Entuzijasti ga čuvaju od zaborava: Glamočko gluho kolo fascinira snagom i izdržljivošću

Tradicija izvođenja glamočkog gluhog kola u obilku kakvog sada poznajemo stara je između 100 i 120 godina - Profesorica Nurka Bašić navodi kako je glamočko gluho kolo zaista jedinstveno

Podjelite ovaj post sa prijateljima...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someonePrint this page

Piše: Almir Terzić

Nekada se izvodilo kao obaveza kako bi se pokazala i dokazala izdržljivost djevojaka koje se spremaju za udaju, a sada glamočko gluho kolo kao tradiciju od zaborava pokušava spasiti grupa entuzijasta okupljena oko folklorne sekcije Bošnjačke zajednice kulture Preporod iz Glamoča.

Tradicija izvođenja glamočkog gluhog kola u obilku kakvog sada poznajemo stara je između 100 i 120 godina, a zbog svoje specifičnosti i jedinstvenosti glamočko gluho kolo bez muzike, gdje ritam daje udaranje nogama o pod i zveckanje nošnje, nalazi se na listi nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine.

 Profesorica Nurka Bašić, potpredsjednica Bošnjačke zajednice kulture Preporod Glamoč, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) navodi kako je glamočko gluho kolo zaista jedinstveno, prvo zbog toga što se po svojoj svrsi i svom cilju igranja u potpunosti razlikuje od svakog drugog narodnog kola.

“Jer, glamočkom gluhom kolu je cilj nešto sasvim drugo. Dok je u drugim igrama, kolima, osim što su oni naravno uvijek imali za cilj zabavu i razonodu bilo da se pokaže ljepota djevojaka i momaka, ljepota nošnje, ljepota nakita glamočko gluho kolo ima nešto sasvim, sasvim drugo za cilj, a to je da se pokaže prevashodno snaga i izdržljivost djevojaka. Apsolutno, to je bio cilj glamočkog gluhog kola i ono je trajalo do konačne pobjede djevojke te igre koja vam je u tom slučaju imala status današnje miss svijeta na prostoru Glamoča, jer se pokazala i dokazala da je sposobna za teške fizičke poslove koji je očekuju u životu. Nije se brinula da neće imati priliku da se uda, već naprotiv da bira. One su apsolutno bile, odnosno dobivale neku titulu superiornih cura koje se za svog budućeg muža nisu trebale ništa više uraditi da ga nađu”, kaže profesorica Bašić.

To je kolo, naglašava profesorica,  fascinantna demonstracija ljudske, prvenstveno mladalačke snage i izdržljivosti.

 “Ma koliko se ono zvalo gluho, ono nimalo nije gluho. Okrenite glavu kada ga gledate u bilo kojoj verziji i čut ćete jednu savršenu kompoziciju topota ljudskih nogu, zveckanja nakita djevojaka, a dah cura pogotovo pri kraju te igre i povike muških momaka. To je tako sinhronizirano da djeluje da ima svoj ritam i takt bolji nego bilo koja kompozicija koju proizvodi ljudsko tijelo. To vam zvuči kao simfonija najjačih muzičkih instrumenata. I zato je ono naprosto, ma koliko puta da ga gledate fascinantno. Fascinira jer u potpunosti demonstrira mladalačku snagu i izdržljivost. Zaista je fascinantno. I jedinstveno”, navodi profesorica Bašić.

– Sačuvana autentičnost 

Osim toga, naglašava, poenta je u tome što je kompletna nošnja bila produkt ljudskih ruku. Sve je to tkano, kaže, glamočkom prostoru od čarapa, opanaka optunjaka koji su se nosili u originalnoj verziji, u neka davna vremena. Ali, ističe, sve od košulja, pregača, od jeleka koji su od vune, je s tog prostora.

