Vi ste ovdje
Home > Duhovnost > Islamske teme > Etika ponašanja i djelovanja mladih u okrilju islama danas

Etika ponašanja i djelovanja mladih u okrilju islama danas

Izlaganje: Tema debate Kursa islama, Bužim, 15. april, 2018. g             

Pitanja za one koji razmišljaju:

  • Fenomenološki teret mladih ljudi danas unutar Identiteta –‘‘musliman/ka,, koji je?!
  • Problem pomirenja Religijskih Etika kao neriješivog jaza između ‘‘modernosti‘‘ i ‘‘tradicije‘‘?!
  • Zapitajmo se? Da li islam može pružiti ispravni etičko-moralni modus ponašanja i djelovanja mladih ljudi danas?!

Uvod u Etiku

Etika je filozofska disciplina koja se bavi problemom morala. Međutim, napravimo jasnu differentia specifficum između etike kao prave etike, odnosno filozofske etike i religijskih etika kao sistema moralnih načina življenja po ideološkim i doktrinarnim uputama Božanstava, Boga, bogova i sl. Dakle, etika nije zasebna nauka jer moral se ne može proučavati kao bilje, kosmički zakoni fizikalne nauke ili sl., a niti je moral predmet nauke niti može biti.

Problem s kojima se suočavamo u uvom radu jeste razumjevanje morala,toliko običnog a neobično teško shvatljivog pojma. Pojam morala nije i ne može da bude samo fenomen kojim se može baviti samo religijska etička i ideološka učenja već je on prevashodno problem filozofije i njene discipline koja se naziva ETIKOM. Da ne bude konfuzije ,etika nije i ne može biti egzaktna nauka poput biologije, fizike ili hemije,ali ona nije niti religijska nauka jer religija ima jasno definisane norme kojima želi ljude da ‘‘pokori‘‘ unutar svoga kulta Boga, bogova i sl. Međutim, ostaje nam da riješimo još jednu zabludu kojom se učenicima srednjih i osnovnih škola šteti i radi im se nešto što se može nazvati pranjem mozga. Problemi o kojima autor želi da progovori jeste pomno konstruisana zabluda u pojmovima ključnim za razumjevanje etike i njene uloge u pokušajima riješavanja problema morala ljudskog bića i njegovog bitka.Taj se problem prevashodno odnosi na pojmove poput ,,karakter jeste jednako moral, ahlak‘‘ što je očita zabluda. Karakter nije moral i to nikada ne može postati jer njihova ishodišna tačka su dvije različite dimenzije ljudskog bića.

Po Immanuelu Kantu KARAKTER je osebujna kakvoća volje, što je isuviše usko u odnosu na moral koji je sva duhovna i metafizička pojavnost unutar Jastva kao apsolutne datosti Svijesti kao takve. Dakle, karakterom se kao svojim predmetom bavi psihologija što se ne može reći za moral jer psihologija ne može dokazati svojim definatornim aparatom moralnog u odnosu na amoralnog i nemoralnog čovjeka kao individue. Da eksplikujem predhodno rečeno: može postojati moralan čovjek,osoba bez vjere u Boga, bogove i sl., a da je stabilnoga karaktera, te može postojati čovjek, osoba koja duboko vjeruje u Boga, bogove i sl, a da je nemoralan a sa stabilnim karakterom, te može postojati osoba koja je amoralna dakle bez neke vjere u nešto ljudsko što se može nazvati moralom,a da je prihvatljivog ponašanja i sa stabilnim karakterom.Unutar ovih pojava i različitosti se može napraviti analiza i donijeti zaključak da niko nema prava izreći besmislenu tvrdnju poput ‘‘bez vjere u Boga nije moguće imati moral i dobar karakter te biti dobar čovjek‘‘ . Nešto takvo se može smatrati apsolutnom zabludom religijskih fanatika i onih koji misle da mogu posjedovati svoje privatno Božanstvo.

Prisjetimo se za kraj ovog uvodnog izlaganja riječi, čovjeka čije misli su ispisane na nadgrobnoj ploči jednog od velikana filozofske misli Immanuela Kanta ‘‘Dvije stvari ispunjavaju moj život velikim divljenjem i strahopoštovanjem: ZVJEZDANO NEBO NADA MNOM I MORALNI ZAKON U MENI.‘‘ 

Etika mladih-fenomenološki problemi

         Šta se može podrazumjevati pod etikom mladih? Prije nego što se krene u dublje i dalje izlaganje da se kaže da ovaj dio eseja neće biti podjeljen na tipično razumjevanja etike mladih o kojoj govore sva religijska učenja danas u svijetu a to podrazumjeva da neće se praviti Preskriptivno-Deskriptivna dimenzija etičnosti ponašanja i djelovanja mladih ljudi danas.

