Kako se nositi sa brigama iz perspektive islama?

Briga nije uvijek pokazatelj slabosti imana. Naprotiv, ona može biti znak živog i osjetljivog srca.

Allahov Poslanik, ﷺ, je rekao: „Neće vjernik osjetiti umor, niti bol, niti brigu (za nešto što će biti), niti tugu (za nešto što je bilo), niti neprijatnost, niti će ga ophrvati žalost, niti će trn ubosti a da mu Allah ne obriše grijehe.“ (Bilježe Buhari i Muslim)

U jednom prelijepom kur’anskom primjeru Allah Uzvišeni opisuje stanje Svoga vjerovjesnika Jakuba, alejhis-selam, nakon rastanka sa Jusufom: „I okrenu se od njih i reče: “O Jusufe, tugo moja!” – a oči su mu bile pobijeljele od jada, bio je vrlo potišten.“ (Jusuf, 84)

Dakle, briga je iskušenje za koje će vjernik biti nagrađen ako ga dočeka strpljenjem i zadovoljstvom Allahovom odredbom.

Uzroci briga u svjetlu šerijata

Brojni su uzroci koji dovode do briga iz islamske perspektive, a među najvažnijima su:

Slabost vjerovanja u Allaha i Sudnji dan

Kada oslabi iman, oslabi i čovjekovo oslanjanje na Allaha i povjerenje u Njega.

Allah kaže: „Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi, a On će srce onoga koji u Allaha vjeruje uputiti – Allah sve dobro zna.“ (Et-Tegabun, 11)

Neki mufessiri kažu: „To je čovjek kojeg zadesi nedaća pa zna da je od Allaha, te bude zadovoljan i prepusti se Njegovoj odredbi.“

Nemar prema zikru i zapostavljanje učenja Kur’ana

Ko se udalji od Allahovog spominjanja, njegova prsa postaju tijesna, a srce se puni brigama.

Allah Uzvišeni kaže: „A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga slijepim oživiti.“ (Ta-Ha, 124)

Gomilanje grijeha i nepokornosti

Grijeh je tama u srcu i teret u prsima.

Allah kaže: „Nije tako! Ono što su radili prekrilo je njihova srca.“ (El-Mutaffifun, 14)

Hasan el-Basri rekao je: „To su grijesi koji sputavaju srce i zatvaraju vrata sreće.“

Pretjerana vezanost za dunjaluk i njegove užitke

Ko previše zaokupi srce ovim svijetom, umorit će svoje srce i svoju dušu.

Poslanik ﷺ je rekao: „A kome dunjaluk (ovaj svijet) bude prva briga pred očima, Allah će mu dati siromaštvo, otežat će mu poslove, a od dunjaluka mu neće doći ništa osim ono što mu je određeno“ (Tirmizi i Ibn Madže)

Usamljenost, besposlica i odsustvo ciljeva

Samoća i besposlica snažni su uzroci gomilanja negativnih misli.

Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu, rekao je: „Mrzim da vidim nekoga od vas besposlenog, bez posla za ovaj ili budući svijet.“

Iskušenje gubitkom voljenih osoba ili imetka

Allah kaže: „Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote i ljetine. A ti obraduj izdržljive.“ (El-Bekare, 155)

Strah od budućnosti ili kajanje zbog prošlosti

Allah kaže: „…samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost.” (Jusuf, 87)

Poslanik ﷺ je rekao:

„I ako te nešto zadesi nemoj reći: ‘Da sam uradio ovako bilo bi tako i tako!’, već reci: ‘Allah je tako odredio i On čini šta hoće!’, jer riječ ‘da sam’ otvara djelovanje šejtana.” (Muslim)’

Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: „Briga i tuga prirodna su posljedica slabe veze s Allahom i vezivanja srca za nekoga mimo Njega.“

 

Kako islam liječi brigu?

