Drežnica u BiH na ležištu “crnog zlata”: Nada i zebnja stanovnika, da li će nafta donijeti bolje sutra

Podijeljeni su stavovi stanovnika u dolini rijeke Drežanke u Hercegovini; dio njih sa nadom, a dio sa zebnjom očekuje izvještaj o tome da li će taj lokalitet naredne godine biti određen za početak istraživanja nafte u Federaciji Bosne i Hercegovine. 

Optimističniji dio građana ubijeđen je kako bi pronalazak nafte u dolini Drežanke, mjestu Drežnica i širem području koje je u sastavu Grada Mostara donio opći napredak i boljitak; više radnih mjesta, bolju infrastrukturu, ekonomski napredak…

Dio njih se, ipak, pribojava da bi im nafta mogla donijeti probleme; pomjeranje sa njihovih vijekovnih ognjišta, ali i onečišćenje i uništavanje okoliša. 

– Istraživanja počela 70-ih godina prošlog vijeka –

Priča o dolini Drežanke kao bogatom ležištu nafte seže još od ranih 70-ih godina prošlog stoljeća. Tada su, vele mještani, na tom lokalitetu Amerikanci vršili istraživanja. S druge, desne, strane rijeke Drežanke, u jednom kanjonu, vršena su ta istraživanja. Mještani su sa svojim magarcima pomagali da se do lokaliteta prenesu potrebne stvari kako bi se obavljali radovi. 

Nakon rata u Bosni i Hercegovini, 1998. godine, putem Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije ponovno je otvorena priča i inicijativa o istraživanjima nafte u dolini Drežanke.

Geolozi kompanije Shell sa predstavnicima Federalnog zavoda za geologiju boravili su prošle godine na lokalitetu Hercegovine, u Drežnici, odakle su iz kanjona uzeli geološke profile za laboratorijska ispitivanja. Nakon provedenih laboratorijskih ispitivanja, krajem ove godine bit će prezentiran izvještaj o tome da li postoji ekonomska opravdanost za vršenje istraživanja nafte.

O dešavanjima kada je riječ o priči o nafti u dolini Drežanke za Anadolu Agency (AA) govori Ramiz Alić, povjerenik – sekretar Mjesne zajednice Drežnica.

– “Drežnjaci, niste svjesni na kojem bogatstvu ležite” –

“Stariji stanovnici svjedočili su da su tokom 70-tih godina dolazile delegacije kako bi vršili bušenja. U kanjonu su se čule detonacije. Jedan mještanin, koji je pomagao u prebacivanju materijala svojim magarcem tih godina, koji je umro, ispričao nam je kako su tada mještani pitali o čemu se radi? Žena koja je bila prevodilac delegacije, rekla mu je: ‘Moji Drežnjaci, niste ni svjesni na kojem bogatstvu ležite.’ Tada je krenula priča o nafti u Drežnici”, navodi Alić. 

On ističe kako su se satelitski snimci Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije poklopili sa lokacijama u Drežnici za koje se smatralo da kriju moguća nalazišta nafte. I sve je opet počelo – potraga za naftom u Drežnici.

“Među građanima su podijeljena mišljenja. Ima onih koji se raduju, ali i onih koji strahuju. Niko zvanično nije došao i zatražio sastanak sa nama da vidi šta mi o svemu kažemo. Mi nećemo dati bilo šta graditi dok nam se ne objasni o čemu se radi: moramo vidjeti šta nafta donosi stanovnicima, ako se pokaže da je ima, a šta oduzima. Na osnovu toga ćemo postaviti svoje uslove”, naveo je Alić. 

Povjerenik – sekretar MZ Drežnica naglašava da je prvi uvjet građana doline Drežanke da ne dođe do ugrožavanja života, da se ne zagadi voda i da se ne unište prirodna bogatstva. 

“Ako to bude na zadovoljavajućem nivou, odnosno ako ne bude štetilo vodi i okolišu, mi ćemo svakako tražiti da se tu angažira domaća radna snaga te ako će i stanovništvo i šira zajednica od toga imati koristi, mi nećemo imati ništa protiv gradnje i bušotina. U suprotnom, ukoliko ovo ne bude ispunjeno, oni koji namjeravaju bilo šta raditi, treba da znaju da neće imati našu saglasnost. Mi ćemo se usprotiviti svemu što bude suprotno našim interesima”, kazao je Alić.

Navodi kako bi stanovnike u dolini Drežanke obradovao ekonomski napredak, ali i cijele države, ali da za pitanja eventualnih naftnih bušotina traže isto ono što su tražili i što im je kroz plan koje je usvojilo Gradsko vijeće Mostara obećano da će dobiti ukoliko dođe do dodjele koncesija za izgradnju mini hidroelektrana na rijeci. 

