Goražde – svojevrsno “privredno čudo” u tmurnoj bh. svakodnevnici

Premijer Bosanskopodrinjskog kantona Goražde Emir Oković najavio je u intervjuu za Fenu da nova vlada ovog kantona namjerava i već poduzima radnje na izradi strategije razvoja BP kantona za period 2016.-2020., kao vremenskom okviru unutar kojeg su projecirani strateški ciljevi šireg okruženja.

Budući da svaki strateški dokument počiva na definisanoj viziji, tako i predmetni dokument koji se izrađuje iz sebe izbacuje viziju koja Bosanskopodrinjski kanton vidi kao moderan, evropski orijentisan kanton koji svoju politiku temelji na produktivnom i kontinuiranom zapošljavanju, efikasnoj administraciji i socijalnoj uključenosti. Jasno se uočava da ovakva vizija, koja nije konačno uobličena, pokriva gotovo sve segmente unutar Kantona i zasigurno se pojavljuje kao logičan slijed dvadestogodišnjeg perioda postojanja i razvoja ovog kantona”, kazao je Oković.

Po njegovim riječima, situaciona analiza u ovoj fazi izrade strategije razvoja Bosanskopodrinjskog Kantona Goražde stvorila je osnov za definiranje strateških pravaca razvoja kantona u kojima se strateški fokus razvoja usmjerava prema osiguranju snažne privredne strukture i poslovne infrastrukture, prema podsticaju novim ulaganjima i zapošljavanjima, razvoju i promociji turističkih potencijala, unapređenju stanja okoliša, poboljšanju života i rada te unapređenju energetske infrastrukture na principima efikasnosti.

“Sigurno je da problemi nedovoljne razvijenosti infrastrukture, nedovoljne iskorištenosti prirodnih resursa, nedovoljno riješenog pitanje finansiranja kantona, odsustvo veće saradnje nižih i viših nivoa vlasti, neuređen sistem rada javne uprave, neriješena imovinska pitanja kantona kao i problem zapošljavanja moraju biti redefinisani kao strateški i operativni ciljevi. Osim navedenog, smatram da je veoma važno održati sinergiju i harmoniju djelovanja privrednika Bosanskopodrinjskog kantona, kao najvažnijeg generatora razvoja”, navodi premijer.

U tom pravcu, dodaje, nameće se potreba podržavanja i osnaživanja uloge svih oblika udruživanja privrednika.

Goražde je svojevrsno „privredno čudo“ u tmurnoj bh. svakodnevnici. Upitan šta je ključ uspjeha, šta namjerava raditi da to održiti, premijer Oković kaže da su privredni rast i zapošljavanje trend koji je prisutan na području Bosanskopodrinjskog kantona i prevashodno je rezultat sposobnosti i spremnosti privrednika da ulažu sredstva i razvijaju svoje proizvodne potencijale u ovo područje.

“Organi vlasti su svojim mjerama u manjem ili većem obimu doprinijeli ovakvom rezultatu. Ako uzmemo u obzir ukupnu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini kao i činjenicu da smo 1996. godine zbog ratnih dešavanja kao prostor bili gotovo stopostotno devastirani možemo biti zadovoljni, ali istovremeno moramo biti realni, moramo shvatiti da smo kao društvo prezaduženi, da imamo nezaposlenih lica i da se naši privrednici sve više suočavaju s odsustvom ulaganja države u infrastrukturu, odsustvom dostupnosti jeftinog kapitala i podsticaja i odsustvom mjera rasterećenja privrede. Potencijala za nastavak pozitivnih trendova svakako ima i iste očekujemo, ali će zavisiti od našeg ukupnog jedinstvenog pristupa u svim sektorima naslonjenim na privredu, susretljivosti prema investitorima ali i pristupa i podrške viših nivoa vlasti”, kaže premijer.

Iz BPK Goražde je pokrenuta inicijativa za izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, premijer Oković navodi da ukupno gledajući inicijative za izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda nameće se zaključak da svaki prostor zasebno gleda svoje prednosti i kroz iste stvara vlastitu projekciju sistema raspodjele javnih prihoda.

