Al-Haram džamija u Meki
Ovo je najvažnija džamija za sve muslimane i sa svojih 350.000 kvadratnih metara i najveća. Izvorna građevina na ovom mjestu nastala je u 16. vijeku i ima devet munara. U unutrašnjem dvorištu se nalazi Kaba, centralno sveto mjesto svih muslimana. Tokom vijekova je ova džamija stalno dograđivana. Nakon okončanja radova prima više od milion vjernika.
Poslanikova džamija u Medini
Ona je nakon džamije Al-Haram druga po važnosti za muslimane. Zove se Poslanikova dzamija jer se tu nalazi mezar poslanika Muhameda a.s. Kamen temeljac položen je 622. godine. Prima skoro 600.000 vjernika, a njene munare su visoke 105 metara.
Džamija Hasana II u Kazablanki
Džamija koja se nalazi direktno uz obalu Atlantika nosi ime bivšeg kralja Maroka, Hasana II. Napravljena je uz njegov 60. rođendan i otvorena 1993. Po površini ima i većih džamija, ali ova drži poseban rekord: njena munara je visoka 220 metara. Nijedna druga vjerska građevina u svijetu, islamska ili neke druge religije, nije toliko visoka.
Džamija šeika Zayeda u Abu Dabiju
Ova džamija je otvorena 2007. i osma je po veličini u svijetu. Gigantske su njene razmjere (224×174 metra), ali i munare koje su visoke 107 metara. Kupola ima 32 metra u prečniku, što je navodno najveća kupola na nekoj džamiji. U ovoj džamiji se nalazi i najveći ručno rađeni tepih na svijetu, veličine od preko 5000 kvadratnih metara.
Džamija u Rimu
I prijestonica katolicizma ima ogromnu džamiju. Za nju se tvrdi da je, sa svojom površinom od 30.000 kvadratnih metara, najveća u Evropi. U njoj se nalazi i sjedište Islamskog kulturnog centra Italije, a vjernicima su tu na raspolaganju različiti kulturni i socijalni sadržaji. Njena gradnja je trajala više od deset godina, a završena je 1995.
Ahmat-Kadirova džamija u Groznom
Ova džamija je dobila ime po bivšem muftiji i predsjedniku Republike Čečenije, koja pripada Rusiji. On je ubijen u jednom napadu 2004. godine. Građevinski radovi su zbog rata više puta prekidani. Građevinu su napravile firme iz Turske, a otvorena je 2008. Ova zgrada je pravljena po posebnim standardima jer ovaj region često pogađaju zemljotresi.
Kul-Šarifova džamija u Kazanu
Ime Kul-Šarif podsjeća na posljednjeg velikog imama Kazana, koji je živio uoči ruskog osvajanja. Ona je simbol suživota muslimana i pravoslavaca u Tataristanu, što je također autonomna republika unutar Rusije. Džamija je otvorena 2005. nakon gradnje koja je trajala devet godina.
Autor: Christoph Hasselbach
dw.com
