Koja je razlika između islamskog buđenja i islamskog pokreta?
ŠTA PODRAZUMIJEVAMO POD ISLAMSKIM POKRETOM?
Pod izrazom “islamski pokret” podrazumijevamo svenarodno, zajedničko i organizovano djelovanje s ciljem vraćanja islama na vodeću poziciju u društvu, kao i u cjelokupnom životu.
Islamski pokret je prije svega rad, i to kontinuiran i marljiv rad, koji nikako nije ograničen samo na puki govor, vazove i predavanja koje treba neko održati, na knjige ili članke.
Sve je ovo nesumnjivo potrebno, ali ipak to predstavlja samo dio aktivnosti pokreta, a ne pokret u cjelosti.
Allah dž.š., u Kur’anu kaže:
“I reci: Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici…” Et-Tavba, 105.
Islamski je pokret, dakle, narodno djelovanje zasnovano uglavnom na samomotivaciji i uvjerenju.
To je trud učinjen u ime vjere i ni zbog čega drugog osim radi Allahovog dž.š., zadovoljstva, nadajući se Njegovoj, a ne ljudskoj nagradi.
Suština ove samomotivacije jeste nemir koji musliman osjeća kao rezultat kontradikcije između njegovog vjerskog uvjerenja, s jedne, i stvarnog stanja njegovog naroda, s druge strane.
Tada on kreće u akciju nošen ljubavlju prema svojoj vjeri, odanošću Allahu dž.š., Njegovom Poslaniku, Kur’anu i muslimanskoj zajednici, te osjećajem da su on i njegov narod zapostavili svoje obaveze.
Radeći to, stimulisan je svojom odlučnošću da ispuni obaveze, ukloni sve nedostatke, te tako doprinese oživljavanju zapostavljenih obaveza primjene Šerijata (islamskog zakonodavstva objavljenog od Allaha dž.š.).
Pored toga, trudi se da okupi ummet oko časnog Kur’ana, podrži Allahove prijatelje i suprotstavi se Njegovim neprijateljima, oslobodi muslimanske teritorije od svake agresije ili strane dominacije, ponovo uspostavi sistem islamskog hila- feta onako kako to zahtjeva Šerijat, te obnovi obavezu širenja islamskog poziva.
Islamski pokret, pored toga što predstavlja djelovanje širokih narodnih masa u ime Allaha dž.š., ujedno je i organiziran, zajednički rad.
Zajednički i organizirani rad mora biti predvođen odgovornim i iskrenim rukovodstvom, zatim mora imati čvrstu bazu i jasna shvatanja koja definišu odnos vodstva i baze.
Ta shvatanja moraju biti utemeljena na obavezujućoj i obaveznoj šuri (konsultaciji) i neophodnoj poslušnosti.
Islam ne poznaje stihijski (neorganizovan) zajednički rad.[1]
I pored toga što je zaglibljen u velike i ozbiljne probleme, islamski svijet danas proživljava svojevrsno vjersko buđenje.
Razlika između ovog islamskog buđenja i islamskog pokreta ogleda se u tome da pokret predstavlja organizovanu grupu (ili više njih) sa specifičnim ciljevima i jasnim usmjerenjima, dok, s druge strane, buđenje predstavlja generalni, uzburkani tok sastavljen od grupa i pojedinaca, kako onih organiziranih, tako i neorganiziranih. Prema tome, buđenje je općenitije i šireg je opsega od pokreta.
Kada govorimo o pripadnicima islamskog pokreta, svakako da vodeća uloga pripada Muslimanskoj braći, jer su oni majka svih drugih islamskih pokreta, udruženja i grupacija.
Braća predstavljaju prije svega uspješnu školu islamskog odgoja u kojoj su ponikle nove generacije muslimana koji pravilno razumiju islam, koje u njega duboko vjeruju i primjenjuju ga na sebi i u svojim porodicama.
Tako odgojene nove generacije muslimana bore se za uzdizanje islamskih načela, primjenu islamskog vjerozakona i ujedinjenje islamskog ummeta.
