Hamdija Jusufagić, vlasnik najbolje IT firme u Švedskoj: Trebam radnike u BiH

Konsultantska firma System Verification AB, čiji je osnivač i vlasnik Hamdija Jusufagić, proglašena je najboljom firmom u 2012. godini u Malmöu (Švedska)

System Verification AB najveća je nezavisna firma koja se bavi osiguravanjem kvaliteta softvera u Švedskoj s uredima u Štokholmu, Goethenburgu, Malmöu (sjedište), Kopenhagenu i Sarajevu. Uspjeli smo razgovarati s gospodinom Jusufagićem tokom njegovog boravka u BiH

Razgovarao: Nermin Burzić

Sa više od 200 stručnjaka u oblasti informacionih tehnologija, kompanija System Verification AB do sada je imala uspješnu saradnju s mnogim poznatim grupacijama kakve su Volvo i Ericsson. Također, saradnja s vojnom industrijom, ali i telekom-operaterima širom Skandinavije dodatno je pomogla rastu i razvoju ove kompanije. Firma je usmjerena na četiri glavna poslovna cilja i to: pružanje profesionalnih usluga, razvoj online-aplikacija, softversko testiranje te pružanje REQB i ISTQB certifikata. Trenutno, System Verification AB sarađuje s klijentima u oblasti bankarstva, teške industrije, telekom-operaterstva i medicine. Glavni fokus je na razvoju novog strateškog poslovanja, testiranja digitalnih tehnologija te upravljanja podacima.
Jedna od zanimljivosti System Verificationa jeste i to da je ova kompanija dobitnica Skaneove nagrade za najbrže rastuću kompaniju u 2009. godini. Kompanija je također 25. februara 2015. godine donirala velik broj računara za Osnovnu školu “Kozarac” u Kozarcu (BiH), te na taj način pomogla obrazovanje mališana iz tog područja.

NV: Koji je razlog Vašeg boravka u BiH?

U Sarajevu se uvijek dobro osjećam. U tome veliku ulogu igra i moje porijeklo, iako sam iz Kozarca, ovdje sam prvi put otvorio firmu. Ovdje sam zbog Sarajevo Biznis Foruma. Mislim da je Forum veoma značajan, jer okuplja mnoge ličnosti na jednom mjestu, daje podsticaj pozitivnim trendovima da nastave i, naravno, uvijek ističe kvalitet. Sadašnji Forum sponzoriran je od BBI banke i mislim da je to dodatni motiv svim biznismenima da se odazovu. Pogotovo iz oblasti kojom se bavim, odnosno IT-sektora, primjećujem mnogobrojne poznate osnivače, stručnjake, programere itd. Lijepo je vidjeti sve te ljude na jednom mjestu gdje se akcent stavlja na pozitivne primjere i širenje poslovanja.

NV: Kad smo kod IT-sektora, možete li nam reći nešto o tome kako je došlo do ideje pokretanja firme u Švedskoj?

Godine 2002. osnovao sam firmu u Švedskoj i trenutno smo najveća firma koja se bavi osiguravanjem kvaliteta softvera. Sarađujemo s najvećim ondašnjim firmama i korporacijama kakve su Volvo i Ericsson. Veći dio našeg posla se također odnosi i na indijske firme i mislim da indijsko tržište ima velik potencijal. Trenutno pokušavamo iskoristiti bosansko tržište, jer smo svjesni činjenice da imamo ogromnu radnu snagu, kvalificirane ljude koji bi nam doista mogli pružiti ono što želimo, a i mi njima ono što oni žele, a to je svakako radni odnos. Trenutno u firmi imamo oko 185 radnika koji dolaze iz 26 različitih zemalja, i mislim da se ta raznolikost može prenijeti na osvajanje tržišta i širenje kapitala. Prije dvije godine imali smo mogućnost pristupiti jednom projektu iz Indije i uraditi ga jeftinije u Švedskoj nego u Indiji, i ljudi su se doista čudili tome kako je to moguće. Međutim, upravo ono što sam rekao, diverzitet radne snage nam omogućava da se prilagođavamo raznim tržištima.

NV: Koliko uposlenika broji vaš odjel u Sarajevu?

Trenutno imamo 10 radnika, ali smo orijentirani na to da proširimo utjecaj na bosanskom tržištu, što će automatski povećati broj radnika u bližoj budućnosti.