Islam je ponudio sveobuhvatan božanski program za suočavanje s brigama. On se temelji na akidi, ibadetu i ispravnom ponašanju, a cilj mu je pročistiti dušu i oplemeniti srce.

Vjerovanje i zadovoljstvo Allahovom odredbom

Duboko vjerovanje u kader i zadovoljstvo Allahovom odredbom smiruju dušu i usađuju povjerenje u Allahovu pravdu i mudrost.

Poslanik ﷺ je rekao: „Znaj da ono što te je zadesilo nije te moglo mimoići, a ono što te je mimoišlo nije te moglo zadesiti. Pera su podignuta, a stranice su se osušile.“ (Tirmizi)

Onaj ko je uvjeren u Allahovu odredbu živi smireno. Ne uzdrmaju ga oluje iskušenja niti ga slome nedaće vremena.

Zikr i dova

Zikr oživljava srce, a dova oslobađa prsa od brige i tjeskobe.

Allah kaže: „Oni koji vjeruju i čija se srca smiruju spominjanjem Allaha. A zar se srca ne smiruju spominjanjem Allaha?“ (Er-Ra’d, 28)

Jedna od veličanstvenih dova za otklanjanje brige jeste:

“Allahu moj, ja sam rob Tvoj, sin roba Tvoga i sin robinje Tvoje. Moja sudbina je u Tvojoj ruci, Tvoji propisi se nadasve sprovode i Tvoja odluka o meni je pravedna. Molim Te svakim Tvojim imenom kojim si Sebe nazvao, ili ga u Svojoj Knjizi objavio, ili ga nekome od Svojih stvorenja poučio, ili ga, pak, zadržao kod Sebe kao tajnu znanja skrivenog, da Kur’an učiniš proljećem moga srca, svjetlom mojih grudi, otklanjateljem moje tuge i brisačem moje brige.” (Ahmed)

Namaz i ibadet

Namaz je utočište vjernika u trenucima teškoće. On je odmor za dušu i srce.

Kada bi Poslanika ﷺ nešto zabrinulo, požurio bi na namaz i govorio:

„Bilale, odmori nas njime.“ (Ebu Davud)

Namaz ne uklanja samo brigu, nego vjernika uzdiže iz tjeskobe dunjaluka u prostranstva razgovora sa Allahom i duhovne bliskosti.

Dobro društvo i sijela znanja

Dobro društvo pomaže čovjeku da ostane postojan, a uklanja usamljenost i brigu.

Poslanik ﷺ rekao je: „Primjer dobrog i lošeg druga je kao primjer prodavača mirisa i kovačevog mijeha…“ (Buhari i Muslim)

Sijela zikra i znanja šire prsa i unose smirenost u srce.

Koristan rad i zauzetost

Besposlica rađa umišljanja i tjeskobu, dok koristan rad obnavlja energiju i vraća životnu ravnotežu.

Omer ibn el-Hattab rekao je: „Mrzim da vidim nekoga od vas besposlenog, bez posla za dunjaluk ili Ahiret.“

Učenje Kur’ana i razmišljanje o njemu

Kur’an je prvi lijek za ono što muči srce od tjeskobe i brige.

Allah kaže: „O ljudi, već vam je stigla pouka od Gospodara vašeg i lijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima.“ (Junus, 57)

Razmišljanje o Kur’anu sređuje misli i gasi vatru brige i očaja.

Strpljenje, optimizam i lijepo mišljenje o Allahu

Poslanik ﷺ prenosi od svoga Gospodara:

„Ja Sam onakav kakvim Me smatra Moj rob i s njim sam sve dok Me spominje. Ako Me spomene u sebi, spomenem ga u Sebi, a ako Me spomene pred grupom, spomenem ga pred grupom boljom od njegove. Ako Mi se prikuči pedalj, Ja se prikučim njemu lakat, a ako Mi se prikuči lakat, Ja se njemu prikučim sežanj. Ako on Meni ide pješice, Ja njemu idem žureći.“ (Buhari i Muslim)

Ko lijepo misli o svome Gospodaru, ostaje postojan u iskušenjima i njegovo srce obasjava svjetlo nade.

