Edin Mezit: IZ čini Bošnjake najbolje organizovanom manjinom u Norveškoj

Piše: Sanadin Voloder

Edin Mezit je jedan od devet imama Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj. Zbog specifičnosti administrativne uređenosti IZ Bošnjaka u Norveškoj, on imamsku dužnost obavlja u tri džemata -Vestfold, Telemark i Aust Agder.

Rođen je 1974. godine u Studenčici kod Konjica a odrastao je u Mostaru. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Magistrat iz religijske edukacije stekao je na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. U Norveškoj živi od 2003. godine.

Pored imamskog rada, vrlo je aktivan na polju prevođenja. Sarajevski Centar za napredne studije je, nakon knjige “Nečasni savez – Grčka i Miloševićeva Srbija”, prevedene 2016. godine, objavio i drugu knjigu u njegovom prijevodu – “Izgubljena historija – trajno naslijeđe muslimanskih naučnika, mislilaca i umjetnika” američkog diplomate i politologa Michaela Hamiltona Morgana, koja je nedavno predstavljena u Mostaru.

Pored prevođenja, bavi se i pisanjem duhovne poezije, a pojedine njegove tekstove možemo pronaći u repertoaru niza bosanskih izvođača ilahija i kasida.

Njegova životna priča je jako inspirativna. Njegov otac, Salem, bio je dugogodišnji mujezin Karađozbegove džamije u Mostaru, a u predratnim godinama i imam džamije Derviš-paše Bajezidagića. Ubijen je od strane vojnika Hrvatskog vijeća odbrane 9. maja 1993. godine.

Edin efendija se kao osamnaestogodišnjak pridružio Armiji BiH, a u borbama za deblokadu Mostara, 01. 07. 1993. je i ranjen. Već sedam godina obitava na relaciji Norveška – Mostar, gdje žive njegova supruga i petero djece.

Za Agenciju Anadoly (AA) sa Edinom ef. Mezitom razgovaramo o njegovim prevodilačkim aktivnostima, položaju Bošnjaka u Norveškoj, projektima Islamske zajednice…

– Islamska zajednica kao društveni faktor

Bošnjaci su u dijaspori najbolje uvezani i organizirani upravo kroz Islamsku zajednicu. Efendija Mezit objašnjava ovaj fenomen i govori o iskustvu organizovanja Bošnjaka u Norveškoj kroz džemate i jedinstvenu i centralizovanu Islamsku zajednicu što drugi muslimanski narodi u ovoj zemlji nemaju.

“Islamska zajednica je, poznata je činjenica, već dugi niz godina, najorganiziranija bošnjačka institucija kroz koju je izražen duhovno-vjerski horizont našeg naroda te njegova veza s vlastitom tradicijom, kulturom i jezikom. Ta činjenica je, u okolnostima doseljavanja naših radnika, a kasnije i izbjeglica u zemlje Zapada, u presudnoj mjeri utjecala na nastanak i organiziranje bošnjačkih džemata i njihovo sve konkretnije uvezivanje u širu strukturu Islamske zajednice dijaspore. Za razliku od skoro svih naših dijasporalnih zajednica, ali i drugih muslimanskih organizacija u Norveškoj, od samog pokretanja naše Islamske zajednice, ona je definirana kao centralizovana organizacija. To znači da ona otprilike funkcionira kao medžlis, s Izvršnim odborom i glavnim imamom na čelu, te jedinstvenim budžetom iz kojeg se finansiraju svi novčani izdaci. Našoj zajednici je to omogućilo da, iako Bošnjaka u Norveškoj ima mnogo manje od npr. Pakistanaca ili Somalijaca koji nemaju centraliziranu zajednicu, bude najbrojnija muslimanska organizacija u državi, te kao takva predstavlja značajan činilac unutar šire muslimaske zajednice ali i u dijalogu s drugim vjerskim organizacijama kao i s državom”, kaže imam Mezitna početku razgovora  za Anadolu Agency (AA).

– Dijaspora kao most između svijeta i domovine

Iseljavanje stanovništva s jednog područja može biti i pozitivna ili negativna pojava, zavisno od percepcija i motiva iseljavanja. Primjer prevodilačkog rada ef. Mezita pokazuje da dijaspora može igrati jako pozitivu ulogu na ubrzavanju protoka pozitivnih ideja i projekata iz svijeta prema matici.

“Veliki sam ljubitelj knjiga i u proteklim godinama sam, zahvaljujući dobrom poznavanju engleskog jezika i mogućnostima koje pruža internet, došao do značajnog broja veoma kvalitetnih i zanimljivih naslova. Posebna sfera moga interesovanja je historija, kako drevna tako i novija, tako da su obje knjige koje sam do sada preveo i koje je objavio CNS, iz ove oblasti. Treba reći da sam pomenute knjige izabrao zbog iznimnog kvaliteta njihovog sadržaja te neposredne relevantnosti za Bošnjake ali i muslimane općenito”, poručuje Mezit.

