IPF u Zenici je najveći fakultet u okviru IZ: Četiri odsjeka i preko 700 studenata

S povodom: prof.dr. Halil Mehtić, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici

U povodu 22. godišnjice postojanja i rada Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, profesore Mehtić kao osoba koja je bila uključena u osnivanje a sada i kao novi dekan ove visokoškolske institucije – kako je to sve krenulo i kako ocjenjujete njegovo stasavanje?

-Disolucijom bivše SFRJ i nastupanjem demokratskih promjena, znatno su se izmjenile kulturno-religijske okolnosti u bosanskohercegovačkom društvu. Vjeronauka, koja je nakon Drugog svjetskog rata potisnuta iz školskog obrazovnog sistema, 1990.god. vraćena je u škole. Vrijeme tih promjena, Islamska zajednica u BiH dočekala je prilično nespremna. Unutar Zajednice bila su podjeljena mišljenja o opravdanosti uvođenja vjeronauke u osnovne i srednje škole. Jedni su bili gorljivi zagovornici njenog uvođenja dok je značajan broj naših visokomislećih ljudi, kategorički bio protiv toga, obrazlažući to činjenicom da bi ulazak u školske učionice, bez adekvatnih udžbenika i stručno osposobljenog kadra, kompromitirao vjeronauku u školama kao i time da se na taj način slabi rad i uloga naših mekteba. Gledano sa ovovremene distance, uviđamo da su zagovornici vjeronauke u školama bili u pravu, budući da danas između 80 i 90% naše djece pohađa vjeronauku, a mektebu funkcioniraju u istom kapacitetu.

Dok su brojna mjesta u BiH bila zahvaćena vihorom ratnih razaranja, u Zenici se začinjala organizacija mirnodopskih poslova društva. Grupa intelektualaca entuzijasta prihvatila se pionirskog posla i osnovala Islamsku pedagošku akademiju, koja je službeno registrirana 1.9.1993. godine na Višem sudu u Zenici.

Osnovna ideja vodilja bila je da se na adekvatan način odgovori zahtjevima vremena kao i to da se utemelje nužne pretpostavke za stručno i kvalitetnije izvođenje islamske vjeronauke u školama i odgojno-obrazovnom sistemu Islamske zajednice. Islamska pedagoška akademija se svojom temeljnom odgojno-obrazovnom svrhom i vjersko-pedagoškim usmjerenjem, u znatnoj mjeri, nadovezivala na tradiciju nekadašnjeg Darul-muallimina.

Nakon što su urađeni svi normativni akti Akademije, izabrani organi i nastavno osoblje, izdato je i Rješenje Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, za početak akademskog rada, koje je potpisao, tadašnji ministar, prof. dr. Enes Karić. U prvu generaciju studenata, na redovan studij, primljena su se 63 a na vanredni 49 studenata. Nastava je izvođena, sve do 1996. godine na Metalurškom fakultetu, a kasnije se preselila u zgradu Radničkog univerziteta gdje se do danas djelimično izvodi.

Šta nam možete kazati o aktuelnom statusu i ulozi Islamskog pedagoškog fakulteta unutar zeničkog Univerziteta?

