Koncept modernizma u islamu

Neki muslimani smatraju da sve što je novo i moderno je i dobro. Ali, zapitajmo se, da li je to zaista tako ? Kako bismo mi kao muslimani trebali razumijevati modernizam ? Prvo ćemo razjasniti šta je modernizam značio za Zapad .

David Lyon definira modernizam riječima : ‘’ Termin se odnosi na društveno uređenje /poredak koje je uslijedilo nakon Prosvjetiteljstva. Iako mu se korijeni mogu vidjeti još dalje u prošlosti, moderni svijet je obilježen dinamiznom kakav nije bio uočen prije, nedostatkom ili marginalizacijom tradicije, i poznat je po svojim globalnim posljedicama. Vrijeme izgleda da je ubrzano, a prostor se proširio. Oni koji su vjerovali i iščekivali modernizam črvsto su vjerovali u napredak i snagu čovjekovog razuma u postizanju slobode.’’

Lyon je spomenuo da je modernizam lišen tradicije ili je marginalizira. On definira tradiciju kao ‘’skup pravila koje je stvorila seoska zajednica, religiozni kultni život, ili stariji i kraljevi koji su imali moć.’’ Ukratko ću se osvrnuti na prednosti i nedostatke modernizcije, kako je definisana od strane tri poznata osnivača sociologije – Karla Marxa, Emila Durkheima i Maxa Webera – te istaći islamsku perspektivu modernizacije i napretka.

Dobre strane modernizacije

Tehnologijski i industrijski napredak

Glavni dobitak modernizacije je bio razvoj tehnologije i industrije. Tehnološka otkrića poput parne mašine, razlicitih aparata, tvornica tekstila, te masovna proizvodnja auta i kompjutera su znakovi da jedno društvo napreduje i razvija se, ako ništa u materijalsitickom smislu. Tehnologija čini naš život lakšim, ali i skupljim.

Podjela rada i istaknuta individualnost

Emil Durkheim je definisao modernizaciju kao podjelu rada koja je i dio industrijske revolucije. To se vezuje i za odvajanje i specijalizaciju nekog društva u cjelosti. Ja sam se specijalizirao za proizvodnju guma, ti si specijaliziran za proizvodnju motora. Zavisni smo jedan od drugoga kako bismo postigli pravu dobit. Porodica i pojedinac imaju svoje odvojene sfere u društvu. Ovo je povezano sa povećanjem osjećanja induvidualnosti.

Racionalizam

Jedna od prednosti modernizma po mišljenju Maxa Webera jeste transformacija tradicionalne i religijske dogme u naučno i racionalno mišljenje. Pod racionalizacijom i modernizacijom Weber misli na postepeno usvajanje kritičkog stava naspram gotovo svih aspekata života. Tako što su se odgurnuli, kako to on naziva, ‘’ duhovi i demoni’’’ tradicionalne kulture, racionalni pristup nauci je utemeljio svoj dinamički izraz u kapitalističkoj ekonomiji, i preuzeo glavno mjesto, postepeno osvajajući svaku sferu društva.

Ovdje Weberov koncept modernizma odgovara stavu Prosvjetiteljstva koje religijske vođe stavlja na stranu, a autoritet i legitimitet daje nauci i racionalnom razmišljanju. Ovo nam daje uvid u mentalni sklop modernog zapadnog mislioca ili intelektualca. Općenito govoreći, on odbija bilo kakvu vrstu religije, na mišljenju da je to sljepilo i dogma.

Nedostatci modernizacije

Klasna raslojenost i kapitalizam

Karl Marx je vjerovao da će kapitalisti( vlasnici proizvodnje) eksploatisati radnike zbog sukoba interesa. Marx je tvrdio da će porast imovine kapitalista, posebno novca, kreirati svijest o klasama koje će podijeliti društvo : ja sam na većem položaju od tebe jer dolazim iz grada, dok si ti sa sela . Marx nije govorio o tome kako su rasa i boja kože vezane za klase u zapadnim društvima. Općenito, ako ste crnac pripadate nižoj klasi.

Anomija i usamljenost

Prema Durkheimu, kada ljudi postanu previše različiti jedni od drugih, veoma je moguće da zapadnu u anomiju, patološko stanje moderniteta, u kome jedan pojedinac gubi veze sa drugima u društvu. Na primjer, rok zvijezde vode svoj život, jer misle da ih niko ne razumije i da zapravo nikoga nije briga za njih, drugi počine samoubitsvo , jer su bili usamljeni tokom praznika.