Posljednjih nekoliko godina imam Mezit aktivno istražuje odnos religije i nauke te novija kretanja unutar zapadnoevropske religioznosti s posebnim osvrtom na ateizam.

“Nadam se da ću, ako Bog da, uskoro biti u prilici publici na bosanskom jeziku ponuditi jedno zanimljivo štivo vezano i za ovu tematiku”, otkriva nam ef. Mezit.

Posljednja knjiga koju je preveo je “Izgubljena historija – trajno naslijeđe muslimanskih naučnika, mislilaca i umjetnika”.

Na pitanje kako je došao do ove knjige te šta je njena glavna poruka, imam Mezit kaže da je riječ je o nesvakidašnje zanimljivoj knjizi do koje je, među mnogobrojnim naslovima na internet knjižarama, došao istražujući utjecaj islamske civilizacije na savremenu civilizaciju.

“Bogatstvo informacija, vrhunska naracija uz naglašavanje temeljnih odlika islamskog civilizacijskog naslijeđa, kao što su tolerancija, kulturološka inkluzivnost i ljubav prema nauci, izdvojile su ovu knjigu među ostalim naslovima. Činjenica da su njeni znatni dijelovi u vidu feljtona objavljivani u magazinu “Stav” kao i u “Preporodu” govori o njenom prepoznatom kvalitetu”, pojašnjava Mezit.

– Auschwitz i Srebernica, holokaust i genocid u Srebrenici

Jedan od projekata kojeg je ef. Mezit pokrenuo i kojeg ispred Islamske zajednice koordinira već deset godina jeste edukativna ekskurzija mladih Bošnjaka u BiH. Po svom obimu i kontinuitetu to je jedinstven projekat među bošnjačkim zajednicama u dijaspori.

Na pitanje kako je došao na ideju za ovaj projekat, ef. Mezit objašnjava da je do ideje došao nakon što je od mladih Bošnjaka u Norveškoj saznao da ovdašnji srednjoškolci u toku svoga školovanja moraju posjetiti Auschwitz i na taj način učiti o holokaustu.

“Otkrivši da naši momci i djevojke odlaze u Auschwitz i uče o genocidu nad Jevrejima, ali ne i u Srebrenicu gdje bi učili o genocidu nad vlastitim narodom, odlučio sam da nešto poduzmem po tom pitanju. Tako sam prije deset godina, u saradnji s par kolega imama, osmislio i organizirao prvu omladinsku ekskurziju u Bosnu i Hercegovinu za bošnjačku omladinu uzrasta od 15 do 20 godina. Pedesetak omladinaca je tom prilikom posjetilo Bihać, Ključ, Sarajevo, Mostar, Počitelj i Srebrenicu, učeći o najvažnijim kulturno-historijskim činjenicama našeg naroda i države. U Sarajevu nam se, u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese, obratio i tadašnji reis-ul-ulema dr Mustafa Cerić”, prisjeća se Mezit.

– Veza sa domovinom kroz edukativnu ekskurziju

Bio je to početak organizirane aktivnosti u kojoj je, do ove godine, učestvovalo, preko 350 momaka i djevojaka iz svih norveških džemata. Kroz ovaj projekat formirana je mreža prijateljstava i poznanstava među omladinom kakva se prije pokretanja projekta ekskurzije teško mogla i zamisliti.

U proteklim godinama, pored Srebrenice koju posjećuju svake godine, mladi iz Norveške su obišli skoro sve dijelove svoje domovine, od Velike Kladuše i Bužima, preko Kozarca, Banjaluke, Travnika i Bugojna, zatim Brčkog, Janje, Tuzle i Gradačca, sve do Konjica, Ljubuškog i Stoca.

“Uz dokumentarne i igrane filmove vezane za noviju historiju BiH, koje učesnici ekskurzije gledaju za vrijeme vožnje, te vodiče i predavače, mladi za vrijeme devetodnevnog putovanja zaista mogu mnogo naučiti i u znatnoj mjeri postati svjesniji najbitnijih činjenica svoga nacionalnog i vjerskog identiteta”, dodaje Mezit.

Ovogodišnja, deseta po redu, ekskurzija ka Bosni i Hercegovini kreće početkom aprila.

“To će ponovo biti prilika da naše mlade džematlije steknu nova prijateljstva, usvoje nova znanja i iskustva, otkriju za njih nove činjenice i vrate se sa neuporedivo bogatijom, kompletnijom i ljepšom slikom svoje domovine i njenog kulturno-historijskog naslijeđa nego što su je imali prije ekskurzije”, zaključuje na kraju razgovora Edin ef. Mezit.

Akos.ba