-Od samog osnivanja Univerziteta u Zenici, Islamski pedagoški fakultet igrao je značajnu ulogu. Važno je istaknuti da je tadašnja Islamska pedagoška akademija, na čelu sa tadašnjim dekanom, prof.dr. Nusretom Isanovićem, pokrenula inicijativu za osnivanje Zajednice visokoškolskih institucija Zenice, koja je 18. 10. 2000. prerasla u Univerzitet. Ozbiljan rad i doprinos u procesu obrazovanja rezultirao je da u akademskoj 2002/2003.godini, odlukom Skupštine ZE-DO kantona, Akademija dobije status institucije od posebnog značaja, kao i pravo uključivanja na budžet Kantona. U svojstvu pridružene članice Univerziteta, Islamska pedagoška akademija, a desetak godina kasnije, Islamski pedagoški fakultet, bio je direktni sudionik u svim pozitivnim procesima razvoja i unapređenja rada Univerziteta. Smatram jako bitnim istaknuti činjenicu da je Islamski pedagoški fakultet dao značajan doprinos na planu formiranja novih studijskih programa i naučnoistraživačkog rada na Univerzitetu. Kao rezultat toga mi danas na Fakultetu imamo četiri studijska programa (odsjeka): Islamsku vjeronauku, Socijalnu pedagogiju, Predškolski odgoj i obrazovanje i, od unazad tri godine, odsjek za Arapski jezik i književnost. Uz to, u organizacijskom smislu, IPF zauzima sami vrh na Univerzitetu Zenica, što pokazuje interni audit, tj. analiza koja provjerava ukupni kvalitet i nedostatke rada svih fakulteta i Univerziteta u cjelini.

Koje su osnovne krakteristike spomenutih studijskih programa?

-Na Odsjeku za islamsku vjeronauku studenti stiču znanja po široko i znastveno zasnovanom nastavnom planu i programu, koji objedinjuje općeobrazovnu, vjersku, jezičku i pedagoško-psihološku grupu predmeta. Na ovom Odsjeku pažnja se posvećuje pedagoškoj, didaktičkoj i metodičkoj pripremljenosti studenata. Pedagošku, didaktičku i metodičku praksu studenti izvode u osnovnim školama, koje su odabrane po određenim kriterijima i standardima. Nakon okončanja studija na ovom Odsjeku, svršenici stiču zvanje profesor islamske vjeronauke, a nakon prelaska sa trogodišnjeg na četverogodišnji studij, svršenici stiču zvanje diplomirani profesor islamske vjeronauke.

Odsjek za socijalnu pedagogiju obuhvata savremene znanstvene pedagoške i psihološke discipline, ali i kreira osobenu paradigmu socijalnopedagoškim problemima iz vizure islamske duhovnosti. Na Odsjeku praksa obuhvata: praktični rad u školi, u centrima za mentalno zdravlje, Kazneno-popravnom zavodu Zenica, praktični rad u specijalnoj osnovnoj i srednjoj školi, u staračkim i domovima za nezbrinutu djecu, u centrima za preodgoj maloljetnih lica, te praktični rad u komunama za odvikavanje od narkomanije. Svršenici Odsjeka za socijalnu pedagogiju stiču stručni naziv diplomirani socijalni pedagog i zadobijanjem tih kompetencija mogu raditi u prosvjeti, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, policiji, pravosuđu, nevladinom sektoru, znanosti.

Strukturu studijskog programa, na Odsjeku za predškolski odgoj i obrazovanje čine grupe: pedagoško-psiholoških predmeta, metodičke grupe predmeta koji pokrivaju različita područja dječijeg razvoja, općih predmeta i predmeta koji čine stručnu i naučnu osnovu za buduću profesiju, te predmeta koji sadrže religijsku komponentu. Na Odsjeku studenti se profiliraju i kroz: pedagošku praksu, metodičku praksu u okviru pojedinih metodika odgojno-obrazovnog rada kao i samostalnu metodičku praksu. Svršenici ovog Odsjeka stiču zvanje profesor predškolskog odgoja i kompetencije za odgojni rad sa djecom od rođenja do polaska u školu.

