Nauka i tehnologija

Da li su siromašniji ljudi više religiozni?

Rezultati anketa i mainstream mediji ukazuju na to da se viši nivo siromaštva izjednačava sa višim nivoima vjerskog pridržavanja.

Općenito govoreći, čini se da je ova generalizacija istinita. Međutim, korelacije ove prirode se ne javljaju u izolaciji, piše portal virtualmosque.com.

Bogatstvo i siromaštvo su također u korelaciji sa regionalnim lokacijama, što je dovelo neke da ukazuju na to da su bogatstvo i siromaštvo povezani sa geografijom. Korelacija može biti između siromaštva i obrazovanja, kriminala i niza drugih socijalnih i ekonomskih faktora. Kritička analiza veze između siromaštva i vjerskog pridržavanja je važna jer, na osnovu ove tvrdnje, neki tvrde da je religija samo “korisna” kao sredstvo za rješavanje nesigurnosti, nestabilnosti i stresa. Tvrdnja da nema inherentne potrebe ili vrijednosti unutar vjere, za bilo koga u bilo kom trenutku, iza mehanizam suočavanja je nešto što zahtijeva kritičko preispitivanje.

Da li je to istina?

Ove veze koje se tvrde su ograničene na statističke korelacije, a ne na uzročnike. Drugim riječima, globalna anketa opisuje trend, ali ne nudi objašnjenje zbog čega postoji ta situacija. Uzrok zavisi od toga koliko se podaci tumače i koje druge faktore je potrebno objasniti. Izbor podataka može utjecati na trendove koji su identifikovani. Međutim, da li statistički podaci potvrđuju da ove korelacije postoje?
Prvo, sasvim je lahko prepoznati studije slučaja koje “dokazuju” ovu tezu. Gotovo dvije trećine stanovništva u Senegalu živi u ekstremnom siromaštvu, a velika većina je religiozna. U isto vrijeme, Katar ima najveći BDP po glavi stanovnika u svijetu, a većina stanovništva je religijski nastrojena. Kako bismo prevazišli izazove selektivnog korištenja podataka, koristili smo Pew Research Center skup podataka o više od 38.000 intervjua u 114 zemalja, a fokusirali smo se na zemlje sa muslimanskom većinom (80% ili više). Nalazi ukazuju da je slika daleko kompleksnija od one koja je predstavljena u popularnim medijima i anketama:

• Odnos između visokog BDP-a po glavi stanovnika i većeg postotka muslimana u populaciji je slab i beznačajan. Drugim riječima: bogatstvo ili siromaštvo u zemljama sa muslimanskom većinom nije u korelaciji sa većom ili manjom identifikacijom sa vjerom.

• Nije bilo nikakve veze između visokog BDP-a po stanovniku i postotka ljudi koji se mole nekoliko puta dnevno. Drugim riječima: nivo bogatstva nije uticao na to kako se često ili redovno ljudi mole.

Ostali nalazi također ukazuju na to da je “veza” između siromaštva i religije izrazito složena. Na primjer, postoje snažni geografski trendovi u odnosu na vjersku praksu, što ukazuje da siromaštvo nije primarni faktor koji utiče na vjersko pridržavanje. Također, veći BDP je u korelaciji sa opadanjem podrške za islamski zakon; ovo ukazuje na to da politika (odnosno politička implementacija “islamskog zakona”) ima značajnu ulogu.
Sve ove statistike “igraju istu igru” u kojoj smo u stanju opisati samo trendove, ali i dalje ne razumijemo njihove uzroke. Ipak, smatramo da su statističke tvrdnje netačne (ili, u najboljem slučaju, samo dio priče). Također smo istražili iskustva muslimana u Južnoj Africi, zemlji u kojoj se dogodio značajan rast BDP-a po glavi stanovnika. Raznolikost iskustava potvrđuje da je odnos između siromaštva i vjerskog pridržavanja složen. Životne priče smo uskladili sa našim statističkim podacima: ne postoji korelacija sa vjerskom praksom i bogatstvom (ili siromaštvom) i svakako da nema dokaza koji ukazuju na uzročnosti. Kao i globalni podaci, sve ukazuje na to da lokalna i regionalna historija, politika, kultura i društvo imaju daleko veći utjecaj na vjersko pridržavanje od ekonomskog statusa.

Umjesto zaključka:

• Tvrdnje o povezanosti religioznosti i siromaštva su, u najboljem slučaju, korelacije, a ne uzročnici.
• Statistički podaci koji pokazuju vezu između religijske prakse i bogatstva (ili siromaštva) su, u najboljem slučaju, slabi.
• Iskustva potvrđuju složenost ovog odnosa i raznovrsnost odgovora prema bogatstvu i siromaštvu.
• Vjersko pridržavanje je u korelaciji sa geografskim položajem daleko više od ekonomske situacije.
• Lokalna politika, povijest, kultura i društvo imaju mnogo veći uticaj na vjersko pridržavanje od ekonomske situacije.
• Islam nudi jedinstven uvid u to kako se siromaštvo i bogatstvo može shvatiti, posebno u razumijevanju različitih manifestacija siromaštva.

Za Akos.ba preveo Jasmin Mujakić

Povezani članci

Back to top button