Kako su Općina i privrednici doveli investitore u Gradačac
U najsjevernijoj općini Tuzlanskog kantona iz godine u godinu raste broj zaposlenih. Otvaraju se nove kompanije, a postojeće šire kapacitete. Rastu proizvodnja i izvoz: 2017. god. je prva godina u kojoj je vrijednost izvoza premašila vrijednost uvoza.
Pored tradicionalnih industrija, u prvom redu poljoprivredne i tekstilne po kojoj je Gradačac oduvijek poznat, u ekspanziji su i neke druge industrije, prije svega metaloprerađivačka i automobilska. Od prošle godine Gradačac je i zvanično nosilac Certifikata za povoljno poslovno okruženje, a uska saradnja općinske administracije i privrednika otvorila je vrata novim investicijama.
Na 39.340 stanovnika Gradačac ima cca 1.300 registrovanih obrtnika a broj poslovnih subjekata iz godine u godinu raste. Posljednje četiri godine bilježi porast za gotovo 100 novih pravnih lica. Trenutno ih je na području općine oko 900. Nove investicije prate i nova zapošljavanja.
Stotine novih radnih mjesta
„Prema zvaničnim podacima, broj zaposlenih na području općine u posljednjih pet godina povećao se za više od 25 posto. Od 6420 zaposlenih na kraju 2012. godine, ovaj broj je početkom novembra 2017. godine porastao na 8610. Istovremeno, broj nezaposlenih se sa 7834 iz 2012. smanjio na 6596 u januaru 2018. Bitno je napomenuti da je u Gradačcu i veliki broj uposlenih iz drugih općina kao i iz Republike Srpske“, kazao je za BiznisInfo načelnik ove općine Edis Dervišagić.
A u narednom periodu, biće otvorena i nova radna mjesta. Nekoliko investitora već radi na otvaranju novih pogona ili planira investiranje u Gradačac. Jedan od njih je i fojnička fabrika namještaja koja je u novu fabriku u Gradačcu spremna investirati 10 miliona eura.
Gradačac
„Investitor nam je uputio pismo namjere u kojem su izrazili spremnost da u Gradačcu otvore fabriku namještaja. Općina ima na raspolaganju zemljište i svu potrebnu infrastrukturu i sa naše strane sve može biti vrlo brzo završeno, naravno u skladu sa zakonskim propisima. Sa te strane, investitor nema primjedbi. No, kako se radi o fabrici koja proizvodi za IKEA-u, potrebne su im određene količine drvne mase za koje nije izvjesno mogu li biti osigurane. Nažalost ponuda i potražnja kada je u pitanju drvna masa na području Tuzlanskog kantona u velikom su debalansu. Informacije jesu obeshrabrujuće no to ne onemogućava potencijalnog investitora da u skladu sa kriterijima raspodjele drvne mase povuče značajne količine. Ovo je investicija koja bi donijela 400 novih radnih mjesta i ja ću se zbog općine za nju boriti“, kazao je Dervišagić te dodao da je ovo problem koji prevazilazi čak i kantonalni nivo i na njegovom rješavanju bi trebala da radi i vlada FBiH i da zaštiti domaće proizvođače.
No, i bez dolaska novog investitora, u Gradačcu će u narednim mjesecima biti otvorene stotine novih radnih mjesta.
„TMD Group će u narednih par mjeseci zvanično otvoriti novi pogon u koji su proizvodne mašine već montirane. Posao će biti osiguran za 150 novih radnika“, najavio je Dervišagić.
Kompanija koja trenutno zapošljava 671 radnika tu neće stati.
Edis Dervišagić
„U protekloj godini otkupili su 14.000 m2 građevinskog zemljišta u industrijskoj zoni i u postupku su pribavljanja dokumentacije za novu fabriku. Vrlo brzo, čitava Industrijska zona 2 biće popunjena. Potražnja je velika, a Općina na neki način već usmjerava dolazak investitora razvijajući industrijske grane po kojima je Gradačac već prepoznatljiv. Preko 90 posto proizvodnje iz naše Industrijske zone II izvozi se na evropsko tržište“, kazao nam je Dervišagić.
