Kako Banjalučki stomatolozi “uzimaju posao” kolegama iz daleko razvijenijih država

U vrijeme godišnjih odmora stomatološke ambulante u Banjaluci pune su pacijenata koji su porijeklom iz BiH, a žive u inostranstvu, dok je sve više i stranaca koji dolaze zbog niskih cijena i kvalitetnih usluga Piše: Gorana Jakovljević

Banjalučki stomatolozi zahvaljujući niskim cijenama i kvalitetnom uslugom tokom ljeta imaju najviše posla, jer im dolaze pacijenti porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji žive i rade u inostranstvu.

Savo Kostadinović, doktor stomatologije i predsjednik Udruženja privatnih doktora stomatologije Republike Srpske objasnio je da u ovo vrijeme dijaspora dolazi na godišnji odmor, pa jedno vrijeme provode na moru, a drugo u ambulantama.

“Pored kvalitete mislim da je presudna i cijena, jer ovdje je desetostruko manja cijena nego što je na zapadu, u Americi ili bilo gdje u svijetu”, kazao je Kostadinović za Anadolu Agency (AA).

Na pitanje da li domaći stomatolozi mogu kvalitetom parirati daleko razvijenim svjetskim zemljama odgovorio je da se kod nas ne proizvodi ništa za stomatologiju, već se materijali nabavljaju iz Njemačke, Švajcarske, Amerike…

“Doktor i ja u Njemačkoj koristimo iste materijale, nema razlike nikakve, i iste aparate i sve. Sve što ovdje se nalazi uglavnom je aparatura iz Njemačke, Italije ili Švajcarske”, kaže on.

Prema njegovim riječima osim “stranaca” koji imaju korijene u BiH, znatan je i i broj “rođenih Nijemaca, Austrijanaca ili drugih” koji koriste stomatološke usluge u Banjaluci polako razbijajući “famu” o BiH. Nažalost, konkretni podaci o broju strukturi pacijenata u privatnim stomatološkim ordinacijama ne postoje.

Bez obzira na to da bi se govorilo o dentalnom turizmu u Banjaluci, kaže Kostadinović, neophodno je da država i grad urade mnogo toga.

“Nemamo neki aerodrom koji bi mogao pokriti sve te destinacije i dovesti ovdje ljude, nemamo nešto mnogo ni da pokažemo, mada je Banjaluka najljepši grad na svijetu, ali niko se ne trudi da pokaže u svijetu tu ljepotu. Dentalni turizam je sporadičan, jer ljudi dolaze u ambualntu i nema organizovanog tipa dentalnog turizma. Što se nas tiče u našoj ambulanti i to već pacijenti znaju da kada dođu kod nas imaju apartman ili ako je veća grupa dolaze u hotel i tu u apartmanu ne plaćaju ništa tako da mogu boraviti dok se ne završe zubi”, kazao je Kostadinović.

U njegovoj ambulanti strani pacijenti uglavnom rade malo veće zahvate, iz oblasti protetike, implantologije, hirurgije… Zbog povećanog obima posla pitali smo ga i da li banjalučki stomatolozi idu na odmor za vrijeme ljeta, na šta je odgovorio da je rizik ići na odmor u vrijeme sezone. Rijetki su doktori koji odmaraju po nekoliko dana, a u pitanju su samo oni koji su obezbjedili da njihove ambulante mogu raditi i bez njih.

Kao predsjednik Udruženja privatnih doktora stomatologije RS objasnio je i da je situacija slična u skoro svim ambulantama u Banjaluci.

“Banjaluka ima mnogo ambulanti, mnogo stomatologa, ovdje na ovim prostorima je hiperprodukcija toga kadra tako da se mladi odlučuju da otvaraju privatne ambulante ili da idu u inostranstvo. Većina ih se sprema sa njemačkim ili engleskim jezikom i idu put zapada”, kazao je Kostadinović.

U njegovoj ambulanti ekipa AA zatekla je Sandru Švraku, porijeklom iz Gradiške, koja živi u Švedskoj. Na svakom godišnjem odmoru, sa kćerkom dolazi u ambulantu u Banjaluci, zbog cijene, ali i kvalitete.

“Ovdje je i više nego duplo jeftinije. Tamo nam ona ode i kaže dobar dan i to košta 100 eura. Obično čišćenje zubića, ništa ekstra, znači ne može se uporediti. Kvalitet je ekstra ovdje. I tamo sam radila zube i nisam bila zadovoljna – ni sa cijenom, ni sa kvalitetom”, istakla je Sandra Švraka.

