Kur’anski fenomeni: Nastanak kosmosa

U praiskonu, u djeliću sekunde kada vrijeme još nije postojalo, Uzvišeni Allah je odredio da ovaj kosmos nastane  naredbom „Budi“, i on postade

„On je stvoritelj nebesa i Zemlje, i kada nešto odluči, za to samo rekne: ‘Budi’ – i ono bude.“ (El-Bekare, 117.)

„Zatim se nebeskim visinama uputio dok je nebo još maglina bilo, pa njemu i Zemlji rekao: ‘Pojavite se milom ili silom!’ – ‘Pojavljujemo se drage volje’ – odgovorili su.“ (Fussilet, 11.)

„Ako nešto hoćemo, Mi samo za to reknemo: ‘Budi!’ – i ono bude.“ (En-Nahl, 40.)

Bio je to početak koji će se okončati pred Sudnji dan drugom Božijom naredbom „Budi“:

„I on je Taj koji je nebesa i Zemlju mudro stvorio: čim On za nešto rekne: ‘Budi’ – ono biva; riječ Njegova je Istina; samo će On imati vlast na Dan kad se u rog duhne; On zna nevidljivi i vidljivi svijet, i On je Mudar i Sveznajući.“ (El – En’an, 73.)

OPĆE ČINJENICE

Nakon što je čovjek izumio tehniku, omogućeno mu je precizno mjerenje i praćenje kosmičkih pojava u vidljivom kosmosu, koje je bez diskusije i komentara mogao podastrijeti na vrlo precizan način kao naučne činjenice. Naučnici se pitaju:

Kako je nastao i kako se razvio kosmos?

Kako je stvoren čovjek?

Da li je sve počelo iz ničega?

Šta se stvarno desilo?

Kosmos koji je podložan posmatranju sastoji se od skupina galaksija i sazviježđa čiji broj iznosi 100 miliona do 100 milijardi, a jedna galaksija se sastoji od oko 100 milijardi zvijezda od kojih je najmanje polovina veća od obima našeg Sunca.  Naša galaksija je ogromna, prečnika od oko 100.000 svjetlosnih godina, ili 950 miliona milijardi kilometara, a sadrži oko 200 milijardi zvijezda, od kojih većina sliči našem Suncu, koje je, također, jedna od zvijezda ove galaksije.

Zvijezde imaju sudbinu kao i ostala stvorenja: rađaju se, odrastaju, stare, bivaju oronule i na kraju umiru. Unašoj galaksiji godišnje se rodi oko tri zvijezde. Starosna dob zvijezde iznosi oko 12 milijardi godina.

Naše Sunce sa svojim sistemom je formirano prije 4,5 milijardi godina. Njegovog goriva od hidrogena je ostalo toliko da mu može omogućiti život još oko 5 milijardi godina, osim ako se ne desi kosmički događaj koji bi promijenio sve naučne hipoteze.

„I Sunce se kreće do svoje određene granice, to je odredba Silnoga i Sveznajućeg.“ (Ja- sin, 38.)

U prošlosti nije bilo moguće dovoljno precizno izmjeriti brzinu udaljavanja galaksija, pa se stoga Hubleov zakon o udaljavanju galaksija kreće od 50 pa sve do 300 km za svaki milion zvijezdanog sahata, a starost svemira se kreće od 10 do 20 milijardi godina. Godine 1998. ova konstantnost se odredila iznosom 8 + 77 mega zvjezdanih sati. U skorije vrijeme izmjerena je starost kosmosa pomoću tri značajke: Hubleova konstanta, gustina mase u kosmosu i kosmičke stabilnosti. Pokazalo se da se  starost kosmosa kreće između 11,8 i 15 milijardi godina. Rezultat unapređenja četiri sile: nuklearne, osiromašene, sile teže i elektromagnetske sile, formirali su molekuli i sastavi elemenata u živim i mrtvim tijelima, a desio se i biološki proces u živim tijelima. Tako je, ne slučajno, kao što neki misle, otpočeo život, čovjek je predstavljao njegov nastavak i s pravom postao Božiji opunomoćenik na Zemlji.

Ove četiri sile nastale su postepeno, za vrijeme hlađenja kosmosa, dok je prije Velikog praska postojala jedna samostalna sila. U momentu formiranja kosmosa stvoreno je vrijeme, a sa njim i četiri sile koje utiču na zakone kosmosa.

Ove četiri prirodne sile su Božija volja koje će bez promjene ostati vječno zajedno sa vremenom. One su najvažniji Božiji zakoni u kosmosu koji su nastali zajedno sa rađanjem kosmosa i ostat će zajedno dok Bog ne odredi svršetak Zemlje i nebesa i onoga što je na njima:

„Prema zakonu koji je vrijedio za one koji su bili i nestali! A ti nećeš u Allahovu zakonu izmjene naći.“ (El- Ahzab, 62.)

„Prema Allahovu zakonu koji odvazda važi, a ti nećeš uvidjeti da se Allahov zakon promijeni.“ (El-Feth, 23.)

„U Allahovim zakonima ti nikad nećeš naći promjene, u Allahovim zakonima ti nećeš naći odstupanja.“ (El- Fatir, 43.)

Izvor: Knjiga „Kur’an i kosmos“ – Dr. Halid Faik el-‘Ubejdi

Za Akos.ba priredila: Adela Kukić