“Materijali su vuneni, sve je to original bilo sa ovog prostora. Nije bilo svile i kadife, nije bilo bilo čega te vrste, niti ih ima u originalnoj glamočkoj nošnji. I naravno tu je nakit, kod muških su to oni široki pojasevi ispod ječermi tako da je nakit zapravo ne samo ukras već je on i instrument. Ima i veliku težinu i on je zamarao djevojke svojom težinom koliko i sama igra. Apsolutno nešto što se sačuvalo u nekakvom originalu bez vanjskih utjecaja, a zahvaljujući tome što je Glamoč lociran tu gdje jeste. Puno toga etno materijala je ovdje sačuvano u raznim verzijama samo zato što je Glamoč kada nije bilo ovo vrijeme, kada nisu bile komunikacije, bio toliko izoliran. Zahvaljujući tome mi smo sretni što je to tako, jer je mnogo toga ovdje ostalo pošteđeno kao uostalom i verzija ovog glamočkog gluhog kola koje bi vjerovatno pretrpjelo neke modifikacije da Glamoč nije lociran kako se u davna vremena govorilo – u kutu, a nikome na putu”, naglašava profesorica Bašić.

Ona navodi da, osim glamočkog gluhog kola, postoji jako puno  stvari koje se ne štite. Glamoč je, navodi, upravo zbog toga što je na takvoj lokaciji imao svoje originalne ćilime, tkanja, orginalne vezove koje više niko ne njeguje i koje treba restaurirati, samo što se nažalost o tom kulturnom dijelu baštine niko ne brine.

“Ona nikome ne da nije u prioritetu već nije ni vidiku, i nikoga ne zanima previše da se time bavi. Za sve te svari nije dovoljno biti samo entuzijasta, treba i materijalna potpora. Zato što to nedostaje puno od tog nematerijalnog kulturnog blaga će možda, bojim se, otići u nepovratnu zaborav što je velika, velika šteta.
Jer, ima ljudi, ima entuzijasta koji bi se pozabavili da se to na neki način vrati i sačuva, ali zainteresirani treba da to potpomognu, nečiju dobru volju, želju da nešto autentično, nešto iz svog kraja sačuva, ne nestane. Pitanje je koliko će još generacija biti u stanju bilo šta da vrati i pomogne da se vrati od onoga što je zaista bilo naše neizmjerno bogatstvo”, smatra profesorica Bašić.

Tokom boravka ekipe Anadolu Agency u Glamoču članovi folklorne sekcije Bošnjačke zajednice kulture Preporod Glamoč izveli su glamočko gluho kolo u Domu kulture u Glamoču na drvenom podu kako bi se na najbolji način dočarala njegova izvedba od udara nogu i zveckanja nakita i same nošnje, te isto ponovili i u prirodi, na izletištu parka Busija.

Abdusalem Dragolovčanin, koji ima 12 godina, kaže da nije teško igrati glamočko gluho kolo.

“Igram manje od godinu dana. Fin je osjećaj. Lijepo je nastupati pred ljudima. Namjeravam i dalje nastaviti sa probama i igranjem. Ne žali se niko da je teško, svima je lijepo. Dobra je zabava, društvo. Imamo nastup na Glamočkom ljetu. Pripremali smo se dosta, naučili su i svi ostali igrati. Nije uopšte teško nastupati”, kaže Abduselam.

Alma Hadžić, koja ima 17 godina, kaže da i nije teško iako na sebi ima teret od nakita koji teži šest kilograma.

“Jeste da se osjeti teret, ali već sam igrala tako da nije ništa strano. Naravno da je važno da održavamo probe, jer što više vježbamo to ćemo biti sve bolji i bolji. Igram manje od godinu dana. Naravno da ću igrati i dalje. Malo ispočetka na nastupima ima treme i svega, ali poslije sve super bude. Trebao bi što veći broj mladih da se uključi bi da se održava tradicija, da se zna da ima glamočko kolo i da svi znaju za njega. Naravno da se radujem novim nastupima”, poručila je Alma.

    Voditelj folklorne sekcije Bošnjačke zajednice kulture Preporod Glamoč Sead Sanjta kaže kako ona okuplja između 23 i 28 djece koji učestvuju na probama i izvode kola.

