Goražde: Kolokvij o životu i djelu Huseina Đoze

U petak, 05. juna 2015. godine, u zgradi Islamskog kulturno-obrazovnog centra u Goraždu u okviru manifestacije Dani Huseina ef. Đoze održan je Kolokvij o životu i djelu Huseina ef. Đoze

Program Kolokvija otvorili su učenici Osnovne škole ‘Husein ef. Đozo’ iz Goražda prigodnom recitacijom, ilahijom i sevdalinkom.

Uvodničar i modertor bio je mr.sci. Sead Tafro. U ime organizatora – Muftijstva goraždanskog, Vlade Bosansko-podrinjskog kanotna Goražde i Općine Goražde poželio je dobrodošlicu prisutnima, posebno prof. dr. Ismetu Bušatliću kojeg je najavio kao gosta predavača o životu i djelu Huseina ef. Mr. Tafro govorio je o životu i djelu Huseina ef. Đoze, to jest prisutne upoznao sa biografskim podacima ovog bosansko-hercegovačkog alima, koji je, kako je rekao, svjetski a naš. Predstavljajući program Kolokvija o životu i djelu Huseina ef. Đoze rekao je da ovaj kolokvij ima ambiciju prerasti u naučni skup međunarodnog karaktera, na kojem bi se elaborirale teme važne za Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Bosnu i Hercegovinu u cjelini, pa i šire.

Prof.dr. Ismet Bušatlić izrazio je zadovoljstvo što mu je ukazana čast da može govoriti o Huseinu ef. Đozi. Govorio je o svojim medresanskim danima i zadovoljstvu što je već tada bio u prilici učiti od ovog velikog alima. Za njega je rekao da se radilo o čovjeku koji je bio spreman da gleda realnost otvorenih očiju, bez uljepšavanja. Govoreći o naučnom putu Huseina ef. rekao je da je on bio od onih koji su to znanje znali prenijeti, upotrijebiti i učiniti korisnim. Nije se bavio mrtvom naukom, bavio se životnom naukom. Bez njegovog rješenja primjene propisa zekata i sadekatu-l-fitra, koje nije obvezivalo na nešto novo, ali jeste iz temelja izmjenilo situaciju muslimana u Bosni i Hercegovini, vjerovatno danas ne bi bilo Medrese, niti Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Profesor Bušatlić govorio je o doprinosu Huseina ef. Đoze otvaranju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, odnosno tadašnjeg Islamskog teološkog fakulteta. Govorio je o zdravim temeljima na kojima je ova akademska institucija utemeljena zaslugom Huseina ef. i drugih zaslužnih poput akademika Hamdije Ćemerlića, Sulejmana Mašovića, akademika Mehmeda Begovića, Nerkeza Smailagića i drugih koji su u to vrijeme, kako je profesor Bušatlić rekao, daleko mislili. Islamski teološki fakultet u Sarajevu nije bio kopija nijednog tada poznatog islamskog učilišta, bio je originalan, prilagođen potrebama ovdašnjih muslimana. Na svečanosti otvaranja ovog fakulteta našli su se mnogi uglednici i vrhunski alimi – rektor El-Azhara, generalni sekretar Rabite i profesori iz islamskoga svijeta, koje je na ovu svečanost doveo nekadašnji student El-Azhara Husein ef. Đozo. Husein ef. Đozo je prisustvovao Prvom kongresu Akademije islamskih nauka u Kairu, te Sveislamskom kongresu u Mogadišu u Somaliji, kada je arapski svijet po prvi put bio u prilici slušati Evropljanina kako govori o autentičnom islamu modernim jezikom. Husein ef. Đozo je znao Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini otvoriti puteve u svijet. Profesor Bušatlić govorio je o zaslugama Huseina ef. za pokretanje lista Zemzem i Preporod, za njegov doprinos Glasniku i radu Udruženja ilmijje, te njegov doprinos otvaranju svijeta pisane riječi Bošnjacima tog vremena. Husein ef. je, kako je rekao dr. Buštalić, uz sve što su mu činili neki pojedinci i sve što su mu činili neki sistemi ostao časna osoba, i kao čovjek, i kao alim, i kao vrhunski znanstvenik. On je u drugoj polovini dvadesetog stoljeća bio taj lijepi glas koji je iz Bosne i Hercegovine odjeknuo u islamskom svijetu. Naš imidž je i sada u tom svijetu takav kakav jeste ponajviše jer se za nas čulo posredstvom Huseina ef. Đoze. Na kraju svog izlaganja profesor Bušatlić čestitao je i zahvalio organizatorima i svim Goraždanima koji nisu zaboravili Huseina ef. Đozu i koji su doprinijeli organizaciji manifestacije Dani Huseina ef. Đoze.

Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić počinjući svoj govor o Huseinu ef. Đozi, poslije hamdele, salavata i selama, prvo se zahvalio premijeru Bosansko-podrinjskog kantona Goražde mr.sci. Emiru Okoviću, načelniku Općine Goražde dr.sci. Muhamedu Ramoviću i ministru za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Damiru Žugi za izuzetnu saradnju na realizaciji manifestacije Dani Huseina ef. Đoze. Za Kolokvij je rekao da je, možda, najbolji po tome što svi zajedno kažemo hvala jednom od njavećih ljudi prošlog stoljeća u Bosni i Hercegovini i šire. Za Huseina ef. Đozu je rekao da je on produkt posljednje velike škole islama – Daru-l-fununa iz Istanbula, odnosno profesora te škole koji su iz raznih raloga morali napustiti Istanbul, te su svoju katedru pronašli na El-Azheru, čiji je student i Husein ef. To je posebno važno, rekao je muftija Pitić, zbog toga što se u tome prepoznaje silsila, to jest neprekinut lanac autentičnog islamskog znanja koje je na Fakultet islamskih nauka u Sarajevu došlo i preko Huseina ef. sa Daru-l-fununa, koji je to znanje baštinio nakon što se to selilo iz Medine u Kairo, Kajrevan, Andaluziju, Mezopotamiju, dio današnjeg Irana, Anadoliju te Istanbul. Ono što mu je veoma fascinantno kod Huseina ef. Đoze, rekao je, je i to što Husein ef. Đozo nije imao problem s ljudima, ali ne zbog toga što mu ljudi nisu pravili probleme, već zbog toga što je on imao preča posla. Pored toga što je došao sa autentičnim znanjem, Husein ef. je, možda, najveći i po tome što je proizvodio ljude, a to može raditi samo onaj koji nema problem s ljudima, to jest onaj kome ne smetaju pametni, sposobni, vrijedni i učeni. Govoreći o 1977.godini – godini otvorenja tadašnjeg Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu, spomenuo je još jednog velikog bosansko-hercegovačkog alima koji je umro te godine – Muhameda Tajiba Okića, veoma značajnog alima za Bosnu i Hercegovinu i jedan drugi dio islamskoga svijeta. Za Husein ef. je rekao da mu je svojstven kontinuitet što mnogima u našem narodu, našalost, nije. Muftija je preložio da impresija sa Kolokvija bude da ništa u znanstvenom napredovanju ne znače novci, niti u ljudskom uzdizanju znači ambijent, koji jasno mogu pomoći, ali nisu presudni, niti su garancija tog napredovanja i uzdizanja. Predložio je da poruka sa Kolokvija bude da mi jesmo veliki narod, ne po brojnosti nego po sadržaju i mogućnostima, da nas takvim mnogi i vide, ali mi vrlo često, nažalost, ne.

Načelnik Općine Goražde dr. sci. Muhamed Ramović govorio je o svojim sjećanjima na Huseina ef. Đozu, čija je predavanja na tadašnjem Islamskom tološkom fakultetu u Sarajevu imao priliku pratiti kao učenik Gazi Husrev-begove medrese. Govorio je o njegovoj pristupačnosti i prihvaćenosti od strane brojnih ljudi s kojima se susretao svakodnevno, te njegovom autoritetu koji je građen znanjem i djelom, a ne uzositošću i titulama.

O Literanom natječaju učenika srednjih škola, kao jednom od sadržaja manifestacije Dani Huseina ef. Đoze, koji je održan u srijedu, 03.juna 2015.godine, u zgradi Islamskog kulturno-obrazovnog centra u Goraždu, govorio je ministar za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport Bosansko-podrinskog kantona Goražde Damir Žuga. Njegovo je ministarstvo u saradnji sa nastavnicima i profesorima bosanskog jezika pripremilo i realiziralo ovu aktivnost. Učenici goraždanskih srednjih škola pisali su o viđenju teksta Huseina ef. Đoze ‘Uvjeti postignuća sreće na zemlji”. Prvo mjesto osvojila je Aida Uzunović, učenica Srednje tehničke škole ‘Hasib Hadžović’, drugo mjesto osvojila je Amila Mašić, također učenica Srednje tehničke škole ‘Hasib Hadžović’, treće mjesto dijele Adnan Ahmetspahić, učenik Srednje stručne škole ‘Džemal Bijedić’ i  Amila Crljenković, učenica Mješovite srednje škole ‘Enver Pozderović’. Diplome je pobjednicima uručio ministar Žuga.  Pobjednica Aida Uzunović pristunima je pročitala svoj rad.

Proglašenjem pobjednika Literarnog natječaja učenika srednjih škola i dodjelom diploma završen je program Kolokvija.

Kolokviju su prisustvovali i članovi porodice rahmetli Huseina ef. Đoze.

Dženan Imamović