Kontraproduktivna higijena: Tri navike koje nam mogu donijeti više štete nego koristi

3. Pranje zuba nakon svakog obroka

Može vam se učiniti da je pranje zuba nakon svakog obroka odličan način da držite oralno zdravlje pod kontrolom, ali parodontolog Greg Diamond tvrdi da to i nije baš najbolja ideja. Hrana može ostaviti kiseline na zubima, što može oslabiti njihovu caklinu, „i pranje u trenutku kada je caklina oslabljena može dovesti do toga da ‘operete’ i caklinu.“

Diamond jednostavno preporučuje da isperete usta vodom nakon svakog jela i da prete zube ujutro i naveče. I kada budete prali zube, potrudite se da ih perete kružnim pokretima. Prema riječima dr. Diamonda, to će poboljšati šanse za uklanjanje štetnih bakterija između zuba i zubnog mesa. Četkanje gore-dolje ili naprijed-nazad, s druge strane, može ostaviti štetne bakterije, koje uzrokuju bolesti desni.

2. Pretjerano korištenje gelova za dezinfekciju ruku

Ako posegnete za sanitizerom ruku svaki put kada dođete u kontakt sa vanjskim svijetom, vrijeme je da razmislite o posljedicama. Ako se nalazite na lokaciji punoj bakcila, poput bolnice, obični sapun i voda će vam pomoći da ih se rješite bez ikakvih problema, tvrdi Dr. Richard Gallo, šef Odjela za dermatologiju na Univerziteta  u Kaliforniji-San Diegu.

Kada niste u blizini sudopera, gelovi za dezinfekciju ruku vam mogu pomoći, ali budite sigurni da znate šta piše na njihovim naljepnicama. Nedavna istraživanja su pokazala da oni koji sadrže triclosan mogu samo ojačati viruse i bakterije – te ih učiniti otpornim na antibiotike (isto vrijedi i za antibakterijske sapune koji sadrže previše triclosana). Umjesto toga, izaberite brendove, koji sadrže najmanje 60% alkohola, koji će ubiti 99% bakterija na prvi dodir.

1. Čišćenje doma dezinfekcijskim proizvodima

Iako se čini da redovna dezinfekcija doma pomaže u borbi protiv bakterija, i samim tim poboljšava zdravlje – istina je da antibakterijska ili dezinfekcija sredstva mogu imati sasvim suprotan učinak. “Ovi proizvodi nisu dokazali da su imalo učinkovitiji od običnih proizvoda za čišćenje, a uz to postoje značajni dokazi da hemikalije u tim proizvodima mogu dovesti do astme”, tvrdi Dr. Rebecca Sutton, naučni savjetnik na području zaštite okoliša.

Kod ostalih proizvoda za čišćenje, izbjegajite one koji u sebi imaju 2butoxyethanol, za koji se smatra da je karcinogen; alkylphenol ethoxylates, koji može poremetiti hormone, i etanolamin, koji može uzrokovati astmu.

No, budući da po zakonu kompanije koje proizvode sredstva za čićneje nisu dužne da navedu sve sastojke na etiketama, možete ih nazvati ili provjeriti online.

Dr. Sutton preporučuje, čistite dom sa mješavinom pola vode i pola octa, ili perite površine sa sodom bikarbonom, obje varijante djeluju kao prirodna antibakterijska sredstva – a pri tome nam ne štete. Ona naglašava da, kada je u pitanju održavanje higijene doma, ključ je da čistite često, a ne da s vremena na vrijeme pokušate ubiti sve bakterije hemikalijama. “Na taj način ćete se osloboditi od prljavštine, tako da bakterije uopšte neće imati gdje rasti.”(pixelizam.com)

akos.ba