Prvi put u suficitu
Zaključno sa novembrom 2017. godine vrijednost prošlogodišnjeg izvoza iznosila je 331 milion KMšto je u odnosu na 2016. godinu kada je izvoz iznosio 309 miliona KM povećanje od 10 posto, a rezultat će biti i bolji kada se ovim brojkama doda i vrijednost izvoza za decembar 2017. godine.
„Računamo da će izvoz u 2017. godini doseći 350 miliona KM. No ono što je još značajnije jeste da je Općina prvi put u prošloj godini ostvarila izvoz veći od uvoza. Rastu izvoza doprinijelo je ulaganje u infrastrukturnu opremljenost industrijskih zona čime su stvorene pretpostavke za dolazak novih investicija, ali i činjenica da mnogi proizvođači sada u Gradačcu proizvode ono što su ranije uvozili što naravno opet dovodi do povećanja broja radnih mjesta“, kazao je Dervišagić.
Među najvećim izvoznicima su TMD Cimos, TMD Group, Wagner Automotive, TMD Hanibal, Fibraworld, kada je u pitanju metaloprerađivačka industrija, zatim Kula Gradačac u tekstilnoj te Inmer i MI99 u prehrambenoj industriji.
„Naši privrednici imaju ugovore na višegodišnjem nivou sa garantovanim količinama otkupa i cijenama i nemaju probleme naplate sa kojima se susreće dobar dio privrednika u BiH. Uglavnom posluju na evropskom tržištu što ne bi bilo moguće da nema kvaliteta i dobrih radnika“, kaže Dervišagić.
Povoljno poslovno okruženje
Ovakav uspjeh općina može dijelom zahvaliti povoljnom geografskom položaju. Do granice sa Evropskom unijom ima 20-ak, a do autoputa koji povezuje Beograd i Zagreb 30-ak minuta vožnje. Kvalitetna putna povezanost jedna je od prednosti za gradačačke privrednike. Tu je i dobro razvijen preduzetnički duh, a za razliku od brojnih općina u BiH, u Gradačcu je postratni period privatizacije bio prilično uspješan.
TMD Group
„Mnogo je pozitivnih primjera privatizacije nekada javnih preduzeća što je omogućilo da se na ove prostore i u periodu nakon 1995. godine privuku investicije koje su kasnije omogućile da uz određeno jezgro, formirano prije svega oko TMD Gradačac oko kojeg se nakon ulaska Cimosa formiraju mnoge firme iz te branše, Gradačac postane jedan od vodećih centara metaloprerađivačke i automobilske industrije u BiH. Tu je i prijeratni brend Kula Gradačac koji se očuvao u poslijeratnom periodu i danas upošljava više od 750 radnika. Otvorena su i neka nova postrojenja pa je broj uposlenih porastao za još stotinu radnika. U ovoj godini broj će dosegnuti 1000 radnika kad je u pitanju tekstilna industrija u Gradačcu“, kazao je Dervišagić.
Na području Gradačca razvijena je i poljoprivredna industrija. Jedina su općina u FBiH koja ima razvijenu protugradnu odbranu na području cijele općine. Značajan dio privrede odnosi se i na drvnu i prehrambenu industriju. Pomenimo samo da je ova općina vodeća po proizvodnji mlijeka – cca 40 % od ukupne proizvodnje mlijeka u BiH proizvedeno je u Gradačcu.
Velike zasluge za razvoj privrede imaju i aktivnosti koje je općinska administracija provela u proteklom periodu kako bi unaprijedila ambijent za poslovanje.
Naime, prošle godine Gradačac je uz podršku projekta RAST koga finansira Američka agencija za međunarodni razvoj USAID, a implementira Catholic Relief Services (CRS) certificiran kao jedinica lokalne samouprave (JLS) sa povoljnim poslovnim okruženjem prema BFC (Business Friendly Certification) SEE standardu.
