Magične ljepote Vjetrenice: Prirodno stanište čovječije ribice čeka da bude na listi UNESCO-a

Piše: Almir Terzić

Najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini Vjetrenica svojim magičnim tunelima i dvoranama zadivljuje svoje posjetitelje koji dolaze sa svih strana svijeta. Direktorica Javnog preduzeća Vjetrenica – Popovo Polje Ana Soldo s ponosom ističe kako na jesen počinju pregovori za daljnje korake u procesu kandidovanja pećine Vjetrenice na listu svjetske baštine UNESCO-a, javlja Anadolu Agency (AA).

“Kandidatura špilje Vjetrenice na listu svjetske baštine UNESCO-a je jedan od najvažnijih projekata. Sada se trenutno nalazimo na tentativnoj, odnosno privremenoj listi. Zašto se to tako oduljilo sa tim procesom: Vjetrenica je trebala kako je planirano ići samostalno na listu svjetske baštine. No, onda je došlo da se kandidira cijeli Dinarski luk odnosno krš i zato se stalo. Mislilo se to uraditi zajednički, ali evo ipak, smo došli do dogovora da Vjetrenica ide sama. Ove jeseni krećemo sa pregovorima za daljnje korake u tom procesu”, naglasila je direktorica Soldo. 

Jedan od većih planova i jako zanimljiv je onaj prebrojavanja životinjskih vrsta u Vjetrenici.

“Išlo bi se na monitoring i prebrojavanje životinjskih vrsta, a sve to bi rezultiralo monografijom u kojoj bi bile opisane i popisane sve vrste koje žive u Vjetrenici. Jer, Vjetrenica se nalazi na vrhu ljestvice ako govorimo o raznolikosti: onda je ona jedna od prvih u svijetu ako ne i prva po bioraznolikosti. U njoj živi preko 200 životinjskih vrsta. Najzanimljivija i najveća među njima je predator – čovječija ribica. Ona živi u krškim podzemnim vodama, a jedno od tih staništa je i Vjetrenica, odnosno cijelo Popovo polje koje obiluje sa jako velikim brojem podzemnih voda. Kroz njega protiče i najveća rijeka ponornica na svijetu Trebišnjica”, ističe Soldo. 

– Primjerak čovječije ribice vraćen u prirodno stanište – Donju Vjetrenicu 

Čovječija ribica je zaštićena vrsta u svijetu. Trebala bi biti, cijeni direktorica Soldo više zaštićena i istražena također, i u Bosni i Hercegovini. 

Ekipa Anadolu Agency (AA) u pratnji direktorice Ane Soldo obišla je pećinu Vjetrenica. Čovječiju ribicu, nažalost nismo uspjeli vidjeti, a direktorica je objasnila i zašto:

“Mi je nismo uspjeli vidjeti jer je ona u malim, sporednim kanalima u Vjetrenici gdje mogu ući samo stručnjaci, speleolozi, ljudi koji su adekvatno opremljeni i educirani za takav dio. Do prošle godine mi smo imali jedan primjerak koji je bio u prirodnom, malom jezeru u Vjetrenici. No ipak, smo došli do saznanja da to nije nimalo dobro za tu jedinku koju smo držali tu, tako da smo je vratili u jezero u Donjoj Vjetrenici koje je inače, prirodno stanište čovječije ribice”. 

No, i pored toga što posjetioci nemaju mogućnost vidjeti primjerak čovječije ribice pećina posjetioce ostavlja bez daha svojim unutrašnjim ljepotama kojim obiluje. Stoga je svakako vrijedi posjetiti. 

A, kako posjetioci dolaze svjedoči i podatak koji nam je prezentirala direktorica Soldo “da se u odnosu na prošlu godinu bilježi, po sadašnjim saznanjima, iako sezona još uvijek traje, 60 posto više individualnih posjeta Vjetrenici”.

– Posjetioci od BiH do Hong Konga – 

Da je pećina Vjetrenica sve interesantnija hit destinacija posjetiocima zabilježila je i ekipa Anadolu Agency (AA). Samo u vrijeme naše posjete pećini Vjetrenica imali smo priliku sresti turiste iz Češke i dalekog Hong Konga. Među, posjetiocima bio je i Savo Bačić, iz mjesta Sijekovac u opštini Bosanski Brod na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine. Za AA kaže, kako mu nije bilo teško navratiti do Vjetrenice čijim ljepotama je očaran.

“Ovdje je prelijepo. Veoma sam pozitivno iznenađen bogatstvom pećinskih ukrasa i onim čime obiluje Vjetrenica. Smatram kako bi ovo trebala i morala biti nezaobilazna destinacija svima. Pozivam sve ljude u Bosni i Hercegovini i regiji da dođu i uvjere se u ljepote kojim obiluje pećina”, naglasio je Bačić.

