Istraživanje u Srbiji: 71 % ispitanika ne zna za opsadu Sarajeva

Više od pola ispitanika reklo je da nema potrebu za informisanjem o suđenjima za ratne zločine, a tek 11 posto ih je navelo da ima potrebu za tim informacijama. Najčešće se informišu putem televizije, novina, interneta i radija, dok 54 posto anketiranih smatra da Radio-televizija Srbije treba prikazivati suđenja za ratne zločine.

O Haškom tribunalu imaju pretežno negativan stav, vjeruju da je neobjektivan i pristrasan.

Vlada Srbije je u februaru 2016. usvojila Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina.

“U proteklih skoro dvije godine otkad imamo strategiju ne samo da ne vidimo povećanje efikasnosti, već se nastavlja isti trend u procesuiranju ratnih zločina koji u Srbiji ide jednom regresirajućom i opasnom putanjom. Naime, u prošloj i ovoj godini Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je samo osam optužnica protiv osam osoba, a to su sve jednostavniji predmeti koji se odnose na po jednu ili nekoliko žrtava i uvijek po jednog počinioca, a ti počinioci su uvijek niže rangirani u hijerarhiji”, kazao je Relja Radosavljević iz Fonda za humanitarno pravo.

Naglasio je da većina ovih podignutih optužnica nisu proizvod istrage srpskog tužilaštva, već se radi o predmetima koje je proslijedilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.

“Danas se u Tužilaštvu Srbije nalazi oko 1.500 različitih predmeta u fazi istrage ili predistrage, postaje evidentno da je rad Tužilaštva na najnižem nivou od njegovog osnivanja”, poručio je Radosavljević.

Naručioci istraživanja kažu da ih nalazi nisu iznenadili i da oni trebaju poslužiti kao polazna tačka za buduće unapređenje rada u ovoj oblasti.