Vijesti iz zemlje

Kako sačuvati sjećanje na Srebrenicu?

Kako bi osigurali da se Srebrenica pamti na međunarodnom nivou, BiH i njeni saveznici trebaju zajedno raditi na tome da Generalna skupština UN-a proglasi 11. juli danom sjećanja na Srebrenicu

Piše: Hamza Karčić, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Jučer je obilježena 27. godišnjica genocida u Srebrenici, najbrutalnije faze troipogodišnjeg genocida počinjenog nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Ovog 11. jula, u Srebrenici je pokopano 50 bošnjačkih žrtava.

– Zabrana negiranja genocida uvedena prošle godine –

Kako Bošnjaci obilježavaju sjećanje na žrtve, tako negiranje genocida i njegovo veličanje bivaju sve učestaliji. Kao odgovor na ovo, Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) je prošle godine uveo zabranu negiranja genocida, a ovo je bila jedna od najkonsekventnijih odluka inače umirućeg OHR-a posljednjih godina.

Prije toga, bilo je nekoliko pokušaja da se negiranje genocida zabrani u državnom parlamentu, ali su te inicijative blokirane. Odluka OHR-a je prijeko potreban, premda zakašnjeli, napor da se obuzda rastuće poricanje genocida u Bosni i Hercegovini. Međutim, zabrana OHR-a neće iskorijeniti poricanje – u najboljem slučaju će ga smanjiti.

Svake godine nakon komemoracije, goruće pitanje je kako suzbiti negiranje genocida i sačuvati sjećanje na Srebrenicu za naredne generacije. Jedan od najefikasnijih načina je da se sjećanje na Srebrenicu održi živim ne samo na 11. jul, već i tokom cijele godine i da se globalizira obilježavanjem genocida izvan BiH.

– Komemoracija izvan BiH ključna –

Tokom protekle decenije i po, bilo je raznih komemorativnih praksi u inostranstvu. Američki Kongres je 2005. godine usvojio ključne rezolucije kojima se obilježava sjećanje na Srebrenicu, a Evropski parlament je slijedio taj primjer sa mnogo razvodnjenom rezolucijom 2009. godine. Neki parlamenti su od tada usvojili rezolucije o Srebrenici. Posljednji parlamenti koji su to učinili bili su austrijski 6. jula ove godine i dan kasnije albanski.

Nekoliko gradova i parlamenata saveznih država ​proglasilo je 11. jul Danom sjećanja na Srebrenicu u Sjevernoj Americi. Mnogi od ovih centara imaju velike zajednic​e dijaspore iz BiH, a lokalne vlasti su bile prijemčive za takve inicijative. Komemoracije za Srebrenicu u organizaciji lokalnih vlasti češće su u Sjevernoj Americi nego u Evropi.

– 11. juli trebao bi biti dan sjećanja na Srebrenicu –

Ove komemorativne prakse treba nastaviti i proširiti na sve veći broj zemalja. Zajednice bh. dijaspore širom svijeta imaju ključnu ulogu u godišnjim komemoracijama. Bošnjački lideri treba da ulože napore da međunarodne institucije odaju počast Srebrenici obilježavanjem 11. jula kao dana sjećanja na Srebrenicu.

Srebrenicu moraju obilježavati međunarodna tijela, ali i značajne sile. U tom cilju, Bošnjaci se oslanjaju na svoje ključne saveznike širom svijeta kako bi očuvali sjećanje na Srebrenicu u godinama i decenijama koje su pred nama.

– Šta Turska može učiniti? –

Napori Turske da tokom godina obilježava genocid u Srebrenici bili su veoma značajni. Kako bi se osiguralo dugoročno institucionalizirano sjećanje, Velika narodna skupština Turske mogla bi donijeti rezoluciju kojom bi se 11. jul proglasio danom sjećanja na Srebrenicu.

Turske obrazovne vlasti mogle bi u srednjoškolske nastavne planove i programe iz istorije uvrstiti lekcije o onome što se dogodilo u BiH 1990-ih s posebnim fokusom na Srebrenicu. Na univerzitetskom nivou, profesori bi trebali uključiti Srebrenicu u predmete evropske i međunarodne istorije. Sjećanje na Srebrenicu moglo bi se poduzeti i na nivou gradskih općina.

Istanbul, Ankara, Izmir, Bursa, Konya i drugi veći gradovi mogli bi proglasiti 11. juli danom sjećanja na Srebrenicu. Nadalje, gradske općine bi mogle izgraditi spomen-obilježja i imenovati ulicu, park, most ili trg po Srebrenici. Turska radio-televizijska korporacija (TRT) može pomoći bosanskohercegovačkim režiserima i producentima da pričaju priču o Srebrenici na globalnom nivou i time nastaviti sa koprodukcijom visokokvalitetnih filmova.

Kako bi osigurali da se Srebrenica pamti na međunarodnom nivou, BiH i njeni saveznici trebaju zajedno raditi na tome da Generalna skupština UN-a proglasi 11. juli danom sjećanja na Srebrenicu. Prije dvadeset sedam godina, birokrate UN-a i njihov holandski bataljon odigrali su sramnu ulogu u Srebrenici. Sada, najmanje što UN može učiniti je obilježavanje genocida tako što će svake godine obilježavati 11. juli.

(Ovaj članak izvorno je objavljen na engleskom jeziku pod naslovom: “ANALYSIS – How to safeguard the memory of Srebrenica”)

*Mišljenja izražena u ovom tekstu su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku akos.ba

akos.ba

Povezani članci