Najmlađi odsjek na Islamskom pedagoškom fakultetu je Odsjek za arapski jezik i književnost. Kreiran je kao programski kvalitetno osmišljen odgovor na realizaciju evropskih projekata ranog učenja stranih jezika u osnovnim školama kao i na savremene zahtjeve profiliranja kadra sa visoko razvijenim kulturološkim i komunikativnim kompetencijama neophodnim u svim domenima upotrebe arapskog jezika. Odsjek, kroz grupu stručnih, kulturoloških, pedagoško-psiholoških i metodičkih kolegija, profilira kadar osposobljen za pouku arapskog jezika i rada sa djecom u predškolskim, odgojno-obrazovnim ustanovama, osnovnim i srednjim školama. Ovladavanje različitim tehnikama prevođenja, referira buduće svršenike ovog Odsjeka kao kvalitetne prevodioce i profesore arapskog jezika. Okončanjem ovog četvorogodišnjeg studija, student stiče zvanje profesor arapskog jezika i književnosti što mu otvara široke mogućnosti uposlenja u oblasti obrazovanja, savremenih komunikacija, međunarodnih finansija i prava, turizma, ekonomije, diplomatskih predstavništava i sl.

Nastavni planovi i programi na svim odsjecima usklađeni su sa ECTS (European Credit Transfer System) standardima i svake četvrte godine se inoviraju i usaglašavaju sa novim pedagoškim iskustvima i znanstvenim dostignućima te dopunjavaju i osvježavaju novom literaturom. Na svim odsjecima zastupljeni su i predmeti koji osposobljavaju studente za naučno-istraživački rad. Po dometima svoga djelovanja, sastavu studenata i važnosti poslova kojima se bavi, Fakultet je, već davno nadrastao kantonalne okvire. To svjedoči činjenica da na njemu studiraju studenti iz cijele BiH, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Švedske, Njemačke, Austrije.

Kakav je inače interes studenata za upis na redovne kao i na postdiplomske studije?

-Dovoljno je kazati da, u velikoj najezdi otvaranja raznih fakulteta i univerziteta u BiH, kada mnogi fakultetu muku muče zbog manjka studenata, IPF u Zenici, iz godine u godinu, ispunjava propisanu kvotu studenta, određenu od strane Univerziteta u Zenici. Najveći interes vlada za Odsjekom za predškolski odgoj i obrazovanje. Mi danas, na prvom i drugom ciklusu studija, imamo oko 600 upisanih studenata, angažiranih 75 nastavnika i asistenata, od toga 17 stalno uposlenih i 58 spoljnih saradnika. Kada napravimo retrospektivu našeg djelovanja, nakon 22 godine postojanja, bez pretjerivanja možemo kazati da smo od ove odgojno-obrazovne ustanove, iako u oskudnim uslovima rada, izgradili respektabilnu visokoškolsku ustanovu koja obrazuje kadrove za potrebe i dobrobit Islamske zajednice i našega društva u raznim sferama djelovanja.

Otpočela je izgradnja dugo očekivanog objekta Islamskog pedagoškog fakulteta u naselju Novo Radakovo što će sasvim sigurno biti i novi brend Zenice. Nailazite li na adekvatnu podršku grada i kantona?

-Naša kreativnost i vizionarski duh, doći će do punog izražaja kada se, ako Bog da, preselimo u novo zdanje IPF, za koje molimo Uzvišenog da što prije ugleda svjetlo dana i udomi nastavnike, radno osoblje i studente našeg Fakulteta. Zasigurno mi ne bismo uspjeli postići sve rečeno da u Islamskoj zajednici, kantonalnim i općinskim strukturama nismo pronašli istinske partnere za saradnju i pomoć u moralnom i materijalnom pogledu. Stoga, ovom prilikom, najsrdačnije iskazujemo zahvalnost reis-ul-ulemi Husejn ef. Kavazoviću za pokazanu brigu i razumijevanje kao i za prisustvo na manifestaciji povodom 22 godine našega postojanja s čime nam je ukazana velika čast. Takođe, zahvaljujemo se premijeru ZE-DO kantona, gosp. Miralemu Galijaševiću i načelniku općine Zenica, gosp. Husejnu Smajloviću, na doprinosu za unapređenje i razvoj našeg Fakulteta. Nadamo se da će naša saradnja u budućnosti biti još plodotvornija, zbog čega molim Svemilosnog da nas pomogne u našim plemenitim nastojanjima.

preporod.com