Svi pripadnici svjetskog islamskog pokreta koji su ostali na kursu srednjeg puta, puta Muslimanske braće najviše su koristili islamu i muslimanima.
Srednji put ili islamska sredina kojoj težimo u našim životima znači:
- sredina između zagovornika tijesnog mezhebizma i zagovornika mezhebskog raspuštanja;
- sredina između sljedbenika sufizma i neprijatelja sufizma; sredina između zagovarača otvaranja prema svijetu bez regulativa i zatvaranja u sebe bez razloga; sredina između promotora razuma, iako se suprostavljaju jasnom tekstu, i onih koji ga zaobilaze čak i u razumijevanju prenesenih dokaza;
- sredina između onih kojima je tradicija neprikosnovena, iako su jasni znaci ljudske nemoći u njoj, i onih koji tradiciju ignorišu potpuno čak i kada je rezultat savršenstva upute;
- sredina između onih posvećenih politici na račun odgoja, i onih koji potpuno zanemaruju politiku, pozivajući samo odgoju;
- sredina između onih koji požuruju berbu (islamskog rada) prije vremena i onih nemarnih koji dopuštaju da plodovi tog rada padnu u ruke drugih;
- sredina među onima koji žive samo sadašnjost, zanemarujući budućnost, i onih koji pretjeruju u predviđanju budućnosti;
- sredina između onih koji za organizacijske forme i vidove drže da su svete i da ih se treba slijepo pridržavati, i onih koji su daleko od bilo kakvog organizovanog rada; sredina između zagovornika internacionalizacije, koji se ne osvrću na lokalne prilike i onih koji zagovaraju strogi lokalizam, bez ikakvih veza sa svjetskim islamskim pokretom;
- sredina između zakletih optimista koji zanemaruju mnoge opasnosti i poteškoće i teških pesimista kojima je sve crno i ne vide svanuće poslije tmine;
- sredina između isticanja harama, kao da na dunjaluku ne postoji ništa što je halal i pretjerivanja u ohalaljivanju kao da vjerom nije ništa zabranjeno.
Ovo su odlike srednjeg puta, mada je u našim društvima danas pretežno zastupljeno priklanjanje ekstremizmu, pretjerivanju ili prevelikoj popustljivosti što upućuje na dubinu krize koju preživljava naš ummet.
Nažalost, bilo je, a i danas ima onih pokreta koji su vođeni površnim shvatanjem islama i svijeta oko sebe završili kao militantni i na taj način nanijeli veliku štetu islamu i muslimanima. U tome je razlika između Hamasa i El-Kaide koja nema jasno profilirane stavove i ciljeve što za posljedicu ima konfuziju u radu i djelovanju.
Hamas je tipičan izdanak Muslimanske braće koji ni za milimetar ne odstupa od srednjeg puta, i pored toga što radi i djeluje u gotovo nemogućim uslovima.
Zahvaljujući predanom i poštenom radu u društvenom sektoru, uspješnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, oružanoj borbi, Hamas je postigao impozantne rezultate i na taj način pobrao simpatije ne samo svojih sunarodnjaka, već i cijelog islamskog svijeta.
Isti taj islamski svijet neće moći izaći iz ove teške situacije u kojoj se sada nalazi sve dok se ne okrene islamskom pokretu i njegovom načinu rada i razmišljanja.
Duboko smo ubijeđeni da Hamas i njegov način rada može koristiti svim muslimanima, i iz tog razloga smo pristupili pisanju ovog skromnog rada kako bi naša čitalačka publika mogla podrobnije upoznati Hamas iznutra.
Fusnote:
[1]Dr. Jusuf Kardavi, Prioriteti islamskog pokreta, str. 15.
Odlomak iz knjige: "HAMAS – islamski pokret otpora"
Autor: Mirsad ef. Mešanović
Sarajevo, 2009. god.
Recezent: Nezim Halilović, Muderris
Str. 208, tvrdi povez
Cijena knjige 10 KM
Narudžbe na e-mail kupiknjigu@live.com
Akos.bA
