Genocid i drugi zločini u Srebrenici kroz presude i sudske postupke

 Komemoracijom, klanjanjem dženaza-namaza i ukopom još 19 žrtava, danas, 11. jula, u Potočarima kraj Srebrenice bit će obilježena 26. godišnjica genocida nad Bošnjacima.

Više od 8.000 većinom bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine. Protjerano je više od 40.000 osoba među kojima se mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove.

Do danas, u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari ukopane su 6.652 žrtve genocida, a na 26. godišnjicu genocida u UN-ovoj zaštićenoj zoni Srebrenica, biće sahranjeni posmrtni ostaci još 19 identifikovanih žrtava.

Na drugim lokacijama u Bosni i Hercegovini, prema željama porodica, ukopano je 237 žrtava. Prema podacima Instituta za traženje nestalih BiH, još uvijek se traga za oko 1.200 žrtava genocida.

Posljednja presuda za genocid u Srebrenici pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) u Hagu, Holandija, donesena je prije mjesec dana protiv Ratka Mladića, vođe vojske bosanskih Srba tokom rata 1992-1995. godine. To je peta doživotna kazna zatvora izrečena pred međunarodnim sudom za genocid u Srebrenici.

MMKS je 8. juna potvrdio presudu kojom je na kaznu doživotnog zatvora osuđen Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS), za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata iz općina u BiH, teroriziranje civila za vrijeme opsade Sarajeva i držanje pripadnika UNPROFOR-a kao talaca.

Sud u Hagu je martu 2019. godine pravomoćno na doživotni zatvor osudio Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, za genocid i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini u periodu rata 1992.-1995.

Na doživotne kazne zatvora za genocid u Srebrenici osuđeni su također Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost glavnog štaba VRS-a, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, i Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.

Prvu presudu u kojoj su zločini u Srebrenici okarakterisani kao genocid Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) donio je 2001. godine u predmetu protiv bivšeg generala VRS-a Radislava Krstića. On je prvostepeno osuđen na 46 godina zatvora, a u drugostepenom postupku kazna je smanjena na 35 godina i preinačena u “učestvovanje i pomaganje u genocidu”.

Pred međunarodnim sudovima i sudovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji osuđeno je više od 50 osoba i izrečeno više od 700 godina zatvora za zločine u počinjene u Srebrenici.

Na web stranici Memorijalnog centra (MC) Srebrenica – “Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova” navodi se da od 20 presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za genocid.

Sud Bosne i Hercegovine je donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici. Od tog broja, 13 presuda odnosi se na zločin genocida, navodi se.

No, posljednjih godina i optužnica i novih suđenja je sve manje.

Nekoliko presuda doneseno je pred sudovima u Srbiji i Hrvatskoj. MC Srebrenica navodi da je u Srbiji doneseno pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, koje uključuju presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Tako su u Srbiji na ukupno 53 godine zatvora osuđena četvorica pripadnika paravojne jedinice “Škorpioni” za ubistva šestorice Srebreničana – među kojima su bila trojica maloljetnika – počinjena u julu 1995. na području Trnova. Osuđeni su Slobodan Medić, Branislav Medić, Pero Petrašević i Aleksandar Medić. Za učestvovanje u zvjerskom streljanju šestorice srebreničkih Bošnjaka u Trnovu, još dvojica pripadnika “Škorpiona” osuđena su na po 15 godina zatvora u Hrvatskoj – Milorad Momić i Slobodan Davidović.

Optužnica protiv pripadnika paravojne jedinice “Škorpioni” podignuta je na osnovu videosnimka koji su napravili pripadnici te jedinice tokom egzekucije u Trnovu. Snimak je prvi put javno prikazan na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim tribunalom 2005. godine.

Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u toku je suđenje za zločin u Kravicama kod Srebrenice, počinjen u julu 1995. godine, gdje je, prema optužnici podignutoj 2016. godine, ubijeno 1.313. bošnjačkih civila. Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u saizvršilaštvu optuženi su Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Dragomir Parović, Aleksandar Dačević, Boro Miletić, Jovan Petrović i Vidoslav Vasić. Brane se sa slobode.Nevladina udruženja koja okupljaju porodice žrtava i preživjele genocida u Srebrenici smatraju kako usporavanje do kojeg je posljednjih godina došlo u procesuiranju zločina u Srebrenici nije dobro i konstantno javno upozoravaju na taj problem.