Kako možete doprinijeti razvoju mozga vaše djece?

Danas znamo da je prvih 48 mjeseci života kritično za razvoj mozga! Premda su naučnici oduvijek znali da je rani razvoj djeteta važan, nisu znali koliko je uistini presudan. Neurolozi tvrde da iskustva djeteta u prvoj godini života „mogu u potpunosti promijeniti način na koji će se osoba razvijati”.

Važno je znati sljedeće:

Dijete se rađa “nerazvijeno”, a mozak bebe čini između 1/4 i 1/5 mozga odraslog

Razvoj mozga otpočinje prije rođenja i do treće godine rast se odvija nevjerovatnom brzinom

Po rođenju mozak ima 100 biliona ćelija koje nisu povezane

Svaka ćelija ima i do 15 000 veza a signali koji teku kroz ove veze jačaju ih

U 3 godini života mozak ima dvostruko više veza (1000 triliona) a tako ostaje do 10. godine

U 8 mjesecu otpočinje odumiranje pojedinih ćelija

Na razvoj mozga utiče posebna kombinacija nasljeđa, ishrane i iskustva (okoline)

„U ljudskom se mozgu nalazi oko sto bilijuna moždanih stanica, neurona, a broj mogućih veza između tih stanica u svakom pojedinačnom mozgu veći je nego što je broj atoma u svemiru!” (Robert Ornstein i Richard Thompson, Zapanjujući mozak – The amazing brain)

Čovjek se rađa sa već formiranim neuronim i sinapsama, ali najintenzivnije uspostvljanje sinapsi (veza) među naeronima odvija se u prve dvije godine života! Ukoliko je u tom periodu dječiji mozak adekvatno stimuliran, dolazi do neverovatno ubraznog stvaranja sinapsi, što predstavlja neprocjenjiv potencijal za kasnije učenje i pamćenje. Svi rani podražaji (audio, raznolikost boja i formi, motorički i govorni potsticaji i sl.) oblikuju mozak. Zato ne čekajte, pomozite dječijem mozgu da se što bolje razvije upravo u ovom periodu. Nećete dobiti drugu priliku poput ove!

Zašto su sinapse važne?

U suštini, učenje se odvija putem sinapsi (veza). Sinapse su, jednostavno rečeno „mostovi” koji povezuje dvije strane, u ovom slučaju neurone. Neuron prima određenu informaciju i prenosi je drugom neuronu samo ako postoji sinapsa preko koje će se ta informacija „proslijediti” i tako preko cijele neuronske mreže. Ukoliko je broj sinapsi koje se uspostavljene i koje se lako i neprestano koriste veći, samim tim je i potencijal za učenje veći. Važno je znati da se veze među neuronima stvaraju i ojačavaju samo ako je mozak „stimuliran”, odnosno ako postoje aktivnosti i stimulusi koji potiču korištenje i ojačavanje razlilitih dijelova mozga (slično kao i sa mišićima).

Šta utiče na razvoj mozga?

Razvoj mozga počinje još u majčinom stomaku. Većina moždanih stanica stvara se između četvrtog i sedmog mjeseca trudnoće. Na vrhuncu rasta embrio stvara moždane stanice brzinom od 250.000 u minuti! Fetus koji se razvija je vrlo osjetljiv na stres i slabu prehranu. Najvažnija stvar koju buduća majka treba učiniti jest dobro pravilno se hraniti, izbjegavati alkohol, droge i cigarete i izbjegavati stres.

Vodite računa o ishrani djeteta. Hrana koja odgovara mozgu sadrži dosta bjelančevina, nezasićene masnoće i složenih ugljikohidrata, što je sadržano u majčinom mlijeku. Preko 80% hrane koju beba dobija u prvim mjesecima života, služi za razvoj mozga. U kasnijem periodu, obroci koji „hrane mozak” uključuju lisnato zeleno povrće, ribu (losos, skuša i sl.), orahe, kikiriki (puter), bijelo meso i svježe voće.

Kiseonik je ključan za funkcionisanje mozga. Ukoliko je zrak koji dijete diše kvalitetniji (više kiseonika, manje ugljen monoksida) veća je pažnja kod djece, mentalno funkcionisanje je efikasnije i djeca bolje pamte. Zato je prijeko potrebno malu djecu što češće voditi tamo gdje ima čistog zraka.

Mozak treba 8 do 12 čaša vode dnevno za optimalno funkcionisanje. Ukoliko dijete ne konzumira dovoljno tečnosti u toku dana može doći do dehidracije, a ona vodi ka letargiji i poteškoćama u učenju. Ne treba zaboraviti da se voda unosi na različite načine i preko druge čvrste hrane, a ne samo kao piće.

Djeci je neophodan dubok, relaksirajući san. Treba na vrijeme stvoriti rutine vezane za odlazak na spavanje i pomoći djeci da naprave lagani prelaz. Budite u tome dosljedni – ne pokazujete ljubav prema djeci ako ih puštate da ostaju budna do kasno.

