Gosti Trebevićke žičare: Projekat za zajedničku i sretniju budućnost

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka rekao je da je Trebevićka žičara projekat o kojem je maštao.

“Rođen sam u neposrednoj blizini sarajevske polazne stanice. Svoju mladost, život sam proveo tu, 50 metara odavde je moja porodična kuća i naravno da sam jako ličan i subjektivan. Sretan sam što se Sarajevo gradi, što napreduje”, izjavio je Skaka.

Govoreći o završetku cijelog projekta, naglasio je da imaju još “najmanje dvije godine posla ako žele da od Trebevića naprave poželjnu destinaciju za turiste”.

Medijima su se, nakon vožnje, obratili i Sarajka Maja i Edmond Offerman, donatori obnove žičare.

“Ovo je veliki dan za mene, veliki dan za Sarajevo”, rekao je Offerman.

Sreću nije krila ni Maja koja je izrazila nadu da će se svi mnogo godina voziti žičarom.

“Jako sam jako sretna, prvenstveno što se vozim Trebevićkom žičarom na kojoj sam odrasla, a drugo jer je moj muž konačno ispunio svoj cilj. Jeste on upoznao Sarajevo zbog mene, ali ovo je bio apsolutno njegov projekat, ideja i želja da učini nešto za građane Sarajeva”, izjavila je Maja.

“Ovo je veliki trenutak za Grad Sarajevo, prije svega, za građane Sarajeva, oni čekaju ovu žičaru gotovo 26 godina. Za mene, kao bivšeg gradonačelnika je veliki trenutak da je taj projekat konačno završen. Bilo je mnogo prepreka koje smo morali prevladati, od one formalne, koja je ponajteža bila, jer žičara nije bila vlasništvo Grada Sarajeva”, izjavio je Ivo Komšić, bivši gradonačelnik Sarajeva.

Istakao je da je na to potrošeno mnogo vremena.

“Trebalo je vratiti Offermana u cijeli projekat jer je on u jednom trenutku bio odustao od toga. I on je danas ovdje sa suprugom. Velika je to stvar jer se bez njegovih sredstava ovo ne bi moglo završiti. To je jedini čovjek koji je osobno, iz svog džepa, dao sedam miliona KM”, podsjetio je Komšić.

Među brojnim gostima koji su danas bili u Sarajevu kako bi prisustvovali svečanom otvaranju Trebevićke žičare bio je i gradonačelnik Beča Michael Haupl, koji se prisjetio posjeta bh. prijestolnici nakon rata.

“Moja prva posjeta Sarajevu bila je u vrijeme kada je Sarajevo bilo srušeno. Prilikom moje druge posjete, vaša Vijećnica bila je građevina u začetku. Vi sada zajednički gradite zajedničku budućnost i na tome vam čestitam”, dodao je Haupl.

Trebevićka žičara s radom je počela 1959. godine. Povezivala je Bistrik na 583 metra nadmorske visine sa Vidikovcem, smještenim na 1.160 metara na Trebeviću, a projektovali su je i sagradili Česi.

S dužinom od 2.100 metara, Trebevićka žičara u to vrijeme bila je najveća u regionu. Svečanim ruhom žičara je posebno zasjala 1984. godine kada je Sarajevo bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara. Žičara je potpuno uništena tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.

Ideja o ponovnoj izgradnji Trebevićke žičare dugo godina poslije rata bila je nerealizovana zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa između Grada Sarajeva i vlasnika žičare Javnog komunalnog preduzeća GRAS, koje je prošle godine dalo saglasnost da Gradska uprava preuzme brigu o žičari.

U pogonu žičare biće 33 kabine, svaka sa po deset mjesta, kapaciteta 1.200 putnika na sat. Umjesto nekadašnjih 12 minuta, novom žičarom će se stizati na Trebević za sedam minuta i 15 sekundi.