“U principu u glamočkom gluhom kolu bi trebalo da bude starost od 20 godina pa nadalje. Jer ipak, djeca ne bi trebala da igraju ovo. Ali, pošto mi u Glamoču nemamo nekog izbora velikog moramo sa djecom probati. To je bila priprema momaka za ženidbu, a nijedan od njih, ovdje, sada, nije bio za ženidbu sigurno. Prije svega mnogi se varaju kada kažu – napravio koreografiju glamočkog gluhog kola. Glamočko kolo nema koreografije. Glamočko kolo ima figure koje se izvode. Nikada ne zna čovjek kada će onaj koji komanduje kolom okrenuti kolo, povratiti komandu. Dakle, nema koreografije. Samo imaju figure, a one se prenose sa koljena na koljeno u Glamoču”, pojašnjava Sanjta.

– Prvi nastup izvan Glamoča u Sarajevu na Novogradskim danima

Kaže kako imaju dva puta sedmično probe, ali da ne rade samo glamočko kolo. Rade, ističe, kola koja se izvode širom Bosne i Hercegovine, sva tri naroda, srpskog, bošnjačkog, hrvatskog te kola iz susjednih država kao što su Hrvatska i Srbija.

“Želimo da djeca znaju. Danas, sutra će otići negdje na studiranje, fakultet i da se ne stide zaigrati kolo bilo gdje drugo. Ako nam se pruži šansa da odemo do Turske ili tako nešto to bi nam bio cilj”, navodi Sanjta.

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod Glamoč profesor Amel Saltaga ističe u razgovoru za AA da su sa folklornom sekcijom u okviru Bošnjačke zajednice kulture Preporod krenuli prije nekih devet mjeseci.

“Tako da je to relativno mlada sekcija u sklopu BZK Preporod. Njima je bila jedna fina odskočna daska da se pojave na jednom tako renomiranom festivalu kao što su Novogradski dani u Sarajevu i naravno da im je dosta značilo pošto je to njihov prvi zvanični nastup izvan Glamoča. To smo mi dočekali sa oduševljenjem i naravno da se pokaže sva ta njihova volja i želja i ovo sve što su oni napornim radom navježbali i uradili da se može prezentirati u nekom finom obliku koji su oni ponudili na tom festivalu. Sljedeći nastup bit će na našem lokalnom festivalu Glamočko ljeto u Glamoču. Nastupit će zajedno sa drugim folklornim sekcijama iz Bosne i Hercegovine koji će biti naši gosti, a mi njihovi domaćini. Tu ćemo zajedno sa njima prezentirati naše glamočko gluho kolo.  U narednom nekom periodu mi imamo još par igara koje naš koreograf radi, koje su u pripremi. Trebamo nabaviti nošnje za njih tako da još ih ne možemo igrati, ali djeca su navježbala korake tako da mogu nastupiti sa njima”, navodi Saltaga.

Što se tiče nastupa na drugim mjestima već su, kaže,  pripremama da se pojave na par različitih festivala. To će naravno, naglašava, ovisiti o finansijskoj konstrukciji koju bude mogao BZK Preporod da sklopi.

“Pošto smo mi jedna mala organizacija u malom gradu malo je teže doći do finansija, ali mi se borimo kako možemo. Što bude više prostora mi ćemo ga pokušati ponuditi ovoj djeci da odu malo da se druže sa ostalom djecom i da prezentiraju grad Glamoč i svoju kulturu i da što to bolje prikažu u nekim mogućnostima i gabaritima koje mi budemo mogli uraditi”, kaže Saltaga.

 Nošnja je, navodi, sastavni dio koreografije. Ona jeste takva kakva jeste i naravno, potcrtava, da je jedan od bitnih segmenata u svemu tome. Ne može se, dodaje, jedno kolo prezentirati ako nema takvih stvari.

