Fikret Karčić: Alija je bio sličan disidentima od socijalizma u centralnoj Evropi
Naučna konferencija o Aliji Izetbegoviću
Da je rahmetli predsjednik Alija Izetbegović bio odlučan i borben čovjek, hrabar komandant, fer i mudar predsjednik, ponovljeno je i na naučnoj konferenciji ‘Alija Izetbegović’, održanoj na datum njegove smrti, 19. oktobra u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu. Ovu naučnu konferenciju je organizovao Univerzitet u Sarajevu, a u saradnji sa Univerzitetom Yildirim Beyazit u Ankari. Konferencija je organizovana uz podršku Ambasade Republike Turske u Bosni i Hercegovini i Ziraat banke. Cilj održane naučne konferencije bio je sagledavanje načina na koji je Alija Izetbegović razumijevao pravo i državu u svojim djelima i državničkom angažmanu.
Rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Rifat Škrijelj je pozdravio prisutne, i podsjetio je na ključnu činjenicu, da je prvi predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine najveća politička ličnost u novijoj histooriji ove države: „I petnaest godina nakon smrti Izetbegovića njegov lik i djelo kao i njegov značaj i uloga u kreiranju politike i vođenju tada tek stvorene države su jako aktuelni i sadrže fakte koji su važni ne samo historičarima nego plijene pažnju šire političke i naučne javnosti. Predsjednik Alija Izetbegović je bez sumnje najveća politička ličnost u novijoj i najznačajnija pojava u ukupnoj historiji Bosne i Hercegovine, jedan od rijetkih državnika svijeta koji je u međunarodnim diplomatskim vodama bio jednako omiljen i cijenjen i na Istoku i na Zapadu, čovjek koji nije gradio kult ličnosti poput drugih predsjednika, nego je svojim dostojanstvom, svojim ogromnim strpljenjem, vjerom i mudrošću plijenio sve ljude kojima je stalo do dobra kao univerzalne vrijednosti. Državu Bosnu i Hercegovinu i njeno političko i pravno uređenje je, prije svega, vidio kao građansku državu u kojoj je čovjek-građanin glavna vrijednost koja se afirmira, pored ostalog, pravom ispoljavanja svojih kulturoloških, etničkih i nacionalnih posebnosti. Drugačije kazano, zalagao se za principe moderne demokratije u kojoj će svako imati pravo da bude to što jeste. Predsjednik Izetbegović je svoje političko djelovanje usmjerio upravo ka jačanju osjećaja pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, što je vidljivo iz bezbroj njegovih izjava i načina na koji je politički djelovao”
Prilika je iskorištena također kako bi se podsjetilo na nit spojnicu između Bosne i Hercegovine i Turske, zahvaljujući čijim predstavnicima je i održana današnja konferencija. Prijateljske veze između Bosne i Hercegovine i Republike Turske su iznimno čvrste, vrijedi spomenuti i jednu simboličku nit, a to su počasni doktorat predsjednika Izetbegovića na istanbulskom univerzitetu Marmara i počasni doktorat predsjednika Republike Turske Recepa Tayipa Erdogana na Univerzitetu u Sarajevu.
Na konferenciji je govorio i prof. dr. Zuhtu Arslana, predsjednika Ustavnog suda Republike Turske, koji je o Aliji kazao da je bio čovjek koji je nastojao povezati istok i zapad: „Odlučni borbeni čovjek, hrabar komandant, fer i mudar predsjednik. Prema mom mišljenju, pored svih ovih karakteristika ono što prije svega ovoga čini Aliju jedinstvenim i trajnim, jeste da je on veliki mislilac. Okupili smo se ovdje da obilježimo 15. godišnjicu smrti mislioca koji je doprinio mnogima da formiraju svoje mišljenje i prosvijetlio umove svijeta. Ovdje govorimo o misliocu koji veoma dobro poznaje istočnu i zapadnu civilizaciju i koji je do najmanjeg detalja analizirao dušu i razmišljanja obje civilizacije. ‘Islam između istoka i zapada’ nije misao niti historija filozofije, da bi informisala čitaoca. On ima tezu. Prema mom mišljenju, glavna teza koju je Alija branio u svim svojim djelima je: ‘Da, istok je istok, a zapad je zapad. A Onaj koji će ovo dvoje sastaviti, jeste njihov gospodar Allah’. Prema Aliji, stvoritelj je taj koji daje smisao i čini historijskim moralno ponašanje kao što su dobro i loše, odgovornost i, u posljednjoj instanci ljudsko postojanje.“
Prorektor Univerzitet Yildirim Beyazit u Ankari, prof. dr. M. Fatih Usan izjavio je: “Aliju poznaju kao velikog državnika, prije svega, po tome što je bio veliki pravnik”.
Prisutnima se obratio i Ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Haldun Koc, kazavši: “On je u jednom dijelu srca imao Bosnu, a u drugom cijeli islamski svijet. U vrijeme rata, obilazeći frontove, pokazao je kako je bio hrabar”, te je podsjetio na Alijine riječi: “Nikad ne tražite osvetu, tražite pravdu”.
Jedan od izlagača na konferenciji koja je organizovana u povodu godišnjice smrti rahmetli Alije Izetbegovića bio je i prof. dr. Fikret Karčić, predsjednik naučnog odbora konferencije, koji je ovom prilikom kazao: “Izazov za naučnike je da identifikuju izvore, glavne teze i karakteristike državno-pravne misli predsjednika Alije Izetbegovića. Predmet mog istraživanja jeste bilo analiziranje djela ‘Islam izmeđi Istoka i Zapada’. Nastojao sam da utvrdim koji su to izvori misli Alije Izetbegovića. Zaključak do kojeg sam došao jeste da je Izetbegović ustvari po svom obrazovnom profilu bio sličan disidentima od socijalizma u centralnoj Evropi.”
Alija Izetbegović je bio bošnjački lider, mislilac i velikan, svojim djelom nas je zadužio da ga se s dužnim poštovanjem sjećamo i spominjemo. Bio je državnik, musliman, Bošnjak i Bosanac, stoga, upravo ovakvim skupovima treba nastojati održati sjećanje na velikana, Aliju Izetbegovića.
Za Akos.ba: Rabija Arifović
