Llider Albanaca u S. Makedoniji: Ohridski sporazum spasio državu od mogućih tragedija

U Sjevernoj Makedoniji danas se obilježava 20. godišnjica od potpisivanja Ohridskog sporazuma, kojim su uređena prava manjinskih etničkih zajednica u toj zemlji, javlja Anadolu Agency (AA).

Ovim mirovnim sporazumom okončan je međuetnički oružani konflikt između dvije najveće etničke zajednice, Makedonaca i Albanaca.

Ali Ahmeti, jedan od političkih lidera Albanaca u Sjevernoj Makedoniji, predsjednik Demokratske unije za integraciju (DUI), koja učestvuje u koalicionoj Vladi izjavio je da je Ohridski sporazum jedan od najvažnijih dokumenata Sjeverne Makedonije, jer je “spasio državu od mogućih tragedija”.

“Ohridski sporazum spasio je državu od mogućih tragedija, koje su mogle nastati zbog podjela, gubitaka života. Na vrijeme je intervenisano, s obzirom na prethodna iskustva u Bosni i na Kosovu koja su se dogodila. Međunarodna zajednica bila je mnogo brža i intervenisala je između strana kako bi započeli pregovore o mogućem mirovnom sporazumu”, rekao je Ahmeti u razgovoru za AA.

Kada je riječ o implementaciji Ohridskog sporazuma, Ahmeti je istakao da su sve zajednice koje žive u Sjevernoj Makedoniji imale koristi od njega, ali je dodao da još ima posla.

“Ohridski sporazum je proveden, zakonodavni dio je ispunjen, pragmatični dio se još mora uraditi. Ne trebamo biti arogantni ako kažemo da je sve zatvoreno, još uvijek imate odjele bez predstavnika drugih zajednica, uključujući Albance, Turke, Rome i još uvijek postoje predrasude iz makedonske zajednice da gube svoju državu. Svi su pobijedili Ohridskim sporazumom, pobijedili su i Makedonci, jer steći mir, stabilnost i sigurnost, naravno, velika je pobjeda”, izjavio je Ahmeti.

Dodao je da je Ohridski sporazum ojačao temelje države i da su njime zajednice zbližene.

Upitan o motu 20. godišnjice potpisivanja sporazuma “Izvan Ohrida”, Ahmeti kaže da to znači da se zemlja treba pridružiti Evropskoj uniji (EU), imati standarde slične zemljama EU-a, ali i odbraniti prava svih bez obzira na etničku pripadnost.

“Ovo je Makedonija izvan Ohrida. Sa standardima, s vladavinom prava, s borbom protiv korupcije i sa sigurnom Makedonijom za život. Imamo toliko mnogo posla, kako u oblasti ekonomije tako i na polju ambijenta. Još uvijek imamo naselja bez kanalizacije, još uvijek imamo zrak koji zagađuju različita domaćinstva ili preduzeća. Što dublje idete, to više vidite koliko posla morate obaviti”, kazao je Ahmeti.

Vojni sukob u Republici Sjevernoj Makedoniji od 2001. započeo je početkom godine, između Nacionalnooslobodilačke vojske (NLA) i makedonskih snaga sigurnosti, a završen je potpisivanjem Ohridskog okvirnog dogovora u avgustu iste godine, kojim su uređena prava manjinskih etničkih zajednica u zemlji.

Pregovori su započeti u Skoplju, a potom nastavljeni u Ohridu, gdje su završili parafiranjem dokumenta. Dokument je potpisan 13. avgusta 2001. u predsjedničkoj rezidenciji u Skoplju.

Okvirni dogovor, poznat i kao Ohridski dogovor potpisali su predstavnici najvećih političkih partija u zemlji i specijalni predstavnici Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Tokom godina od usvajanja Ohridskog okvirnog sporazuma doneseno je više od 130 zakona, zakonskih izmjena i dopuna, od kojih su većina zakoni o nediskriminaciji i pravednoj zastupljenosti, a dio se odnosi na oblasti identiteta, kulture, obrazovanja i decentralizacije vlasti.

Nakon 20 godina od potpisivanja Ohridskog sporazuma, mišljenja ekspertske javnosti, političkih aktera i šire javnosti su podijeljena. Za jedne je ovaj sporazum doprinio izgradnji multietničkog društva i države, dok drugi smatraju da je potrebno uraditi još mnoga toga na njegovoj provedbi.

Također, treba napomenuti da je 2004. osnovan i Sekretarijat za implementaciju Ohridskog okvirnog dogovora.

Akos.ba