Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak > Knjiga o 170 bh. zanata: Svjetska civilizacijska kulturna baština

Knjiga o 170 bh. zanata: Svjetska civilizacijska kulturna baština

Ovi prostori zapamtili su 170 zanata od kojih su trenutno najrasprostranjeniji drvorezbarstvo, kazandžijski zanat i pekarski zanati, a svi oni su opisani u Monografiji pod nazivom “Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati˝ autora Mehmeda Pargana. Zanati danas opstaju uz pomoć pojedinaca, dok država nema plan kako ih sačuvati, prenosi N1.

Visočki kraj Goduša stoljećima je poznat po izradi češljeva od goveđeg roga i rukotvorina od drveta čime se čitav život bavi i sedamdesetogodišnji Vehab Halilović. Prije rata bilo je aktuelno nekoliko motiva, a danas izrađuje kašike, čibuke, privjeske za ključeve, lačniće, ogrlice, perle, nanule.

“Umjesto stagnacije došlo je do ekspanzije. Umjesto tri, četiri rukotvorine, sada praktično u Goduši se izrađuje sve što je moguće napraviti od drveta rukama”, objašnjava Vehab Halilović, drvorezbač iz Visokog.

Kulturna, etnička i religijska raznolikost naše zemlje, kroz stalne uticaje sa Istoka i Zapada, dovela je do nastajanja zasebnog umjetničkog i zanatskog izražaja. Svaki zanatski rad zahtjeva vrijeme i posvećenost.

“Muž kada vadi iz peći, to bude sve užareno i usijano. Ja i sin kalimo, a to je brašno, mlijeko i masnoća. Prolazi proizvod užaren u tzv. kal sve dok ne bude gotov. Tako dobijete gotov proizvod, operete i kuhate”, kazala je Alma Osmanović, grnčarka iz Tuzle.

“Ovo radim negdje oko tri godine. Samouk sam. Počeo sam raditi štimovane frule. Mislio sam da je to jednostavnije, ali na kraju krajeva, morao sam naučiti teoriju muzike i mnogo drugih stvari”, dodao je Safet Salkanović, Tešanj .

Kao nematrijalna kulturna baština Bosne i Hercegovine, tradicionalni zanati su jedan od ključnih segmenata kulturnog identiteta ove zemlje, a u sebi nose tradiciju naroda i religijskih zajednica koje su postojale na ovim prostorima. Uskoro bi na UNESCO-vu listu trebala doći nematerijalna kulturna baština, ali ona mora biti dokumentovana i zaštićena.

“Bosansko zanatstvo je nešto što je svjetska civilizacijska kulturna baština jer ima svoju autohtonost, izvornost i svoju posebnost u smislu svoga postojanja i te riječi”, mišljenja je Mehmed Pargan, autor Monografije “Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati˝.

U monografiji je opisano 170 zanata , a mnogi od njih opstaju još samo zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca, tvrde zanatlije.

“Hvala Bogu, nas ima još dosta koji ovo radimo i za sada ne prijeti opasnost od nestanka ovog zanata”, tvrdi Halilović.

U BiH umjetnički i stari zanati razvijeni su u velikom broju s obzirom da nema ozbiljne strategije za njihovo očuvanje još od odlaska Osmanskog carstva. Strategija bi podrazumijevala čuvanje i razvoj zanata nasuprot tehnologije koja danas omogućava brže, jeftinije pa čak i bolje proizvode njego što je to ručni rad.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top