prošlost. Među ostalim, on se osvrnuo i na pokušaj državnog udara u Turskoj koji se dogodio 15. jula za koji je optužena teroristička organizacija FETO.

“Živimo u vremenu kada glas naroda treba biti na prvom mjestu, za sve to postoje i institucije i zakoni. Svi smo mi građani određenih zajednica gdje imamo svoja prava i obaveze. Dešavanja u Turskoj, nezakonski referendum u BiH, događaji u Makedoniji … Jedini način da se bude vlast, da se predstavlja narod i da se vodi država su izbori, imamo demokratske mogućnosti. Vremena pučova, preuzimanja vlasti na silu su prošla vremena. Živimo u jednim procesima i vremenima gdje sve te mogućnosti koje nudi demokratija se trebaju iskoristiti na način koji dolikuje svakom čovjeku”, poručuje Ramčilović.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top