Za razliku od nje Jovo Jokić, rodom iz Benkovca, koji živi u Akronu u SAD prvi put je dopratio suprugu kod banjalučkog stomatologa, obzirom da je došao i u posjetu bratu koji živi u ovom gradu.

“Što se tiče ordinacija tamo su daleko uređenije, bolje, tamo su sve prizemne, daleko veće po površini i sve je na jednom mjestu i slikanje i vađenje zuba i rađenje implanta i sve živo. Ja sam to tamo i radio. Cijene su ovdje 700 evra jedan implant, a tamo je dva puta toliko, a kvalitet ovisi od doktora do doktora”, ispričao je Jokić.

Martina Šoja, koja je prije dvije godine preselila iz Banjaluke u Švedsku, takođe, odmor koristi za posjetu stomatologu Aleksandru Stajčiću, specijalisti oralne hirurgije i implantologije. Koristila je i usluge švedskih stomatologa, ali je u Banjaluci sigurnija jer se uvjerila u kvalitet.

“Ima i velike razlike u cijeni tamo je dosta skuplje, a mislim da je ovdje dosta kvalitetnije, iako je jeftinije”, ispričala je ona.

Aleksandar Stajčić rekao je da pacijenti iz dijaspore uglavnom dolaze tokom ljetnog perioda, kao i u vrijeme Božića i Uskrsa, jer im je mnogo jeftinije riješiti stomatološke probleme u Banjaluci. Uglavnom su to “naši ljudi koje rade u Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj, Italiji, od bližih zemalja, te Švedskoj i Danskoj”. Materijale nabavlja iz Evropske unije.

“Često su pacijenti koji dolaze iz inostranstva pozitivno iznenađeni kako izgledaju naše ambulante, koliko smo susretljivi, kako uradimo te radove. U odnosu kako je gore, cijene su četiri, pet i šest puta niže nego što su u Švajcarskoj ili Njemačkoj i zato se i odlučuju da velike radove urade kod nas”, rekao je Stajčić.

Ipak, brojem stvarnih stranaca prema njegovim riječima banjalučki stomatolozi ne mogu biti zadovoljni.

“Ima i stranaca, uglavnom to je rodbina koja dolazi sa tim našim ljudima, pa i oni poprave kod nas zube, naprave protetiku ili tako nešto, ali da kažem da ima nekog pravog dentalnog turizma – to se ne možemo pohvaliti”, rekao je Stajčić.

Objasnio je da “pravi dentalni turizam” postoji u Istri gdje Hrvatska pruža more uz dentalne popravke. Naveo je i primjer Mađarske u kojoj su se prvi bavili dentalnim turizmom, odnosno povezivali stomatološke usluge sa ponudom banjskog turizma.

“To je kompleksan problem gdje prije svega mora država da se uključi, gdje mi moramo da spojimo primjera radi, rafting klubove, da pružimo strancima spuštanje Vrbasom, ronjenje i slično, pa onda da uključimo planinarske klubove, da mogu obilaziti planine kod nas, da im pružimo banjsko liječenje od Teslića, Slatine… Grad treba da se uključi da muzički festivali koje imamo da budu bolje ispromovisani i na kraju mi koji ćemo pružiti dentalne usluge, svi mi moramo da se spojimom a za sve to potrebno je prvo država da napravi taj neki program. Nakon svega potrebno je i da se to u stranim zemljama dobro reklamira jer ljudi koji su inostranstvu ne znaju da mi to sve imamo ovdje ako nismo dobro izreklamirali. Neće znati i neće dolaziti”, rekao je on i dodao da očekuje da će se u narednim godinama razraditi strategija dentalnog turizma.

Na pitanje da li ima dovoljno posla za sve ordinacije u gradu na Vrbasu odgovorio je da “čim ima puno ordinacija ima i posla za sve”.

“Znam da se ordinacije otvaraju, a nisam čuo da se zatvaraju. Posla ima, koliko to sve zavisi od ambulante do ambulante, od stomatologa, kako radi. Kao i u svakom poslu imate ljude koji ulažu u sebe pružaju pacijentima vrhunsku uslugu i popravke, sve da bude na svjetskom nivou, a imate sa druge strane ambulante koje nisu baš tog nivoa”, rekao je on i dodao da i u takvim ambulantama ima pacijenata koji su u takvoj situaciji da dolaze zbog malo nižih cijena, bez obzira na lošiji kvalitet usluge.

Akos.ba