Džamija u Gunji, izgrađena 1969, potpuno je potopljena u poplavama u Hrvatskoj.

Piše: Branimir Bradarić

U katastrofalnoj poplavi u županjskoj Posavini vodena bujica plavila je sve na što je nailazila. Potopljene su kuće, škole, razni gospodarski objekti, ali i džamija u Gunji, koja je poznata i kao najstarija džamija u Hrvatskoj.

Područje oko nje nije se isušilo niti dva tjedna otkako je nasip popustio kada su vode Save počele plaviti ovo selo sa blizu 4.200 stanovnika.

Prema riječima glavnog imama u Gunji Idriza Bešića, u džamiji je bilo više od tri metra vode. Mutne vode Save uništile su sve što im se našlo na putu unutar džamije. Uništeno je i prizemlje Islamskog kulturnog centra, koji je još u izgradnji, smještenog uz džamiju.

Koliko se sve brzo i nenadano odigralo, govori i to da je i sam Bešić svoju kuću napustio bez ikakvih stvari. Izašao je van samo sa onim što je imao na sebi.

”Neopisivo mi je žao radi cijele te tragedije. Žao mi je i moje zbirke knjiga, koja je brojala više od 3.000 naslova. U sklopu te zbirke su i neki iznimno važni dokumenti, poput originala povelje koja je ugrađena u temelje džamije. Nešto sam skenirao, ali to ipak nije to”, kaže Bešić.

Hrvatska je javnost slabo upućena u to da je ovo zapravo jedina izvorna džamija u Hrvatskoj, koja je izgrađena još 1969. godine. Ukupne je površine 130 kvadrata, s tim da je prije četiri godine obnovljena. Bešić sa ponosom ističe da su džamiju izgradili sami vjernici, svojim radom i bez nekih većih donacija.

”Među ljudima je tada bio ogroman entuzijazam. Netko je dao ciglu, drugi građu, treći su radili, četvrti pomogli na neki drugi način. Na taj način smo i izgradili džamiju. Nikakve pomoći od strane države nije bilo. Nažalost, danas toga više nema”, kaže Bešić.

Prioritet je obnova

Siguran je i da će nakon poplava džamija u Gunji biti vrlo brzo obnovljena i uređena.

”Obnova džamije za nas, muslimanske vjernike, svakako je prioritet. Učinit ćemo sve da se ta obnova završi što prije. To će mnogo i psihološki pozitivno značiti za naše mještane”, ističe Bešić.

Kaže i kako svakodnevno prima pozive sa svih strana od ljudi koji se raspituju o stanju u Gunji nakon poplava, ali i koji nude konkretnu pomoć. Čim to uvjeti i mogućnosti budu dozvoljavali, krenut će se i sa obnovom Islamskog kulturnog centra čije je prizemlje, koje je bilo stavljeno u funkciju, potopljeno.

Riječ je o objektu ukupne površine tisuću kvadrata, koji je imao i jednu dvoranu sa stotinu stolica.

Razmišlja se i o mogućnosti da se na nekoliko mjesta u Gunji, od kojih bi jedno bilo i u blizini džamije, organiziraju javne kuhinje. Na taj način mještanima bi se omogućilo da, prilikom obnove svojih domova, imaju jedan siguran topli obrok tijekom dana.

Opširnije na portalu AJB:

Tri metra vode u najstarijoj džamiji u Hrvatskoj