Preskriptivna i deskriptivna etika-koncepcije shvatanja

        Da se razjasni: Preskriptivna etika je etika propisa, dakle  sve što se odnosi na onaj dio religijsko etičkih normi gdje se od onih koji vjeruju zahtjeva slijeđenje određenih normi ponašanja i djelovanja ili pak od onih koji se bave filozofijom etike i filozofijom morala da se jasno drže određenih propisa etike koju pokušavaju da razumiju.

Deskriptivna etika je ono što se može razumjeti kao etika opisa, ili problemska etika koja traži riješenja na utvrđene norme Preskriptivne etike a koja se ne slažu sa onim što je utvrdila Etika opisa.

Šta sve ovo znači za etiku mladih ljudi koji se suočavaju sa određenim problemima koji nisu bili prisutni prije nekoliko decenija?

Izazovi mladih danas?

         Izazovi poput pornografije, kockarnica, kladionica, raznih vrsta droge, uživanja u nargili i sl., su od velike i izuzetno problematične važnosti za etiku mladih. Međutim, postoje još nekih od problemskih situacija kojima su okruženi mladi ljudi danas a odnosi se na slijeđenje određenih ličnosti koji djeluju na socialnim mrežama poput Facebook-a, Youtube-a, Instagrama, Linkeldn-a i još nekih. Dakle, slijeđenje nekoga na društvenim mrežama znači poistovjetiti svoj život da budeš neko ko će pasivno vjerovati u ideološke nastranosti onih koji se smatraju uspješnima,slavnima ili vudu-vodičima ka smislenom životu. Prije svega se ovdje misli na Youtubere koje omladina u sve većem broju slijedi bez trunke kritičnosti spram sadržaja koji nije primjeren bilo kome sa razumnim ponašanjem a da se ne govori o tome da je to apsolutno neprihvatljivo za vjernike islama. Opasnosti koje se kriju unutar masovnih medija su ogromne te dolazi do problemskog sučeljavanja mladih ljudi s tim opasnostima te njihova unutrašnja potreba da budu svijesni sebe unutar svojih duhovnih vrijednosti kao jedinki jeste etički ali i psihološki problem.

Filozofski pogled na čin grijeha

        Vratimo se na trenutak Kantovom pokušaju da se uhvati u koštac sa pojmom morala jer je upravo Kant taj mislilac i filozof koji je prvi pokušao da nađe metafizičko izvorište i ishodište naših moralnih radnji.On tako u svojoj knjizi Zasnivanje metafizike morala kaže:,,Nemoguće je zamisliti igdje išta u svijetu, pa čak ni izvan njega, što bi se bez ograničenja moglo smatrati dobrim,osim jedino dobre volje‘‘ Kant, 1981.,23.str)

Šta Kant ovim želi da kaže jeste potrebno da imamo na umu jer kasnije njegov najveći kritičar sve do danas kao najveći njemački filozof Hegel smatra da Volja jeste biće, jeste ono što on naziva prisustvom Apsolutnog Duha u čovjeku kao datosti unutar Svijesti.

Dakle, prema prethodno iskazanom može se reći da svaki mladi čovjek, osoba jeste Volja, jeste Svijest koja mora da ispravno rezonuje svaku opasnost koja bih mogla njegovu Dobru volju dovesti do destrukcije,odnosno religijski rečeno svaki čin koji se smatra grijehom može da dovede njega do propasti. Međutim, mnogo ovdje postoji zabluda koje danas se propagiraju kao dozvoljene a u suštini su opasne za mladi um. Dakle, besmisleno je imati volje za grijeh jer to apsolutno nije logično niti etički opravdano i smatra se nesuvislim razuđivanjem mladog uma zavedenog strastima ili grijehom.

Da se sa još jednog ugla pokuša sagledati opasnost grijeha: po Konfuciju (Kung Fouw Ce) jeste: ,,Pazi na svoje misli jer one postaju riječi, pazi na svoje riječi jer one postaju tvoja djela,pazi na svoja djela jer ona postaju tvoj karakter, pazi na svoj karakter jer on jeste tvoja sudbina.”