Vjerovjesnički i ashabski primjeri suočavanja s brigom

Poslanik ﷺ u Taifu

Kada je Poslanik ﷺ otišao u Taif tražeći podršku, dočekan je vrijeđanjem i kamenovanjem. Izašao je ranjen i opterećen brigom, ali svoju slabost nije iznosio ljudima nego je skrušeno dovio Allahu:

„Allahu, Tebi se obraćam zbog slabosti snage svoje, zbog nemoći u djelovanju i zbog slabog utjecaja među ljudima… O Ti Najmilostiviji! Ti si Gospodar nemoćnih, Ti si moj Gospodar! Kome me prepuštaš?! Nekome ko je daleko i ko me dočekuje namrštena lica?! Ili, pak, neprijatelju koji je blizu, ali si mu Ti dao vlast, pa može da odlučuje o meni…Ovaj događaj pokazuje da čvrsto uvjerenje u Allaha olakšava teret brige i da je Allahovo zadovoljstvo vrjednije od prolazne dunjalučke udobnosti.

Ejjub, alejhis-selam – strpljenje bez prigovora

Allahov vjerovjesnik Ejjub bio je iskušan teškom bolešću, izgubio je imetak i djecu, ali nije prigovarao.

Rekao je: „Mene je zadesila nevolja, a Ti si Najmilostiviji od milostivih.“ (El-Enbija, 83)

Kratke riječi, ali prepune zadovoljstva, snažnog imana i tihog iščekivanja olakšanja.

Habbab ibn Eret, radijallahu anhu

Bio je među prvim muslimanima i prošao je najteže oblike mučenja u Mekki.

Kada se požalio Poslaniku ﷺ, on mu je spomenuo iskušenja vjernika prije njih.

Nakon toga Habbab je rekao: „Tako mi Allaha, Allah će sigurno donijeti olakšanje, ali vi požurujete.“

To nije bila puka želja, nego izraz dubokog uvjerenja da nakon teškoće dolazi olakšanje i da je strpljenje ključ pobjede.

Pouka iz ovih primjera

Ovi vjerovjesnički i ashabski primjeri nisu tu radi ukrasa ili zabave. Oni su svjetionici na putu koji bude srce kada potamni i pokazuju put izgubljenom kada zaluta.

I oni su bili ljudi poput nas. Osjećali su slabost, prolazili kroz brige i tuge, ali nisu zaboravljali svoga Gospodara.

Kako je lijepo učiti od njih kako biti jak uz Allaha, čak i onda kada smo na vrhuncu boli.

Koristi liječenja brige šerijatskim sredstvima

• Duševni mir i smirenost.
• Osjećaj blizine Allahu.
• Zaštita od očaja i samoubistva.
• Jačanje volje i imana.
• Brisanje grijeha.
• Povezivanje čovjeka s Kur’anom i dovom.
• Povjerenje u Allahovo upravljanje svemirom.

Zaključak

U srcu koje je spoznalo Allaha ne može se trajno nastaniti briga, niti u duši koja je uvjerena u Njegovu blagost može vječno ostati tuga.

Svaka nevolja ima svoj kraj, a svaka tjeskoba okružena je skrivenom Allahovom dobrotom.

Ako je vjernik povezan sa svojim Gospodarom, neće biti prepušten sam sebi. Ako spominje Allaha i strpljivo podnosi iskušenja, svjetlo će doći, makar se i odgodilo.

Uzvišeni kaže:

„Zaista, s mukom dolazi olakšanje. Zaista, s mukom dolazi olakšanje.“ (Eš-Šerh, 5–6)

Zato se pouzdaj u Allaha i kreni prema Njemu. Olakšanje je bliže nego što misliš, a u srcu svakog vjernika postoje ključevi smirenosti koji se nikada ne zaključavaju.

 

Prijevod i obrada: akos.ba