NV: Rekli ste da ste pokrenuli firmu u Sarajevu zato što ste htjeli nešto dati Bosni i Hercegovini?

To je jedan razlog, a drugi je upravo taj poslovni smisao, jer smatram da se u Bosni može uspjeti. To su mnogobrojne firme dokazale. Sad je potez na državi, tj. na onome što ona može učiniti da firmama olakša poslovanje. Kad pogledam na nedavne uspjehe velikih kompanija u Bosni i Hercegovini, smatram da ako su te kompanije uspjele, onda možemo uspjeti svi, samo je pitanje pravilnog poslovanja. Dakle, veoma je važno strateško poslovanje i usmjeravanje vlastite kompanije ka razvoju onoga što domaćem tržištu treba.

NV: Kakve mogućnosti nudi Vaša firma kad je riječ o nerazvijenim zemljama poput BiH, te kako u Švedskoj država pomaže poduzetnicima? Možete li napraviti neku usporedbu?

Vlada u Švedskoj uvijek posmatra statistiku. Stalno donosi odluke u skladu sa statistikom i drži tu neku konstantu kad je riječ o analizi rezultata. Novac koji se vraća u budžet putem poreza, ponovo se vraća poduzetnicima u vidu poticaja i taj proces nikada ne prestaje. Mislim da je upravo to ono što tjera Švedsku naprijed, ispred svih. To naša država još mora usavršiti, tačnije provoditi. Također, ukoliko država BiH želi privući strane investitore, utoliko je još veći teret na vlastima da pripreme teren za dolazak tih stranih firmi u sferi olakšavanja papirologije, jer to je velik problem u BiH. U Švedskoj je nevažno koliko imate novca, jeste li član ove ili one partije, Vlada će vam pomoći ako imate dobru ideju. Primjer ovoga je igrica Minecraft, koja je zarazila mlađe naraštaje i na kraju se ta firma prodala za više od dvije milijarde dolara, te Spotify koji je Švedskoj donio reputaciju države s ogromnim IT-sektorom.

NV: Poslovna klima u Švedskoj je veoma dobra. Ali Vi također ocjenjujete bosanskohercegovačku poslovnu klimu povoljnom. Možete li nam reći nešto više o tome?

To je jednostavno naša radna kultura. U Švedskoj ljudi rade, ne zato što moraju nego zato što posla ima. U BiH mora doći do promj“U Švedskoj ljudi rade, ne zato što moraju nego zato što posla ima. U BiH mora doći do promjena, ali je situacija ipak dobra, jer je ta promjena moguća. Naravno, veoma je važno imati radnu kulturu, odnosno tu neku konstantu koja neće opadati. Kao šefovi, moramo uvijek uvažavati ideje koje predlažu naši zaposlenici, ali i preuzeti odgovornost ako nešto krene nagore”ena, ali je situacija ipak dobra, jer je ta promjena moguća. Naravno, veoma je važno imati radnu kulturu, odnosno tu neku konstantu koja neće opadati. Mi kao šefovi moramo uvijek uvažavati ideje koje predlažu naši zaposlenici, ali i preuzeti odgovornost ako nešto krene nagore. U BiH je, naravno, problem nezaposlenost i svakako da se svim sredstvima pokušava to iskorijeniti, ali smatram da nedostaje potez države na koji svi čekaju da bi se ta situacija riješila. Ova država bi, ako se određeni problemi riješe, za nekoliko decenija mogla postati nevjerovatno bogata i razvijena.

NV: S obzirom na to da ste uspješni, šta je Vaša preporuka omladini u Bosni i Hercegovini? Nažalost, posla nema, mnogo omladine odlazi u potrazi za boljom budućnošću.

To je veliki problem ovdje. Omladina ne bi trebala odlaziti odavde, trebala bi da bude dio promjena koje će se danas-sutra desiti. Ako se promjena stvarno desi, mladi bi bili prvi koji bi to iznijeli. Ako odu u inozemstvo, moraju početi ispočetka i niko im ne obećava da će uspjeti. Bit će posljednji u redu za posao i, ako uspiju, i dalje će biti među ostalima, neće se isticati toliko kao oni koji su u toj određenoj zemlji odrasli. Ja to najbolje osjetim, jer kad sam u Švedskoj, osjećam se kao Bosanac, a ovdje se osjećam kao Šveđanin, i to je stvarno zanimljivo. Uvijek volite svoju matičnu zemlju više nego bilo šta. A ako smatrate da postoji i najmanja šansa za nešto, dajte sve od sebe da to ostvarite.

