Kurra hafiz Armin Abaza: “Učenje Kur’ana je moja najveća ljubav”
Jedan od zaista posebnih insana jeste kurra hafiz Armin Abaza, profesor u Mostarskoj medresi
Jako je skroman, ali oni koji ga poznaju znaju da je život posvetio hifzu, podučavanju Kur’anu i odgoju mladih.
Hafiz Abaza je Karađoz-begovu medresu završio s odličnim uspjehom 2001. godine, a potom fakultet Usulud-din, odsjek Hadis 2006. godine u Damasku (Sirija). Prema sopstvenim riječima, ljubav prema učenju Kur’ana nosi osnovne škole, kada je kao nagradu za učešće u jednom mektebskom takmičenju, dobio prvi primjerak Kur’ana s prijevodom.
„Nakon tog poklona, učenje je Kur’ana postala moja svakodnevna opsesija. Uvijek sam maštao o tome da jednog dana naučim čitav Kur’an napamet. Taj san sam ostvario kao učenik 3. razreda Medrese, a odlaskom u Damask na studije imao sam priliku svoje znanje učenja Kur’ana dodatno proširiti.“, kaže hafiz Abaza.
Nakon dolaska u Damask, hafiz Abaza se posvetio dobijanju idžazetname iz Kur’ana s senedom do Poslanika, s.a.v.s. Uz Allahovu pomoć i podršku, prvo je proučio čitav Kur’an napamet, po Asimovom kiraetu, Hafsovom rivajetu, pred šejhom Abdulhadijem Misutijem i time stekao idžazetnamu sa senedom, te odmah poslije toga krenuo sa izučavanjem kiraetā i u vrlo kratkom roku, također, dobio idžazetnamu za deset kiraeta preko Šatibije i Durre.
Nakon povratka u BiH, dobija posao profesora kiraeta u Karađoz-begovoj medresi u Mostaru i učestvuje u osnivanju Centra za učenje Kur’ana, gdje biva rukovodilac niz godina.
Pred Komisiju Rijaseta za hifz je kao muhaffiz izveo šest kandidata: Mahira Ramića, Suada Goduševića, Aida Tuleka, Aziza Makana, Zekiju Krvavac i Indiru Mujkanović-Tulek.
Hafiz Abaza je autor jednog djela iz oblasti kiraeta Šu’betov rivajet (komparacija između Šu’betovog i Hafsovog rivajeta). Objavio je četiri prijevoda („Džennetski vrtovi“ od Ibn Kajjim el-Dževzija, „Knjiga o edebu“ od imama Buharija, “Vrijednosti učenja Kur’ana“ od imama Ibn Tejmije i „Kultura ponašanja hafiza Kur’ana“ od imama Adžurrija ), a u pripremi su još neki radovi.
U nastavku donosimo nekoliko preporuka hafiza Abaze vezanih za učenje Kur’ana napamet i kako postati hafiz Kur’ana.
‘Postoji izreka naših mudrih predaka: Ako ne zaposliš svoj nefs dobrim, zaposlit će on tebe zlim! Najveći problem naše omladine jeste besposlenost, nedostatak motivacije i aktivnosti.
Najbolji način da čovjek ojača svoju vjeru i tako bude korisniji i produktivniji u svom društvu jeste, upravo, putem čvršćeg vezivanja za Kur’an, jer Kur’an je proljeće vjernikova srca. Poslanik, s.a.v.s., je kazao da je srce u kojem nema ništa od Kur’ana poput porušene kuće.’
Učenje Kur’ana napamet jeste jako zahtjevan posao, a koliko je potrebno truda i odricanja najbolje znaju oni koji su krenuli tim putem, ali oni isto tako znaju koliko slasti, ljepote, pa i berićeta Kur’an unosi u čovjekov život. Da bi se uspješno završio hifz Kur’ana najvažnije su dvije stvari: iskren nijjet i odlučnost. Učenje hifza je lahko započeti, ali teško privesti kraju.
Svake godine imamo veliki broj zainteresovanih za učenje, ali nakon vrlo kratkog vremena taj broj se znatno smanji. Razlog je, naravno, to što nedostaje jedna od spomenutih stvari. Tu je, svakako, vrlo važna, možda čak i ključna, uloga muhaffiza, koji svakodnevno prati, preslušava i motivira učenike.
Za Akos.ba piše: Nedim Botić