Interakcija – interakcija sa ljudima i objektima treba djetetu jednako kao i proteini ili vitamini. Dijete je sposobno za interakciju odmah po rođenju.

Osim brige o zdravlju majke a onda i djeteta, na razvoj mozga utiču i mnogi drugi spoljni faktori. Važno je da ne zaboravite da je za razvoj djece potrebno mnogo više od hrane i sna, a opet tako malo.

Evo kako možete potaći i podržati razvoj mozga vašeg djeteta:

Djeca trebaju konstantnu pažnju i brigu, kao i osjećaj sigurnosti. Reagujte odmah na bebin plač. Ona vam time poručuje da nešto treba, da se boji i da je bespomoćna. Ona vas ne „izaziva i muči” namjerno, ona je ovisna o vama kako bi opstala i naučila da živi u njoj nepoznatom svijetu. Beba koja je izložena dugotrajnom stresu i nebrizi, razvija se u nesigurnu osobu koja nema povjerenja u sebe i svijet oko nje. Stres usporava razvoj mozga i dijete koje je pod stresom ne uči. Zapamtite – bebu ne možete razmaziti. Potrebe svake bebe su različite – upoznajte svoju bebu i naučite šta njoj najviše prija i šta je umiruje

Dodirujte (mazite i nježno masirajte) bebe – brže će se razvijati. Dodir je neophodan za razvoj! Od svih čula, dodir je prvi koji govori bebi da je voljen. Kada dodirujete bebu, u svakom kontaktu sa vašim tijelom, kao da šaljete u bebin mozak niz podražaja koji mu kažu da raste i razvija se.

Posvećujte pažnju govoru i slušanju – pričajte djetetu i sa djetetom. Koristite jezik, pokrete i mimiku. Što više zvukova dijete čuje, bolje se razvija sposobnost komuniciranja. Svaki put kada se obratite bebi ili malom djetetu vaš govor za njega je novi podražaj koji automtski angažuje nervne ćelije I sinapse. Pričajte sa bebom (ne tepajte), pjevajte, igrajte se riječima, koristite uspavanke i brojalice pomjerajući bebine prstiće, ruke i noge u ritmu riječi, imitirajte zvuke, životinje.

Svaki trenutak je vrijeme za učenje – djeca uče dok ih hranite, oblačite, šetate sa njima. Ovo učenje je znatno veće ukoliko je propraćeno razgovorom i prijatnim emocijama, kao i onda kada djeca imaju priliku da se i sama uključe u proces učenja koristeći sva svoja čula i motoriku . Djeca trebaju kretanje kratkih mišića (prsti) i velikih (ruke, noge), kao i svih drugih dijelova tijela. Ona trebaju hodanje, trčanje, penjanje, kotrljanje, skakutanje i sva druge fizičke aktivnosti.

Igrajte se sa djetetom. Sve što dijete nauči, nauči kroz igru. Igra je najvažnija aktivnost djeteta. Igra treba biti nesputana i slobodna. Djeca trebaju priliku da istražuju, rizikuju, iniciraju i biraju. Možete se sa djecom igrati ili se igrati sami, pored njih čime modelujete određeno ponašanje. Uživajte i vi u igri, stimulišite je, dodajite nove materijale, postavljajte izazove. Nemojte mnogo brinuti o efektima, rezultatima i produktima igre – važan je proces.

Čitanje je ključno za razvoj govora ali i stvaranje veza sa roditeljima. Sa čitanjem treba početi još u prvim mjesecima dječijeg života. Neka čitanje postane rutina (pred spavanje, kada se umorite od trčanja po parku…). Uključite dijete – neka okreće stranice, pokazuje slike, imenuje poznate objekte na slikama. Možete i izmišljati priče (pročitajte dio vezan za čitanje – dobićete više ideja).

Jesu li djeca danas biološki različita u odnosu na djecu prije 30 godina?

Sljedeći podaci govore u prilog ovoj tvrdnji:

Danas je sve manje prirodne hrane i više aditiva u hrani

Manje je prisutna rana motorička stimulacija zbog manje dostupnosti i veće brige glede sigurnosti djece (manje odlazaka u parkove, trčanja, pentranja i kretanja uopšte)

Veća je izloženost pasivnim “dadiljama” poput TV-a

Više djece odrasta u obiteljima sa samo jednim roditeljem i uz manje prihoda

Veća je izloženost drogi i lijekovima.

Pomozite svom djetetu da odraste u zdravu i sretnu osobu i da razvije sve svoje potencijale. Nemojte čekati vjerujući da učenje počinje onda kada dijete krene u školu. Vi ste prvi i najvažniji učitelj svoga djeteta i možete puno učiniti za razvoj svoga djeteta. Za to nisu potrebne skupe igračke – samo malo ljubavi, posvećenosti i vremena.

djetinjstvo.ba