Hutba o zekatu: “I dio onoga što uberete udijelite”

Zemlja je dar Božiji čovječanstvu. Čovjek je stvoren od zemlje, pa je ona tako životno važna supstanca ljudskog postojanja. Bog je izvor života, ali proširenje i održavanje života dato je zemlji. Ono što imetku daje bereket je saosjećanje i dijeljenje. Znak je to zahvalnosti Gospodaru na podarenim blagodatima ali i način spuštanja bereketa, kazao je na današnjoj hutbi u Gazi Husrev-begovoj džamiji Mensur ef. Malkić.

Hvala Uzvišenom i Milostivom Gospodaru koji nam je Zemlju posteljom a nebo pokrivačem stvorio. Onome koji je Zemlju s bezbroj blagodati ukrasio a plodove njene učinio ukusnim i prijatnim onima koji ih kušaju. Svo obilje biljnog i životinjskog svijeta On je u savršenom skladu stvorio, održava ga i potčinio ga je čovjeku da bi Mu zahvalan bio.

Neka je salavat i selam na učitelje čovječanstva, plemenite Allahove vjerovjesnike, tu najljepšu nisku sjajnih bisera, na čijem čelu se nalazi naš otac Adem a.s., a pečat im je milost svim svjetovima Muhammed a.s.. Neka je salavat na sve njih, na njihove porodice i sve one koji su u časnom Dinu živjeli i odlazili sa ovoga svijeta.

Draga braćo i cijenjeni vjernici!

Zemlja je Božji dar čovjeku. Čovjek je stvoren od zemlje, pa je ona tako životno važna supstancija ljudskog postojanja. Čovjek u zemlji, na zemlji i od zemlje živi. Ona mu je povjerena na brigu i čuvanje. Bog čovjeku zemlju daruje i čovjeka smatra odgovornim za zemlju i sva stvorenja koja s njime na njoj žive. Allah Uzvišeni kaže:

    „I potčinio vam je ono što je na nebesima i na Zemlji, sve je to od Njega! Zbilja su u tome znaci za ljude koji razmišljaju.“ (Kur’an, 45:13)

Važno je istači činjenicu da u prenošenju života biljaka i životinja, ali i ljudi, zemlja ima svoju važnu i nezamjenjivu ulogu. Bog je izvor života, ali proširenje i održavanje života dato je zemlji. Simbolika kur’anskog kazivanja leži i u pozivu čovjeku da u klijanju sjemena iz zemlje, kao i u rađanju života u utrobama majki, osmotri isti proces, rađanje života Božijom svemoći.

Zemlja od koje hrana dolazi izvor je bivstvovanja čovjeka. Hranjenjem, činom uzimanja hrane, zemlja postaje dio ljudske unutarnjosti, sastavni i neizostavni dio ljudskog organizma. Hranom se ostvaruje najintimniji dodir između zemlje i čovjeka.

Obilje na zemlji je povezano sa moralnim i čestitim životom. Zemlja uskraćuje blagodati, Božijom odredbom onima koji nered čine i ogluše se o Božije naredbe da dio onoga što im podari zemlja podijele sa onima koji nemaju.

Ono što imecima daje bereket je suosjećanje i dijeljenje. Znak je to zahvalnosti Gospodaru na podarenim blagodatima, ali i način spuštanja bereketa. Uzvišeni Allah veli:

”O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje stičete i od onoga što vam Mi iz zemlje dajemo, ne izdvajajte ono što ne vrijedi da biste to udijelili kad ni vi sami to ne biste primili, osim zatvorenih očiju. I znajte da Allah nije ni o kome ovisan i da je hvale dostojan. Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve.” (El-Bekare 267, 268)

Svakom čovjeku je prije njegova rođenja propisana nafaka. Zato se na nafaku ne može utjecati, ali na njen bereket može. Bereket se povećava kroz zahvalu Allahu na blagodatima, čovjekovim radom, izvršavanjem propisanih ibadeta, namaza, zekata, posta, sadekatu-l-fitra, i dobročinstvom prema svim stvorenjima.

Draga braćo!

Islam nudi snažan motiv muslimanima, da siju i obrađuju zemlju. Pored koristi na ovom svijetu, blagodati plodova u kojima mogu uživati, islam uvijek podsjeća ljude na nagradu koju će dobiti na onom svijetu ukoliko njihova zarada bude na halal način i s ciljem da koristi ljudima i svim stvorenjima. Kako na divan način Poslanik podstiče:

Svaki musliman koji usadi biljku ili obradi zemlju sa koje će ptice, životinje i ljudi jesti, imaće nagradu od Allaha dž.š.”, dok se u drugom hadisu dodaje još „ Ova nagrada će stalno teći do Sudnjega dana“.