Posjete Vjetrenici realiziraju se u periodu od 1. aprila do 1. oktobra svakim danom od 10 do 18 sati, a cijena ulaza je 10 KM za odrasle, pet KM za djecu, dok oni mlađi od šest godina, kojih kako navodi direktorica ima, pećinu obilaze gratis. Turistički obilasci Vjetrenice traju 40 do 60 minuta. 

Što se tiće organiziranih posjeta, navodi direktorica Soldo, odnosno suradnje sa agencijama još uvijek nije došlo do nekog većeg partnerstva.

“Surađujemo sa nekih četiri-pet agencija. Još uvijek se nismo uspjeli probiti na tržište Hrvatske, odnosno Dubrovnika kao jedne od najvećih evropskih destinacija”, naglašava Soldo.  

Vjetrenica je najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine. Smještena je 300 metara istočno od Zavale, na zapadnom rubu Popova polja, u općini Ravno, te je 12 kilometara udaljena od mjesta Slano na obali Jadranskog mora (Republika Hrvatska), odnosno 80 kilometara od Mostara. 

Speleološke posebnosti ove jedinstvene pećine su magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet sa brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima, a ne treba zaboraviti ni pojavu snažnog vjetra na ulazu kao i osjetno strujanje zraka na nekoliko mjesta u unutrašnjosti. Vjetrenica je podjednako zanimljiva u ekološkom, geomorfološkom i ekonomskom smislu, a istovremeno ona je i jedan od najsnažnijih izvora identiteta širega područja Bosne i Hercegovine. Zaštićeni je spomenik prirode od 1952. godine. Vjetrenica je 1965. godine svrstana u kategoriju specijalnih geoloških rezervata, a 2004. kandidirana za preliminarnu listu svjetske baštine UNESO-a na kojoj se nalazi već sedam godina. 

Ukupna dužina kanala u Vjetrenici iznosi 7.013,90 metara. Uređena je i elektrificirana 1964. godine u dužini 1.050 metara sa stazom uređenom 1.300 metara. No, u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini je znatno devastirana.

Direktorica Ana Soldo ističe kako je veliki broj stalaktita, pećinskih ukrasa odrezan i odnesen čime je nastala neprocjenjiva šteta u Vjetrenici. Kolike su razmjere štete najbolje svjedoći podatak da je za nastajanje samo jednog milimetra stupca potrebno između tri i deset godina u zavisnosti od količine vode, temperature i jačine vjetra. 

U pećini je pronađeno i preko 100 sanduka municije koja je uklonjena. 

“Ovo je četvrto ljeto kako mi radimo. Počeli smo 2010. godine. Infrastruktura je završena: rasvjeta i uređenje staze tek prošle godine, izgradnja toaleta i drugih osnovnih uvjeta koje do sada nismo imali. Deminiranje područja obavljeno je prošle godine uz potporu japanske vlade. Deminiran je veliki prostor negdje oko 650 hisuća metara kvadratnih. Sada imamo uvjete koji se ne bi trebali zanemariti u smislu kvalitetne valorizacije”, naglasila je direktorica Soldo.   

Što se tiče uređivanja infrastrukture planirali su, navodi Soldo, “pojačanje rasvjete, uređenje staze koja je urađena dosta davno, pa je u unutrašnjosti dosta sklisko jer je hodanjem po samoj stazi kamen došao do te faze da ga se treba dotjerati kao i osigurati stazu”.

Tako je sada staza prilagođena za turiste u dužini od 600 metara. Stalna temperatura u pećini je 11 stepeni Celzijusa, a snaga vjetra u ljetnim danima iznosi 15 metara u sekundi. 

– Tursko groblje i Zlatna dvorana plijene ljepotom – 

Na samom ulasku u pećinu nalazi se grob popovskog velikaša vlasnika dvorca koji se nalazio u neposrednoj blizini Vjetrenice, kao i dva nadgrobna stećka uklesana na stijeni sa motivima lova na jelene i viteškog turnira koji datiraju još iz srednjeg vijeka.

Glavni kanal, prostire se horizontalno od početka do kraja: iznad njega se uzdižu vertikalni kanali – dimnjaci koji ga povezuju s topografskom površinom. Na sredini pećine nalazi se jedan od najvećih dimnjaka, visine 700 metara kojim se osigurava dopremanje zraka tako da cijelom dužinom turističke staze ima sasvim dovoljno prirodnog kiseonika. Kroz otvore u pećinu često upadaju i zečevi i vjeverice, ali i glodari poput miševa koje uposlenici pronalaze uginule. 

Ekipa Anadolu Agency je u pećini zatekla zrikavce koji su gotovo prozirni jer su od mraka i ambijenta izgubili autentičnu boju, ali su se adaptirali na nove životne uslove.

 Prvih 150 metara pećina je niska, a potom se razvija u širok i prostran kanal, koji od prostrane dvorane daljih 600 metara koljenasto slijedi glavni smjer od sjeverozapada prema jugoistoku, a zatim ide na jug do kraja skrivenog glavnog kanala. 