„Certifikat smo dobili u aprilu prošle godine. Mnogi procesi su unaprijeđeni. Sticanje certifikata za povoljno poslovno okruženje nije samo formalnost nego i veliki posao. Dobijanje certifikata je samo početak priče, on vas obavezuje da i dalje radite i održavate visoke standarde koje ste dostigli“, kazao je načelnik.
Općina Gradačac nosilac BFC certifikata
Proces certifikacije bio je vrlo zahtjevan no Gradačac je jedna od općina koje su ga uspješno završile. Pritom je uvedeno niz novina koje motiviraju privrednike da ulažu u Gradačac.
„I prije ulaska u ovaj proces Gradačac je pružao povoljno poslovno okruženje no nismo bili svjesni određenih mogućnosti koje nam se nude ukoliko se prilagodimo kriterijima koje nosi sa sobom prostupak certifikacije. Kroz sam proces certifikacije mnoge nedostatke u općinskoj administraciji smo otklonili. Bili smo u prilici mnoge pogodnosti predstaviti i budućim investitorima, naročito ovdje mislim na činjenicu da Općina raspolaže vlastitim zemljištem koje može davati na raspolaganje, ali i da dobijemo mogućnost pristupa i novim izvorima finansiranja. Zahvaljujući činjenici da smo BFC certificirana općina, u narednom periodu uz pomoć BFC mreže FBiH bićemo u prilici da privrednicima omogućimo pristup određenim sredstvima kroz projekte koji će imati dvije dimenzije: pomoći će njima da unaprijede svoje poslovanje, a ujedno će imati i društveni značaj. Proces je ojačao i općinsku administraciju i obavezao je da kontinuirano radi na unapređenju postupaka kako bi se prilagodila novim izazovima“, kaže Dervišagić.
Industrijska zona II
Partnerski odnos sa privrednicima
Općina konstantno radi na stvaranju povoljnih uvjeta za privlačenje novih investicija. Rezultati su već vidljivi.
„Prije 4 godine, Industrijska zona II je bila bez ijedne saobraćajnice, bez ijedne tvornice. Danas je tamo već treća fabrika u izgradnji, a do kraja godine broj zaposlenih će sa 400 biti povećan na 600. Privredne kapacitete stavljamo u prvi plan, a sa privrednicima gradimo partnerske odnose. Želimo da shvate mogućnosti i zakonske okvire u kojima se mogu kretati jedinice lokalne samouprave i oni su po tom pitanju dosta realni. Problem je složeno administrativno ustrojstvo FBiH i BiH i mnoge nadležnosti Općina nema pa neke zahtjeve ne može brzo riješiti. Ono što je na nivou lokalne administracije, rješavamo veoma efikasno. Rok za izdavanje građevinske dozvole smo sveli na 3 dana, pod pretpostavkom da su svi uvjeti zadovoljeni. Ukoliko postoji neka formalna prepreka, imamo i posebnu službu za lokalni ekonomski razvoj koja je uspostavljena da stalno bude na usluzi privrednicima. Imamo pogodnosti u vidu davanja mogućnosti plaćanja rente na rate kroz sklapanje posebnog ugovora sa privrednikom. Kroz BFC proces, kreirana je nova, dvojezična, web stranica sa posebnim dijelom Invest in Gradačac. Ona sad nudi svima mogućnost da se upoznaju sa relevantnim informacijama, statističkim podacima o privredi, potrebnim procedurama, i sl.“, navodi načelnik Dervišagić.
Konstantno ulaganje u industrijske zone
Pored industrijske zone II koja je u punoj ekspanziji, Općina posjeduje još tri industrijske zone. Zona I je staro industrijsko jezgro Gradačca i ona je u potpunosti izgrađena.
