Turski izvoz u 2022. godini približava se pragu od 300 milijardi dolara obarajući rekorde svakog mjeseca, rekao je predsjednik Recep Tayyip Erdogan u četvrtak dok država pokušava da se izbori sa ekonomskom krizom modelom koji promovira rast kroz izvoz, zapošljavanje, proizvodnju i suficit na tekućem računu.
Predsjednik je rekao i da će negativni uticaj inflacije početi da jenjava od početka nove godine zahvaljujući mjerama koje poduzima Vlada.
Erdoğan je poslao video poruku Samitu Türkiye 2023. i razgovorima o finansijama u organizaciji Turkuvaz Media Group u Istanbulu.
Izražavajući nadu da će samit biti od koristi, Erdogan je čestitao medijskoj grupi na događaju na kojem su učestvovala mnoga ugledna imena i zahvalio svim učesnicima koji su svojim idejama, prezentacijama i ocjenama obogatili program.
Navodeći da svijet u posljednje tri godine prolazi kroz bolan proces koji je počeo pandemijom, a potom se zakomplikovao novim sukobima i regionalnim tenzijama, Erdogan je rekao da su cijene energije, hrane i sirovina koje su dostigle najviše nivoe posljednjih godina, a problem inflacije koji je uslijedio je problem sa kojim se suočavaju sve privrede, piše Daily sabah.
U međuvremenu, on je naveo da klasičan pristup smanjenju inflacije podizanjem kamatnih stopa do sada nije ispunio očekivanja, dodajući da se mnoge ekonomije koje takvom politikom pokušavaju obuzdati inflaciju bore se sa gubitkom zaposlenosti i suočavaju se s krizom troškova života.
U okviru ekonomskog programa zemlje, nazvanog „model ekonomije Turske“, turska vlada daje prioritet niskim kamatnim stopama kako bi podstakla izvoz, proizvodnju i investicije, s ciljem da smanji inflaciju i da hronične deficite tekućeg računa zemlje pretvori u suficit.
U skladu s modelom, centralna banka Turske je na svom posljednjem sastanku u novembru snizila svoju referentnu kamatnu stopu, odnosno jednosedmičnu repo stopu, za 150 baznih poena na 9,0%.
Zajmodavac je rekao da je ciklus popuštanja koji je započeo u augustu priveden kraju jer je ocijenjeno da je trenutna referentna stopa na dovoljnom nivou, uzimajući u obzir sve veće rizike po globalnu potražnju.
Porast cijena u Turskoj je u novembru ublažen, pokazali su nedavni zvanični podaci, signalizirajući da bi inflatorni pritisci koji muče potrošače oko godinu i po dana mogli konačno popustiti.
Godišnji indeks potrošačkih cijena (CPI) pao je prošlog mjeseca na 84,39%, objavio je Turski statistički institut (TurkStat), čime je okončan ciklus rasta dug 17 mjeseci.
Pao je sa 24-godišnjeg maksimuma od 85,51% u oktobru i bio je to prvi put da je godišnja inflacija smanjena od maja 2021. godine, kada je CPI iznosio 16,6%.
Ističući da je Turska jedna od zemalja koja je relativno udobno prošla kroz ekonomski problematičan period zahvaljujući svojoj robusnoj infrastrukturi i ekonomskom modelu, Erdoğan je dalje rekao: „Naše industrijske zone, fabrike i proizvodni pogoni naporno rade. Naši putevi i autoputovi su puni kamiona i kamiona koji prevoze teret iz naše zemlje u Evropu, Aziju i Bliski istok.”
Izvoz Turske ostao je u porastu i porastao je za 15,4% od januara do oktobra ove godine na 209,5 milijardi dolara, prema zvaničnim podacima, što je rekord svih vremena u 10 mjeseci.
Turska je postavila cilj izvoza od 250 milijardi dolara za ovu godinu, nakon što je dostigla rekordnih 225 milijardi dolara u 2021.
Erdoğan je također napomenuo da je Turska postigla novi iskorak prevazilazeći kompenzaciju gubitaka u sektoru turizma, koji je najviše pogođen pandemijom, ističući da je prvi put uspjela premašiti broj od 31 milion zaposlenih.
Prihodi od turizma su od vitalnog značaja za tursku ekonomiju u postizanju ciljeva suficita tekućeg računa.
Vlada je krajem oktobra po drugi put ove godine podigla svoje turističke ciljeve. Sada očekuje 50 miliona turista i 44 milijarde dolara prihoda, što je povećanje u odnosu na 47 miliona turista i 37 milijardi dolara utvrđenih u julu i 45 miliona dolazaka i 35 milijardi dolara prihoda koje je procijenio na početku godine.
Sigurnost snabdijevanja energijom
Predsjednik je dalje izrazio da se nastavljaju napori za puštanje u proizvodnju 540 milijardi kubnih metara (bcm) prirodnog gasa otkrivenog u Crnom moru kako bi se smanjila energetska zavisnost zemlje.
U međuvremenu, ministar energetike i prirodnih resursa Fatih Dönmez, koji je također održao online govor na događaju, izjavio je da Turska ima infrastrukturu, tehničku opremu, međunarodno znanje i iskustvo za proizvodnju, uvoz, trgovinu i izvoz prirodnog plina.
„Naš cilj je da postanemo gasni trgovinski centar u kojem se određuju referentne cijene gasa u regionu i svijetu. Nadamo se da ćemo do kraja godine razjasniti našu mapu puta po ovom pitanju”, rekao je on.
Napominjući da se raduju dovođenju domaćeg gasa 2023. godine i da je devet od 10 bušotina izbušeno u okviru prve faze radova.
“Nadam se da će plinsko polje Sakarya biti najbrži svjetski projekat razvoja podmorja od istraživanja do prve proizvodnje”, rekao je ministar.
Dönmez je također napomenuo da je faza proširenja skladišta prirodnog gasa Silivri od 4,6 milijardi kubnih metara završena i “nadamo se da će biti otvorena sljedeće sedmice uz učešće predsjednika Erdogana”.
Osim ulaganja u sektor obnovljivih izvora energije, Turska ima za cilj smanjiti svoju ovisnost o uvoznoj energiji i potrebama vanjskog finansiranja kako bi dodatno ublažila pritisak na saldo tekućeg računa puštanjem u proizvodnju prirodnog plina otkrivenog u Crnom moru do 2023. godine.
Akos.ba