Pećina ima na turističkoj stazi otvorenoj za posjetioce u dužini od 600 metara, pet dvorana i četiri kalcitna jezera sa nepropusnim slojevima nakupine vode. 

Rogljasta dvorana promjera je preko 20 metara i šira je nego duža. Ona bočno vodi u Prostranu dvoranu i raskrsnicu dugu preko 100 metara, a široku između 10 i 15 metara. Prva dvorana dugačka je 40, a široka 10 – 15 metara: završava vratima – okruglastim prolazom promjera oko 2,5 metara nastalim erozijom. 

Ipak, najzanimljivija je Zlatna dvorana koja spada u jedan od najljepših dijelova Vjetrenice i predstavlja njen simbol. Duga je 45 metara, a lijevu stranu joj čine dvorane koje prekriva žuti saljev zbog čega je i dobila ime Zlatna dvorana. Pod joj je ukrašen sigastim kamenicama što je čini jedinstvenom. 

Kolorit boja koji nastaje ostavlja posjetioca zadivljenim.

Od četiri, treće kalcitno jezero koje se nalazi na oko 480 metara od ulaza je prva stalna vodena površina.

Skoro na samom kraju turističke staze, na oko 550 metara od ulaza nalazi se tursko groblje koje plijeni svojom ljepotom. Riječ je o skupini stalagmita nataloženih na glinenu podlogu koji oblikom podsjećaju na muslimanske nadgrobne spomenike. 

U neposrednoj blizi, na samom kraju na oko 600 metara je i hajdučki sto: umjetno napravljeni kameni sto i nekoliko kamenih sjedišta.

Inače na dužini od 1,2 kilometra u Vjetrenici se nalazi najveće podzemno jezero u Evropi – Veliko jezero. 

Od zanimljivosti na koje treba obratiti pažnju, a dostupni su posjetiocima Vjetrenice su svakako pjati – male kamene kaskande nakupine vode u obliku tanjura. 

Tu je i Vilino guvno: mitološka povijet Vjetrenice opisana u starim tekstovima odigravala se upravo na tom mjestu. Zato se za Vilino guvno navodi kako je to centar socijalnog života. Vjeruje se kako se tu skupljaju vile kako bi pjevale i liječile. Stoga se za djecu na tom mjestu organiziraju manifestacije u kojim se oni oblače u duge haljine sa vjenčićima na glavi kao vile, a glavna je vila Vjetrenica. 

Na oko 150 metara od glavnog ulaza nalazi se ulaz u Donju Vjetrenicu. To je splet od ukupno 370 metara kanala. U njoj je nekoliko stalnih jezera, u kojima je mnoštvo životinjskog svijeta, posebno beskičmenjaka. To je i ujedno i prirodno stanište čovječije ribice.

U Donjoj Vjetrenici se nalazi izvor Lukavac koji se ulijeva u Popovo polje, a njegov šum čuje se na samom ulazu podno Vjetrenice. Voda je čista i koristi se za piće. 

– Do narednog ljeta izgradnja biospeleološkog muzeja prvog u regiji – 

U neposrednoj blizini Vjetrenice, u mjestu Zavala udaljenom odo 300 metara nalazi se zgrada koja je sjedište JP Vjetrenica –  Popovo polje. No, zbog osiguravanja potrebnih preduvjeta, ono je i dalje smješteno u zgradi Općine u Ravnom, udaljenom oko šest kilometara. 

Upravna zgrada je planirana i za druge aktivnosti.

“Jedan od važnijih projekata je i biospeleološki muzej gdje smo dobili donaciju od Ureda UNESCO-a u BiH. Obnovili su nam samu zgradu gdje je predviđen muzej. Sada smo aplicirali na Federalno ministarstvo turizma i okoliša, koje nam je inače do sada pomagalo i financijski i stručno, gdje smo u okviru poziva za zaštićena područja u BiH podnijeli projekat za operamnje i adekvatno pronalaženje nalaza i njihovo očuvanje i obradu i postavljanje u muzej. Ako bi smo dobili ta sredstva onda bi na ljeto naredne godine imali biospeleološki muzej. To bi bio prvi takav muzej u regiji”, ističe direktorica Soldo. 

Što se tiče izložaka,navodi imaju ih jako puno: jedan od najvećih i najvažnijih je cjeloviti kostur leoparda koji je pronađen u Vjetrenici. On se trenutno nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Također, jako važni nalazi su i onaj butne kosti špiljskog medvjeda i jako puno okamenjenih ostataka koji su u Sarajevu kod biospeleologa i u Zagrebu kod njihovog biospeleološkog saveza sa kojim, kako navode u JP Vjetrenica – Popovo polje dobro surađuju. 

“Jako puno je planova i nadamo se da ćemo veći dio toga ostvariti”, zaključuje direktorica JP Vjetrenica – Popovo polje Ana Soldo.  

Anadolija