Ovdje se može dodati još i Kantov slavni Kategorički Imperativ  koji glasi “Postoji samo jedan jedini kategorični imperativ a on jeste: Djeluj prema onoj maksimi koju u isto vrijeme možeš željeti da postane općim prirodnim  zakonom za sve ljude.‘‘

Da provedemo neki od grijeha kroz ovu mrežu teorijiskih zakonitosti filozofske etike: Kako neko može pomisliti da blud, droga ili alkohol može da prođe kao čin prinudne dobrote za ljudski um ako osoba ima znanje unutar Svijesti takvo da ono kaže da blud nikada se ne može smatrati potrebom da postane maksimom općeg zakona.

Islam i pitanja etike mladih danas

Islam kao filozofija življenja ne samo kao religija niti kao kultura ili civilizacija je dala duboke upute  svojim sljedbenicima posebno mladim. Ali danas smo se našli u postpostmodernim situacijama gdje je djelovanje po islamskim normama neprihvatljivo za neke od ideoloških skupina na Zapadu ili pak uzimanje kamate je apsolutno nužno za tzv ‘‘napredak‘‘ na poslu ili pak u karijeri. Mnogo se očekuje od mladih danas da poduzmu inicijative u smislu mnogih pozitivnih promjena u politici, kulturi, pisanoj riječi, u sportu ili razumjevanju islama kod zagriženih apologeta  okcidentalističkog napretka.

Šta sve ovo znači za mlade?! Prvo budimo svijesni da napredak u tehnologijama je veća opasnost da se mlada osoba nađe u opasnosti od gubitka identiteta kao vjernika-mu‘mina, onoga koji želi da sebe i svoju svijest ali i savjest oslobodi narcisoidne i psihopatološke slobode u bludu, kocki, kamati, alkoholu, ili pak slijeđenju nekog mimo našeg učitelja Poslanika Muhammeda s.a.w.s. Od mlade osobe se očekuje da bude blistavi primjer u djelovanju kroz pisanje, čitanje, djelovanje kroz znanje i razumjevanje sebe i svojih duhovnih dužnosti na Putu ka Krilu Voljenog Gospodara (Rumi-Mewlana).

Mnogo je na Zapadu riječi o identitetu žene muslimanke koja je po mnogim kulturolozima opasnost za vrijednost Judeo-kršćanskog identiteta Evrope. Ova tvrdnja ima smisla ako žene misle da je nikab, burka njeno duhovno obilježje a  zapravo se radi o kulturološkom fenomenu a ne  Kur‘anskim propisima  kulture odjevanja. Ali ona ne može imati smisla da mnogo omladine ne daje loš primjer svojim vršnjacima na Zapadu  u razmišljanima kao vjernik a u djelovanju kao totalni anarhist.

Na Zapadu ne postoji sistem koji ženu ne smatra seksualnim objektom i u tom smislu se žena izrabljuje na mnogo načina, u radu teških fizičkih poslova, u eksponiranju njenog tijela kao konzumerističkog fenomena i još mnogo toga. Kako neko može pomisliti da žena može biti objekt seksualnih vratolomija a ne hram za rađanje čestitih sljedbenika Časnoga Poslanika s.a.w.s.

Zaključne riječi i poruka omladini

        Šta bih bio smisao ovoga rada? Pisana riječ ima magičnu moć da preobrazi svijest osobe koja zaista vjeruje da može voljeti ili biti ono što se od nje/ga očekuje. Zaista filozofija nije besmisleni posao dokonih ljudi ili samo umovanje bez prakse, jer ne postoji toliko stroga podjela na praksu i teoriju jer svaka spoznaja jeste prevashodno prvo teorijska a tek kad sedimentirano sazrije u našim dušama onda može da postane praktična ili Put življenja. Zato draga, uvažena omladino budite uporni u čitanju svega što se smatra dobrim,pozitivnim štivom, jer kako neko za sebe može pomisliti da je “cool‘‘ ili ‘‘moderan‘‘ ako nije pročitao barem 2 000 hadisa ili djela F.M. Dostojevskog, L.N.Tolstoja, H. Hessea, G. Flobera, M. Asada, J.W. Gettea, Rumija Mewlane, Širrazija, Meše Selimovića, Alije Isakovića i još mnogih velikana pisane umotvorine.

Autor ovog eseja (teksta) ne vjeruje da je cool ali je pročitao mnogo više nego što se može da navede mada bez obzira na sve uvijek ćemo ostati gladni istinskog znanja i žedni istinske spoznaje.

I na kraju uvijek sva hvala i zahvala pripada samo Uzvišenom Bogu, Allahu dž.š.

 Autor: Sejfullah Melkić

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top