April i maj je vrijeme kad je sezona u vrtu na vrhuncu: sije se, sadi, okopava, orezuje, plijevi.
Zemljište treba da je ranije pripremljeno za sjetvu kukuruza šećerca, graha, krastavaca, tikava, tikvica. Povrće kao što su salata i rotkvica mogu se sukcesivno sijati svako nekoliko sedmica. U maju se na otvoreno presadjuju presadnice paradajza, paprike i patlidžana. Do sredine maja treba biti u pripravnosti što se tiče zaštite osjetljivog povrća i cvijeća od kasnih proljetnih mrazeva. U tu svrhu treba nabaviti lutrasil ili agril folija (cijena je 0,20-0,25 KM/m2) kojim se prekrije povrće ili cvijeće. Isti materijal možete upotrijebiti za prekrivanje luka krajem aprila do sredine maja, što je efikasna zaštita od lukove muhe, koja je najveći štetnik luka u našim područjima.
Kukuruz šećerac nije puno zahtjevan prema zemljištu. Sije se od od sredine aprila do sredine maja, što je optimalni rok. Sjetva se obavlja na razmak od oko 60-70 cm. Biljke se jednom okopaju i drugi put nagrnu, kad dostignu visinu od 30 cm. Kukuruz se može brati početkom augusta. Sjeme kukuruza šećerca ne ostavljajte za narednu godinu, naročito ako je u blizini bio obični kukuruz. Skuhano i očišćeno zrno se može zamrznuti u plastičnim posudicama i koristiti za salate i mnoga druga slana jela.
Grah se sije u maju. Ne treba ga sijati previše rano, hladna zemlja i prekomjerna vlaga u zemljištu će dovesti do truhlenja. Razlikujemo grah zrnaš i grah mahunar. I jedan i drugi mogu se povijati pa im treba oslonac (mreža, pritka, trklja) ili su niski (ležak, čučavac). Pokušajte da nađete domaće ili odomaćene sorte graha, koje se decenijama siju i daju dobre prinose iz godine u godinu. Možete posijati i azuki i mung grah, ako želite da probate nešto novo. Grah se uglavnom sije u kućice, 5-6 sjemenki u kućicu na dubinu od 5 cm i 40-50 cm razmak izmedju kućica. Visoki mahunar ili zrnaš se može posijati i uz kukuruz, ali kukuruz mora biti ranije posijan i visok 10-15 cm.
Krastavac voli toplinu i na otvorenom se sije tek od sredine maja. Vrlo dobro se pokazala sjetva pod crnu malč foliju koja se koristi pri uzgoju jagode. Folija već na sebi ima otvore, na mjestu otvora napravimo plitku jamicu i u nju stavimo 2-3 sjemenke. Razmak izmedju redova neka bude oko 1,5 m, ako nema naslon. Kad biljke izniknu ostavimo najjaču, a ostale iščupamo. Krastavce ne treba zalijevati hladnom vodom, bolje je nasuti u posudu pa neka odstoji. Izdanke krastavca na kojima nema zametnutih plodova prikratimo nakon sedmog lista.
Tikve i tikvice, za raniju proizvodnju, se mogu sijati u male saksije i držati u zatvorenom do sredine maja kad se iznose napolje, a u isto vrijeme se mogu sijati direktno na gredicu. Za jednu biljku treba obezbijediti oko 1m2 prostora. Tikve i tikvice vole hranjivu zemlju pa im treba dodati dosta komposta, stajnjaka ili peletiranog organskog đubriva. Treba im dosta topline i vlage. Probajte nabaviti sjeme hokaido tikve koja je odličan izvor betakarotena, a koristi se i za slana i za slatka jela ili stambolke (misirača, sremenduša, ćurta) koja je dobra za pečenje i slatko.
Povrće od samog početka treba dobru i pravilnu njegu, redovito zalijevanje, okopavanje, plijevljenje, prorjeđivanje.
Rast biljaka se zaustavlja ako je zemljište presuho, naročito na samom početku vegetacije kad su biljke mlade i nemaju razvijeno korijenje. Zalijevanje u ranim jutarnjim satima je najbolje. Okopavanje i plijevljenje su mjere kojima se uništavaju korovi i razbija pokorica na površini zemljišta. Korovi su konkurenti gajenim biljkama za hranu, vodu i svijetlost, pa ih treba uništavati dok su manji. Prorjedjivanje usjeva kao što je mrkva, cvekla, rotkvica je obavezno. Uklonite slabije biljke, a jače ostavite vodeći računa da imaju dovoljno prostora za rast i razvoj.
Da bi gredice bile što urednije obrubite ih aromatičnim i ljekovitim biljkama kao što su majčina dušica, bosiljak, kadifica, neven. Gredice će lijepo izgledati, a povrće će imati koristi.
Sredinom maja, kada prestane opasnost od kasnih mrazeva, nabavljaju se presadnice paradajza, paprike i patlidžana ukoliko ih sami niste proizveli. Uvijek birajte presadnice koje su kompaktnije, zbijenog rasta, koje se nisu ‘protegle’. Listovi treba da su tamnozelene boje, a stabljika u bazi ljubičasta. Dvije do tri sedmice prije sadnje pripremite gredice, dodajte zrelo stajsko gnojivo ili kompost. Razmaci sadnje su različiti, za patlidžan i paradajz su veći nego za papriku. Vrlo važna mjera njege je uklanjanje zaperaka, bočnih izboja koji rastu iz pazuha lista. Zaperci se ne uklanjaju samo kod paradajza nego i kod paprike i patlidžana. Redovno zalijevanje je neophodno. Dobro će doći i malčiranje (zastiranje zemlje) oko ovog povrća pokošenom travom ili drugim biljnim ostacima, jer će zemljište ravnomjernije držati vlagu.
divithana.com