Modernizacija iz islamske perspektive

Islam je Prosvjetiteljstvo

Prije svega želim napomenuti, sekularna kapitalistička demokratska modernizacija nije uspjela jer je stvorena od strane ljudi koji su ograničeni u svojim sposobnostima prosuđivanja, razmišljanja i razumijevanja stvaranja. Allah dž.š. koji je Gospodar svega stvorenog kaže : ‘’To vam je Allah, Gospodar vaš, nema drugog boga osim Njega, Stvoritelja svega; zato Njemu robujte; On nad svim bdi! ‘’ Kur’an, 6: 102
Time što je On Stvoritelj, On je Taj koji nam objašnjava kako treba da živimo, za našu dobrobit i napredak.
Rađanje islama je bilo svjetlo za čovječanstvo i za cijeli svijet. Allah dž.š. kaže : ‘’A ako i tebe budu lašcem smatrali – pa, i prije tebe su smatrani lašcima poslanici koji su jasne dakaze i listove i Knjigu svjetilju donosili’’ Kur’an, 3 : 184

‘’Allah je zaštitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmina na svjetlo, a onima koji ne vjeruju – zaštitnici su šejtani i oni ih odvode sa svjetla na tmine; oni će biti stanovnici Džehennema, oni će u njemu vječno ostati.’’ Kur’an, 2 : 257

Ove lijepe riječi nas podsjećaju da nas je naš Gospodar izveo iz tmina nevjerovanja na svjetlo islama. Mnoge osobe koje pređu na islam ovo posebno osjećaju i ističu ovaj ajet. Prije, nismo imali dostojanstva ili poštovanja prema samima sebi. Naše misli su bile sputane i ograničene našim strastima. Gledali smo samo rase i boje drugih ljudskih bića, ostajali slijepi na potencijale koje ima bratsvo. Zaista, islam nas prosvjetljuje i danas kao što je to učinio i sa Arapima onoga vremena.

Razvoj i napredak u islamu

Razvoj nije definisan samo napretkom u materijalnom smislu, nego je i duhovne prirode. Jedna civilizacija se ne može nazivati naprednom ukoliko njen kredo nije odgovorio na najčešća i najveća pitanja čovječanstva : odakle mi dolazimo, koja je svrha našeg života, i šta će se desiti s nama nakon života na ovome svijetu ? Islam na veoma dubok i ozbiljan način odgovara na ova pitanja, stoga mu se moze dodati epitet prosvjetljava. Islam nudi rješenje i za mijenjanje svjetksih tokova, institucijom idžtihada – ulaganja posebnih napora da se razumije stvarnost i da se daje islamski sud na osnovu realnih okolnosti.

Motivi islama se razlikuju od kapitalističkih motiva

Islam ne dozvoljava nagomilavanje imetka i prisvajanja i privatizacije prirodnih dobara. Islamska država ( koja ne postoji u današnje vrijeme u pravom smislu te riječi) upravlja prirodnim resursima za dobrobit naroda. Allah dž.š. o trošenju kaže : ‘’O vjernici, udijelite dio od onoga čime vas Mi darujemo, prije nego što dođe Dan kada neće biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredništva! – A nevjernici sami sebi čine nepravdu. ‘’ Kur’an, 2 : 254

‘’ I imetak na Allahovom putu žrtvujte, i sami sebe u propast ne dovodite, i dobro činite – Allah, zaista, voli one koji dobra djela čine.’’ Kur’an, 2 : 195

Jednoga dana svi ćemo se Allahu vratiti, te je stoga bolje da imamo uvijek na umu, stvarni cilj ovoga svijeta, posebno kada se radi o našem imetku. Ukoliko možemo olakšati nečije tegobe siromaštva, onda to trebamo i učiniti. Međutim, cilj modernog kapitalizma jeste stjecanje sve više imetka, dok mase žive u siromaštvu.

Rodbinske veze i društvo u islamu

Ekstremno naglašavanje individulanosti je odvojilo zajednicu od osjećanja društva, posebno na Zapadu. U islamu mi ne smijemp prekidati rodbinkse veze. Muslimani se moraju brinuti o svojim roditeljima, i posjećivati rodbinu. Muslimani moraju biti svjesni da su dio velike zajednice ummeta, koji prema Poslaniku s.a.v.s. suosjeća sa svima onima koji su dijelom te zajednice.

I na kraju, mnogi od nas su profesionalci, koji su naučili sve sto znaju od teoretičara i naučnika sa Zapada. Moramo razumjeti da su temelji zapadnih ideologija nastali na svjestskom iskustvu i mudrosti. Ne znači da od tehnologije, industrije, medicine i istraživanja ne možemo imati koristi. Međutim , ono što je bitno jeste da se ne smijemo odvojiti od Allaha u tom procesu, kao što je to Zapad učinio.

‘’ I sudi im prema onome što Allah objavljuje i ne povodi se za prohtjevima njihovim, i čuvaj ih se da te ne odvrate od nečega što ti Allah objavljuje. A ako ne pristaju, ti onda znaj da Allah želi da ih zbog nekih grijehova njihovih kazni. A mnogi ljudi su, zaista, nevjernici.’’ Kur’an, 5 : 49

Problem današnjeg svijeta nije u jednom ili više simptoma. Problem je u korijenu koji je uzrok svega ostalog, a to je napuštanje i udaljavanje od Boga. Molim Allaha da nam oprosti grijehe i da ovaj kratki esej bude od koristi ummetu.

Amin !

Autor: Maruf Abul Adil

Izvor: hibamagazine.com

Za Akos.bA prevela i obradila: Anesa Gegić