Vi ste ovdje
Home > Magazin > Video > Emir Kovačević, pravni ekspert: O zabrani vjerskih obilježja odlučuju građani (AUDIO)

Emir Kovačević, pravni ekspert: O zabrani vjerskih obilježja odlučuju građani (AUDIO)

Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine o zabrani nošenja vjerskih obilježja, među koje su članovi Vijeća ubrojali maramu, iako je ona vjerska obaveza, a ne obilježje, pogađa najviše muslimanke, kazao je za radio BIR, Emir Kovačević, pravni ekspert.

Autor je dvije knjige “Sloboda vjere u presudama evropskog suda za ljudska prava u Strazburu” i “Sloboda vjere na radnom mjestu u SAD-u”. Nada se da do primjene neće doći:“Vidio sam da je nakon dopisa reis ul uleme Husein ef. Kavazovića Vijeće odlučilo da ponovo razmotri zaključak. Vidjeli smo reakcije i drugih institucija, što je važno, oglasio se i ombudsmen koji je rekao da prilikom odlučivanja o ovome pitanju moraju se kontaktirati interesne grupe, tj. vjerske zajednice i crkve, primjetio sam da su i neke političke stranke reagovale, što je dobro.“

Ako zabranimo vjerska obilježja ne postižemo niti jedan legitiman cilj

Ja sam objavio knjigu “Sloboda vjere u presudama evropskog suda za ljudska prava u Strazburu”, u toj knjizi sam objedinio najvažnije presude u Strazburu, koje se tiču slobode vjere.

Sud u Strazburu, niti iko iz Evrope neće od nas tražiti da uklonimo vjerska obilježja iz bilo koje institucije. BiH neće biti ništa manje sekularna ako omogućimo vjerska obilježja. Ovaj zaključak nije u skladu s Evropskim konvencijom, uvjeren sam u to, jer da biste ograničili to pravo mora biti donesen zakon, mora biti legitiman cilj i vaša mjera mora biti proprocionalna s ciljem kojem težite. Legitimni ciljevi su eksplicitno navedeni u stavu 2. člana 9 , a to su u pitanja javnog reda i mira, pitanje bezbjednosti, zdravlja, morala i sloboda i prava drugim. Mi ako zabranimo vjerska obilježja uposlenicima pravosudnih institucija, mi ne postižemo niti jedan legitiman cilj. Šta dobijamo time, zašto nam to treba?

Ako sudinica u SAD-u može biti pokrivena, ako policajcima, koji imaju stroge uniforme i pravila o odjevanju i izgledanju, omogućavaju da može nositi bradu, i omogućavaju da zaposlenici mogu ispunjavaju svoje vjerske obaveze poput džume, mise isl., zašto se mi u BIH pravimo veći “katolici od pape”.

Ne može određena, mala grupa ljudi odlučivati o ovome

Legitimni predstavnici građana u parlamentu mogu odlučiti o ovoj temi, neka razmatraju to pitanje i neka odluče koji model sekularnog društva da primjene. Ovaj zaključak najviše pogađa muslimanke, šta želimo s tim, da neko u pravosudnim institucijama dobije otkaz zbog vjerskog obilježja?
Nadam se da se to neće desiti, ako se brzo reaguje i ako Vijeće povuče zaključak i stavi ga van snage, a oni su javili da će otvoriti debatu, i to me raduje. Mi iz vjerskih zajednica se zalažemo za sekularnu državu, a kakav će model sekularne države biti, to trebaju građani da odluče, ne trebamo dopustiti maloj grupi ljudi da o tome odlučuju. Da li mi zajedno želimo da određenoj populaciji zbog vjerskih obilježja ograničimo određene radne pozicije u ovoj državi? To je za mene vid diskriminacije. Država BIH treba tretirati sve građane jednako. Vidite, sud treba da štiti ljudska prava, a sud u ovom slučaju krši vjerska prava.

Zaključak je aspurdan iz više razloga

Prvo, oni biraju sudije po nacionalnom ključu, a onda očekuju od tih sudija, kad se zaposle da se suzdrže od vjerskog i nacionalnog izražavanja. Drugo, oni zabranjuju vjerska obilježja, po njima je marama vjersko obilježje, a ako bi vi stavili maramu iz zdravstvenih razloga, da recimo neka sudinica ide na kemoterapju, pa zbog toga stavi maramu, u tom slučaju to ne bi bila zabrana za nju. To je također svojersna diskriminacija. Vi ne možete vjerska pitanja tretirati drugačije od zdravstvenih.

Mi smo multireligijsko društvo i kao takvo ga treba tretirati

Oduševljen sam rješenjima iz SAD-a. Knjiga je kompletno dostupna na internetu i nadam se da će ponuditi neka rješenja. Nadam se da će i BIH pronaći ta rješenja na način da se uvažava naš vjerski i nacionalni identitet, a ne da mi poništavamo naše nacionalne identitet. Ja sam Bošnjak, musliman i ovdje kod vas u studiju, a hoću da budem Bošnjak, musliman i na svom radnom mjestu, i kad uđem u sudnicu, neću da se odričem svog identiteta. A ne očekujem ni od drugih da se odriču svog identita. Mi smo multireligijsko društvo i kao takvo ga treba tretirati i kroz naše pravne norme treba ga priznati.

Razgovarala Amela Jordamović

bir.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top
PHP Code Snippets Powered By : XYZScripts.com