Kameni spavači pod Debeljačom – svjedočanstvo o bihaćkim Jevrejima
Prema istraživanjima profesora Avrama Pinje, najstariji spomenik na Jevrejskom groblju u Bihaću datira iz 1860. godine.
Piše: Fahrudin Vojić
U samom centru Bihaća, još stoji oronuo natpis koji svjedoči postojanju Jevreja u ovom gradu. Zastanu ljudi ponekad u prolazu, ali gotovo da i ne obrate pažnju na ta slova koja vire ispod fasade.
Taj zid je lice stare sefardske kuće koja prkosi zubu vremena i odolijeva naletima modernizacije.
Na objektu stoji naslov ispisan ćiriličnim i latiničnim pismom: „Aron Kavezon – Trgovina mješovite robe“. Lijevo ispod još je dodano „Utemeljeno 1900.“ i potpis autora, „Jos. Dodik“.
Doprinos Jevreja u razvoju Bihaća
Bihaćki Jevreji su se, uglavnom, bavili trgovinom i zanatstvom, a nekoliko ih je radilo u državnim službama. Živjeli su u svim dijelovima grada, izmiješani sa svojim komšijama i izgradili su dobre prijateljske odnose sa sugrađanima.
“Jevreji su, bez sumnje, dali svoj doprinos u razvoju Bihaća, jer oni su se pored trgovine bavili i proizvodnjom. Jako Atijas je imao i svoju pilanu u naselju Golubić. Tako da njihov dolazak i njihovo obitavanje ovdje na području Bihaća, predstavlja vrlo značajan period u historiji Bihaća. Jedan dio centra grada je bio sastavljen od njihovih zgrada koje su oni izgradili. Također, njihova bogomolja se nalazila u centru grada i za vrijeme bombardiranja je u potpunosti uništena. Dakle, Jevreji su odigrali značajnu ulogu u razvoju Bihaća u periodu prije Drugog svjetskog rata”, kaže Ferid Mulić, nekadašnji novinar Oslobođenja, danas u penziji.