“Očigledno je da svaki prostor ima svoje argumente pa i prostor Bosanskopodrinjskog kantona. Naše analize pokazuju da smo u periodu osnivanja kantona bili jedno od najdevastiranijih područja i da do današnjeg dana nismo dosegli nivo obnove kao u nekim drugim područjima, da su značajni infrastrukturni projekti zaobišli ovaj kanton, da su podsticaji ministarstava viših nivoa vlasti u značajnom obimu zaobišli ovo područje, da po stanovniku imamo najveća izdvajanja za zdravstvo, zaštitu civilnih žrtava rata i korisnika socijalne zaštite, da dvije od tri općine u sastavu kantona spadaju u najnerazvijenije općine u državi s najniže ostvarenim sredstvima u raspodjeli prihoda, da imamo najveći koeficijent izvoza u Bosni i Hercegovini. Ukupnost ovih faktora nas dovodi u situaciju da s postojećim sistemom raspodjele ne možemo ostvariti ustavne obaveze, a o razvojnim i infrastrukturnim mjerama da i ne govorimo i  da kao prostor pozitivno utičemo na ukupni omjer uvoza i izvoza u državi. Ako ovom pitanju pristupimo s aspekta shvatanja države, stiče se dojam da većina inicijativa za izmjenu sistema raspodjele javnih prihoda zanemaruje taj veoma važan segment”, rekao je Oković.

Dalje naglašava da država i njene administrativne jedinice imaju obavezu ispunjavanja ustavnih i zakonskih obaveza i to je nešto što mora biti polazna osnova raspodjele javnih prihoda.

“Svaka savremena država vodi računa o ravnomjernom razvoju svih područja, vodi računa o pojedinim specifičnim područjima, iste nastoji razvijati i zadržati stanovništvo na tim područjima. Očigledno je da su to neke političke partije prepoznale kao i Vlada Federacije BiH koja nije podržala prijedlog izmjena Zakona o raspodjeli javnih prihoda”, rekao je on.

Premijer Oković najavio je i novi pristup u saradnji s nevladinim sektorom.

“Analizirajući pitanje učešća građana u procesima kreiranja politika i donošenja ključnih dokumenta razvoja Bosanskopodrinjskog kantona, jasno je da ne možemo biti zadovoljni. Kreiranje politika i bitnih razvojnih dokumenta veoma često se dešava iza zatvorenih vrata što takvim oblicima politika i dokumenta daje formu nerazumijevanja, odsustva upoznatosti i prihvatljivosti od  građana, kao veoma bitnog preduslova ostvarivanja principa zakonitosti. Da bi došlo do pomaka u ovom smislu prije svega planiramo uspostaviti dijalog s relevantnim organizacijama civilnog društva i s istima zaključiti sporazum o saradnji, istovremeno uspostavljajući pravila finansiranja kao i konsultovanja u procesima kreiranja politika. Što se tiče kokretnog procesa izrade strategije razvoja BPK-a 2016.-2020. u fazi smo izrade tijela-partnerske grupe u čiji sastav ulaze predstavnici privrede, politike, organizacija civilnog društva i građani kojim će biti omogućeno da u ključnim fazama izrade daju svoj stav mišljenje, prijedlog i sugestiju. Putem ovog participativnog pristupa smatramo da možemo napraviti dokument svih nas i isti osjećati svojim”, rekao je on.

Od “životnih pitanja” u BPK-u nameće se i rješavanje statusa kantonalne bolnice.

Premijer kaže da je činjenica da se kantonalna bolnica suočava sa značajnim finansijskim problemima koji su istu doveli u stanje nelikvidnosti, a koje se po logici stvari može riješiti povećanjem finansijske potpore i sanacionim mjerama unutar organizovanja rada sekundarne zdravstvene zaštite i ukupnog zdravstva u Kantonu.

“U tom pravcu smo u fazi usvajanja finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja, kojim planiramo povećati finansiranje bolnice. Istovremno smatramo da je moguće poduzeti mjere koje unutar sistema zdravstva mogu ostvariti određene uštede, odnosno kojima možemo smanjiti ukupne troškove zdravstva po osnovu upućivanja u druge zdravstvene usluge. U osnovi veći nivo dostupnih finansijskih sredstava omogućava nam bolju i kvalitetniju uslugu za građane, poštivanje propisa radnopravnog statusa zdravstvenih radnika i postepeno saniranje finansijskih gubitaka. Smatramo da ovakvim pristupom možemo osjetiti efekte rekonstrukcije i ulaganja u bolnicu i stvarati svrsishodne efekte daljnjeg opremanja bolnice”, rekao je premijer BPK-a Goražde Emir Oković u intervjuu za Fenu.

FENA