„Kada su u pitanju regulacioni planovi industrijskih zona oni su davno urađeni, no zahtjevi i situacija na tržištu se mijenjaju pa Općina prati zahtjeve privrednika (veličina parcela, pristupni putevi i sl.) jer su u prvom planu njihovi interesi“, kazao je Dervišagić.
Ostale industrijske zone, Vučkovci i Porebrice trenutno su u fazi nastajanja. Prošle godine i u njima su otvoreni određeni kapaciteti, ali do punog izražaja doći će realizacijom projekta vodosnabdjevanja, jer će na tim lokalitetima biti izgrađena nova vodovodna mreža koja će riješiti postojeći problem snabdijevanja vodom.
U Zoni II Općina je raspolagala svojim građevinskim zemljištem koje je dato na raspolaganje privednicima putem raspisivanja poziva na osnovu tržišne vrijednosti.
Radovi u industrijskoj zoni II
„Razmišljali smo i o ustupanju zemljišta kroz sistem garantovanja radnih mjesta ili određemih poticaja, ali tu je onda pitanje adekvatnog praćenja ugovorenih obaveza tako da smo se opredijelili za najjednostavniji princip. Pokazalo se da cijena zemljišta nije ključni faktor kod odlučivanja. Ključni faktor su ozbiljnost i razvijenost privrede, postojanje pratećih sadržaja kao i efikasne administracije koji nekog investitora opredijele da li da investira ili ne. Fabrike nastale u prethodnom periodu uz sebe vuku prateće investicije i one se naslanjaju jedni na druge“, pojašnjava Dervišagić.
Infrastrukturni radovi kao preduslov za investicije
Prošle godine pušten je u rad i potpuno novi prečistač voda, investicija vrijedna oko 3 miliona KM. Dvostruko je većeg kapaciteta nego stari, a zadovoljiće potrebe privrednika i domaćinstava za narednih 30 godina. Prečistač je urađen dvije trećine doniranim sredstvima Republike Češke. Oprema je u cijelosti obezbijeđena od donatora, a Općina se pobrinula za građevinske radove. Koliko je prečistač važan ne samo za stanovništvo nego i za privrednike, govori i činjenica da bez njegove izgradnje, mnogi ugovori ne bi bili ni mogući.
„Mnoge fabrike u ugovorima sa stranim partnerima imaju kao jedan od preduslova za saradnju ispunjavanje brige o zaštiti okoliša. Ukoliko uslovi zaštite okoliša nisu zadovoljeni, proizvodi automatski ne mogu biti plasirani na zapadno tržište“, pojasnio nam je Dervišagić.
Praktičnom obukom do kvalitetne radne snage
Gradačac se, kao i druge općine u BiH, u posljednje vrijeme sve češće susreće sa problemom nedostatka kvalifikovane radne snage. Kako bi odgovorila i na ovaj problem, Općina je u saradnji sa UNDP-em i TIKA-om ušla u projekat osnivanja „Trening centra za stručno osposobljavanje u sjevernoj Bosni“.
U projektu će svoja sredstva i resurse udružiti Općina i privrednici. Općina Gradačac u te svrhe već je počela obnovu starog Srednjoškolskog centra a opremu će osigurati privrednici. U Centru će biti organizovana praktična obuka u trajanju od 3 do 6 mjeseci za CNC operatere i ostala zanimanja tražena na području Općine i cijele regije.
Pet instruktora je već prošlo obuku u Bursi, kao i 15 učenika koji su tamo boravili i koji su već potpisali ugovore o radu sa fabrikama u Gradačcu. Riječ je o pilot projektu a ideja je da to bude regionalni centar. Radovi na objektu trebali bi biti gotovi do maja. Planirano je da obuka počne već u toku godine, a punim kapacitetom Centar će početi raditi u toku naredne godine.
Zajedno sa ostalim aktivnostima općinske administracije i u tijesnoj saradnji sa privrednicima, Centar će doprinijeti daljem razvoju Gradačca kao privrednog centra regije.
