Ko je bio Ferhat-paša Sokolović?
Ferhat-pašina vakufnama je legalizirana između 21. i 30. januara 1587.godine, sagradio je džamiju, medresu, sahat-kulu, imaret, te druge objekte iz čijih prihoda su isplaćivane plaće uposlenih i pokrivani troškovi održavanja sagrađenih objekata
Banja Luka je 1550. godine prvi put evidentirana kao kasaba, a te godine u mahali Nove džamije popisano je 71 muslimansko domaćinstvo. Godine 1580. Banja Luka je postala sjedištem Bosanskog ejaleta i doživljavala je pravi procvat pod upravom posljednjeg bosanskog sandžakbega i prvog beglerbega Ferhat-paše Sokolovića – kazao je u izjavi za Fenu hfz. Haso Popara, bibliotekar koji vodi Fond rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
Hafiz Popara, u povodu otvorenja Ferhat-pašine džamije u Banjoj Luci, za Fenu prvi put otkriva nekoliko neobjavljenih dokumenata koji govore o graditelju Banje Luke Ferhat-paši Sokoloviću, te prvom imamu njegove džamije šejhu Muslihuddinu Kninjaninu.
Ferhat-pašina vakufnama je legalizirana između 21. i 30. januara 1587.godine, sagradio je džamiju, medresu, sahat-kulu, imaret, te druge objekte iz čijih prihoda su isplaćivane plaće uposlenih i pokrivani troškovi održavanja sagrađenih objekata.
Građenje objekata, uz procvat Banje Luke, Ferhat-paša je predvidio iz viška sredstava od vakufskih prihoda.
U njegovoj vakufnami izričito je navedena odredba: “kada vakufski prihodi s dobiti dostignu sumu, da se na odgovarajućem prostoru blizu moje džamije u Banjoj Luci podigne medresa sa 12 soba, a učionica neka služi i za održavanje predavanja iz hadisa”.
– Kada se opet sakupi višak od vakufskih dobara i bude ga dovoljno – rekao je vakif, “neka se izgradi imaret, zavija i ostali za njih potrebni objekti, neka se plate izdaci onako kako je to učinjeno kod vakufa merhum Gazi Husrev-bega u zaštićenom Sarajevu”.
Za službu imama džamije, Ferhat-paša je postavio stroge uslove – “Imamu spomenute džamije koji treba da zna pravila ispravnog učenja Kur’ana, treba da ustraje u vršenju Poslanikovog sunneta, da bude počastvovan vršenjem šerijatsko-pravnih odredbi, među svijetom poznat po iskrenosti i čestitosti, po iskrenosti u pokretanju skupnog klanjanja u džematu, pošto bude svoju imamsku dužnost vršio iz dana u dan kako je najbolje, neka se daje šest akči dnevno”.
U šejhu Muslihuddinu Kninjaninu vidio je najpogodniju ličnost za službu imama u njegovoj tek podignutoj džamiji u Banjoj Luci. Šejh Muslihuddin je i supotpisnik Ferhat-pašine vakufname iz 1587. godine i prvi poznati imam Ferhat-pašine džamije.
Popara pojašnjava da je šejh Muslihuddin, sin Alije, poznat i pod pseudonimom Musafi, rođen u Kninu oko 1544. godine, a njegovi preci potječu iz sela Ustirama kod Prozora. Školovao se u Sofiji i Carigradu, a nakon toga i vremena provedenog s vojskom u borbama po serhatima, u Knin se vratio 1584. godine i iste godine preselio i stalno nastanio u Banjoj Luci.
Napisao je obimnije djelo moralno-didaktičkog sadržaja na arapskom jeziku, a potom ga preveo na osmanski turski jezik i posvetio sultanu pod nazivom “Poklon učiteljima i dar učenicima”. Prijepis njegova djela na arapskom jeziku čuva se u Biblioteci kralja Abdulaziza u Rijadu, Saudijska Arabija.
U svom djelu navodi “da se iz Knina preselio u kuću džihada i stjecište dobrih ljudi, Bogom štićenu Banja Luku, gdje je naišao na lijep prijem i sagradio sebi kuću, a u blizini svoje kuće još jednu kuću za svoje znanja žedne učenike”.
Od svoje ušteđevine podigao je medresu, a narod ju je kroz desetljeća nazivao različitim imenima, poput Atik medresa, Musafijina medresa, Muftijina medresa i Daudija medresa. Nalazila se na lijevoj obali Vrbasa, od potoka Crkvine prema jugu, u blizini Daudije džamije. Nakon toga osnovao je i prvu biblioteku. Poslije nje je izgrađena Ferhat-pašina medresa.
Bio je profesor u svojoj medresi, banjalučki muftija, vaiz i član divana Bosanskog ejaleta. Kao izvrstan stilista i poznavalac stranih jezika, arapskog, turskog, perzijskog, latinskog, mađarskog i njemačkog, ispred divana obavljao je korespondenciju s vladarima u Beču i Veneciji. Sve službe povjerene su mu carskim beratom.
– Koliko god Ferhat-paša Sokolović, po svojim vojnim uspjesima i graditeljskim poduhvatima u Banjoj Luci, podsjeća na Gazi Husrev-bega, heroja bitke na Mohaču i graditelja Sarajeva, isto toliko i šejh Muslihuddin Kninjanin, šejh halvetijske tekije i prvi imam Ferhat-pašine džamije u Banjoj Luci podsjeća na Ali-dede Bošnjaka, glasovitog učenjaka i prvog poznatog šejha Gazi Husrev-begovog hanikaha u Sarajevu – zaključio je Popara.
Pretpostavlja se da je Ferhat-paša rođen oko 1530. godine u selu Sokolovići, nadomak Rudog, kao sin Rustem-bega Sokolovića, amidže slavnog velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Poginuo je početkom septembra 1590. godine na položaju budimskog beglerbega u poznatoj pobuni janjičara, a prvi imam njegove džamije Muslihuddin umro je poslije 1618. godine. Sahranjen je u turbetu pored Ferhadije džamije.
Faktor.ba