Alusi, u svom Tefsiru, bilježi da je Omer, r.a., jedne prilike prošao pored jedne skupine ljudi i upitao ih: „Ko ste vi?“ „Mi smo oni koji se oslanjaju na Allaha“ odgovorili su. „Ne, nego se vi samo pokazujete kao oni koji tevekkul čine. Ispravan tevekkul čini onaj čovjek koji posije sjeme u zemlju, a potom se oslanja na svoga Uzvišenog Gospodara!“

Božiji Poslanik, s.a.v.a., kaže: “Bavite se zemljoradnjom, jer u zemljoradnji je blagoslov, te kopajte što više bunara u tu svrhu.”

U interakciji čovjeka sa prirodom kao Božijim darom, obrada zemlje i korištenje zemljišnjih resursa zauzima primarno mjesto u privrednom razvoju svake zemlje. Pored ove činjenice, rad na zemlji – boravak u prirodi, danas je u svijetu raširen pokret, zahvalno i rekreativno zanimanje. Poslušajte još jedan svijetli primjer o onima koji korist od svog posla ne vide samo u ličnoj koristi ili kratkoročnom periodu.

Imam Ahmed bilježi predaju, da je Ebu Derda, r.a., jedan dan sadio biljku u Damasku, pa ga je neki čovjek upitao: “Zašto sadiš ovu biljku? Ti si star čovjek, a ova biljka će dati plod tek nakon nekoliko godina “Ebu Derda, r.a., mu odgovori:” Ja ću imati nagradu za sve one koji će imati koristi od ove biljke “

Draga braćo i čestiti vjernici!

Zemlja u ovom vremenskom periodu, periodu jeseni, iz svoje bogate riznice nudi plodove svoje, nagradu za predan i težak trud onih koji su na njoj sijali i radili.  Onima koji su riječima „ bismillah“ polagali sjeme uzdajući se i oslanjajući se iskrenim tevekkulom na Onoga koji sjemenu život daje, njihov trud se isplaćuje. Oni ovih dana sa riječima pune zahvalnosti plodove Zemlje polažu u svoje riznice, iščekujući zimu i uživajući u plodu ruku svojih.

Ovo je i vrijeme kada čestiti vjernici iz svoga imetka, radi nagrade Uzvišenog Allaha dž.š, bereketa i milosrđa izdvajaju iz svoga imetka i dio koji pripada drugima. Taj dio imetka sav naš imetak ili čini berićetnim, čistim i plodnim, ili ga uništava, onečisti i upropasti.

Rekao je Allahov Poslanik a.s.: „Nijedan kapital na kopnu i na moru nije propao ni zbog čega drugog nego zbog toga što nije čišćen zekatom.“

Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Allahov dž.š. Poslanik a.s. rekao: “Ko da sadaku koja iznosi vrijednost jedne datule, stečene na halal način, a Allah dž.š i ne prima ništa drugo osim onoga što je stečeno na dozvoljen, halal način, Allah će je uzeti u Svoju ruku, a zatim će je gajiti za njenog vlasnika, kao što neko od vas gaji i brine se o malom ždrijebetu, sve dok ne postane kao brdo.”

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Davanje zekata nikada neće umanjiti imetak!”

Uzvišeni Allah, dž.š., propisao je zekat na više vrsta imetka. U odnosu na vrijeme izdvajanja imetka, dvije su vrste zekata:

• Imovina na koju se svake godine izdvaja zekat kao npr. zlato, srebro, trgovačka roba, stoka i

• Imovina na koju se daje jednom zekat, na dan ubiranja, i više se na nju ne izdvaja zekat koliko god dugo bila u našem vlasništvu, a to su poljoprivredni proizvodi.

Dragi vjernici!

Vrijeme je da iz svojih imetaka u poljoprivrednim prozvodima izdvojimo zekat, dio imevine koja naš imetak čini čistim i berićetnim. Iz proizvoda se izdvaja 10% od ukupnog iznosa, ukoliko nije bilo navodnjavanja, a ukoliko je bilo navodnjavanja onda 5%. Svakako treba uzeti u obzir i troškove proizvodnje i podmirenje osnovnih životnih potreba.

Kako na lijep način Hasan El- Basri definiše sudbinu onih koji škrtare, kad kaže: “Nisam vidio nesretnijeg u svom imetku od škrca. Cijeli život na dunjaluku posveti njegovom sakupljanju i na ahiretu polaže račun što ga nije udjeljivao. Na dunjaluku mu sigurnost imetka od eventualnog nestanka predstavlja trajnu brigu, zabrinutost i zaokupiranost.

Na ahiretu mu od grijeha nema spasa. Na dunjaluku živi život siromaha, a na ahiretu polaže račun bogataša.”

Uzvišeni i Milostivi, učini našu sjetvu blagoslovljenom i njen urod i završetak našom opskrbom. Učini ovo sjeme plodnim i blagodarnim i ne uskrati nam dobro koje tražimo. Ne iskušaj nas uskraćivanjem, jer Ti ne uskraćuješ onoga koji moli i odazivaš se onome ko od Tebe traži!

Vehid Arnaut

rukovodilac Ureda za zekat

Akos.ba