“Pa onda ono što imamo, a uspjeli smo nabaviti jednu glamočku nošnju koja je izuzetno skupa za svoje potrebe, jer ima dosta motiva koji se vezu i tkaju. To su sve neki ručni radovi koji poskupljuju samu odjeću koja je potrebna za takvu vrstu kola. Za ostala kola nisu skupa kao glamočko, ali mi smo zbog toga što je to naše autohtono pokušali nabaviti tu našu glamočku nošnju u kojoj se gluho glamočko kolo igra tako da smo to uspjeli nekako srediti”, kaže Saltaga.

– Kulturno istorijsko blago i instrukcije za sve 

Bošnjačka zajednica kulture Preporod Glamoč, ističe, radi kroz više različitih sekcija. Pored folklorne sekcije koju su relativno nedavno pokrenuli ima ih još, mada, naglašava, na folklornoj je sada na neki njihov fokus zato što je ona interesantna kroz njihovo Glamočko ljeto.

“Radimo kroz više različitih sekcija. Imamo zaštitu kulturno-historijskih spomenika pošto na ovom području imamo bogatstvo kulturnih spomenika bošnjačkog naroda, prvenstveno nišana starih po više stotina godina kao što je Omer-begov Bašića nišan na Jakiru, kao različiti spektar tih nišana od fenjer-nišana u Vidimlijama koji ima neki specifičan oblik koji se neće naći nigdje u BiH pa i šire. Pored toga ako gledamo Bašića nišan kao najveći i drugi najveći se nalazi u Glamoču, u Odžaku Filipovića Hasan-bega Bašića. I pored njih imamo mnoštvo starih nišana koji su bogatstvo ovog kraja. Mi pokušavamo to konzervirati i zaštititi. To je sve na nekom entuzijazmu mladih ljudi koji su uključeni u BZK Preporod. Mi to pokušavamo malo ispraviti, očistiti i sačuvati od zaborava. Dosta je tih nišana pod zemljom. Imamo nišane koji su stari po 300, 400, 450 godina. Imamo nišane u Radaslijama koje su od prvih akindžija, odnosno  dolaska prvih turskih vojnika koji su pristizali sa njihovim obilježjima. Imamo oko 400 godina stare nišane u mezarju u Kovačevcima…To je jedno mnoštvo nišana koje BZK Preporod pokušava malo da zaštiti. Mi u svojim gabaritima radimo koliko možemo to na volonterskoj osnovi. Radimo koliko možemo, ali ja se nadam da ćemo to uspjeti uraditi”, navodi Saltaga.

Pored tih stvari, kaže u Glamoču, imaju i džamiju na Tabiji, a Tabija je sama po sebi veoma značajna, kao i dosta nekih drugih stvari. Ističe početak obnove Malkoč-begova džamija koja je u izgradnji u Malkočevcima.

“U svemu tome učestvuje BZK Preporod Glamoč i njegovi članovi sekcija. Pokušavamo tu uraditi ono što se može uraditi, što se može urediti to urediti, u onim gabaritima u kojim mi to možemo. Pored te sekcije u BZK Preporod djeluje i kulturna sekcija vezano za poboljšanje uspjeha djece u školi. Nismo precizirali njeno ime, ali djeluje kao nastavno-kulturna sekcija kojom se pokušava senzibilizirati tu djecu za bolji uspjeh u školi. Dajemo im različite vrste instrukcija. Sve te instrukcije nevezano što je to BZK Preporod su otvorene za sve tako da nama dolaze djeca svih nacionalnosti. Nudimo instrukcije iz matematike, fizike, hemije, engleskog i bosanskog jezika, njemačkog jezika tako da smo obuhvatili većinu predmeta koji bi mogli pomoći djeci da postižu bolje uspjehe u školi. Naravno, jedna od tih sekcija je i folklorna. To su neki gabariti u kojim radi BZK Preporod kroz te neke sekcije koje su ‘žive’ trenutno na terenu”, kaže Amel Saltaga, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod Glamoč.

Akos.ba