NV: Šta je Vaša preporuka za Bosnu i Hercegovinu kad je riječ o pozicioniranju na svjetskoj mapi outsourcing-ulaganja?

Država mora ulagati mnogo više u obrazovanje. Dobio sam upit od jedne velike firme o tome kako bih ja mogao osnovati jedan outsourcing u Sarajevu sa 100 radnika. Ovdje na Forumu sam vidio da postoji više od 900 takvih ideja, ali da ne postoji dovoljno uređen teren za to. Tu, opet kažem, država igra veliku ulogu. Država mora gledati kako kreirati dobru klimu za IT-industriju i na tome zaraditi mnogo novca. Naprimjer, u 21. stoljeću postoji trend “Cleaner City” i ako bi Sarajevo postalo dio toga, bila bi otvorena mogućnost privlačenja velikih kompanija, organizacija i sl. koje bi htjele tu poslovati.

NV: S kim sarađujete u Bosni i Hercegovini?

Mi smo i prije ulaska sarađivali s Ambasadom Švedske u BiH i njihov ambasador se doista bori omogućiti firmama iz Švedske da uđu ovdje na tržište. Nažalost, nismo ni s kim više u nekoj aktivnoj saradnji. No, ako nam se pruži prilika, zašto da ne? Jednostavno, prije ulaska na tržište igrali smo na tu “sigurnu kartu” i odmah se povezali sa švedskom vladinom institucijom i s njima uspostavili saradnju.

NV: Koliko je naša dijaspora organizirana u Švedskoj?

Interesantno je koliko bosanskohercegovački dijasporci imaju volju raditi, zaraditi i opet, unatoč svemu, srce im je ostalo u Bosni. Postoji mnogo načina da se naša dijaspora uredi, da se organizira još više, ali ni sad situacija nije loša. Opet kažem, država igra veoma važnu ulogu i bosanskohercegovačka vlada se mora aktivirati u tom smislu.

NV: Preporučujete li Šveđanima Bosnu i Hercegovinu kao turističku destinaciju?

Ako gledate na ekoturizam, mogućnosti su ogromne. Ne možemo ostaviti taj neki servis na nivou kao što smo navikli, moramo privlačiti turiste nečim novim. Postoje mnogobrojni projekti, kako sam čuo, no to se sve mora provoditi što prije, jer turizam je jedna grana industrije koja s vrlo malo ulaganja može donijeti ogromna sredstva.

NV: Kako je zapravo voditi jednu od najboljih IT-firmi u Švedskoj?

Na to, iskreno, nikad ne mislim. Imam jednu viziju, jedan cilj, i kako se krećem prema tome, ostvarujem sve više. Kad izvana neko posmatra našu firmu, čudi se kako imamo mnogo priznanja. Jednostavno, pokušavamo zadržati tu “strategiju otvorenog poslovanja” i pokušavamo biti što transparentniji. Pokušavamo ohrabriti naše radnike da kritiziraju svoje nadređene, jer ćemo upravo tako ići naprijed. Cilj nam je naći inteligentne ljude koji će se boriti za firmu kao svoju i koji će se naravno htjeti usavršavati, stalno. Znam da na Balkanu važi staro pravilo da ako neko kritizira šefa, dobija otkaz. Međutim u Švedskoj, naprimjer, to nije slučaj. Mi pokušavamo ohrabriti uposlenike da kritiziraju sve ono što misle da može bolje, jer samo tako možemo ići naprijed, širiti se i rasti kao kompanija.

Hamdija Jusufagić rođen je 1973. godine u Lundu, Švedska. Trenutno živi u Malmeu, a fakultetsko obrazovanje je stekao u Kalmaru. Završio je Fakultet za inžinjering te nakon toga radio nekoliko poslova u struci. Neposredno prije osnivanja vlastite firme radio je kao računovođa. Porijeklom je iz Kozarca (Bosna i Hercegovina), te je trenutno jedan od najuspješnijih privatnih poduzetnika u Švedskoj. Direktor je i osnivač firme System Verification AB, a 2008. godine dobio je Nagradu “Ernst & Young” za najuspješnijeg poslodavca godine.

novovrijeme.ba