“Tražili smo da nam pripadne sedam posto proizvedene električne energije, da hidroelektrane neće koristiti vodu u ljetnom periodu kad nam je opna potrebna za navodnjavanje, kao i da će biti angažirana domaća radna snaga, a da će oni koji budu koristili koncesije vršiti poribljavanja Drežanke, stipendirati studente… Mi smo spremni na određene žrtve i sa vodom i sa naftom, i znamo da je to neminovno, ali moramo znati i šta ćemo mi dobiti od svega toga. Primjerice, jasno je da izgradnjom hidroelektrana rijeka Drežanka više ne bi bila ista. Isto je i sa naftom. Određena površina bi neminovno bila uništena”, istakao je Alić. 

– Stijene šarenih boja – 

Uslovi koje su stanovnici doline Drežanke postavili pred buduće koncesionare za izgradnju hidroelektrana su prihvatljivi, veli povjerenik – sekretar MZ Drežnica: dolazilo je do sada nekoliko zainteresiranih. Vjeruje da će i uslovi za eventualna naftna istraživanja biti prihvatljivi te da će se naći zajednički jezik između građana i koncesionara na obostrano zadovoljstvo. 

Stanovnica Drežnice Šeća Čučurević odvela nas je do lokaliteta u blizini njene kuće, sa kojeg su uzimane stijene za laboratorijska istraživanja o postojanju nafte.

Brojne su delegacije dolazile, veli Čučurević za AA, kako bi se na licu mjesta uvjerile o priči o nafti iz Drežnice. I mnogi namjerni, ali i slučajni gosti obavezno se zaustave pored kanjona blizu njene kuće i svi, kaže, zaključe isto: tu ima nafte. 

“Dolazili su do sada dva-tri puta neki ljudi. Gledali. Uzimali i nosili komade stijena na analizu. Traje to tako jedno pet godina”, navodi Čučurević. 

Specifičnost stijena u kanjonu u odnosu na druge, rekli su im, priča Čućurević, nalazi se u tome što se sastoje od više slojeva i boja: crne, kafene… Stanovnica Drežnice vjeruje kako bi za brojne stanovnike ovog kraja pronalazak nafte na tom lokalitetu značio napredak, ali za sebe nije sigurna.

“Sa svoga (posjeda, op.a.) ne bih. Ne znam. Kad vidim šta se svugdje dešava. Nama je ovdje lijepo”, veli Čučurević. 

Žitelj Drežnice Omer Pinjić priča za AA kako su na njegovom imanju u Podgorilišću, sa druge, desne, strane rijeke Drežanke još ranije bušili i tražili naftu. 

“Bili su to Amerikanci. Na više mjesta se bušilo i tražilo. Ko zna da li će i šta naći. Ali, vjerujem da bi bilo bolje ako bi našli naftu”, navodi Pinjić. 

Iako spada među starije stanovnike Drežnice, Pinjić veli kako bi ga pronalazak nafte u dolini Drežanke obradovao, zbog mladih. Bilo bi više posla i zapošljavanja, nada se.

– U prilog naroda i države, za budućnost mladih – 

I Mahmud Zlojić, stanovnik Drežnice, sjeća se da su razne ekipe u dolini Drežnice bile česti gosti još od 1998/1999. godine.

Stalno nešto ispituju, veli, uzimaju uzorke, nose stijene na analize, a stanovnici Donje i Gornje Drežnice sa okolnim zaseocima, odnosno doline Drežanke, gdje se sve to dešava, čekaju hoće li ili ne narednih godina postati buduće područje naftnih bušotina ili ne.

Zlojić je optimista da bi nafta mogla značiti napredak za Drežnicu, njene stanovnike, ali i širu zajednicu samo ako se “projekat usmjeri u prilog naroda i države”. 

“U državi samo 30 posto ljudi živi, ostalo je jad i bijeda. Nije mi zbog mene, nego zbog mladih ljude. Za njih se treba osigurati da oni vode u bolju budućnost. Mladim ljudima treba pomoći da žive bolje, kad već nama nije”, naglašava Zlojić. 

Iz Federalnog zavoda za geologiju navode kako će se radovi na istraživanju nalazišta nafte u Federaciji BiH, osim Drežnice, vršiti i na drugim prostorima, na ukupnoj površini od 11.000 kvadratnih kilometara. 

Naime, planirano je da se istraživanja o nalazištima nafte provode na području Dinarida u Federaciji BiH, počev od Bihaća, preko Glamoča, Livna, Mostara, pa do Stoca i Neuma, odnosno na prostoru između granica sa Republikom Hrvatskom.  

– Dinaridi kriju milijardu barela nafte –

Na podričju Glamoča prije 40 godina vršila su se inicijalna istraživanja na dubini od 4.000 metara.  Procjenjuje se da na prostoru Dinarida, gdje bi se trebala vršiti istraživanja, postoje nalazišta veća od milijardu barela nafte.

Inače, na području Dinarida će se vršiti bušotine do osam kilometara dubine, jedana takva košta 75 miliona dolara. Da bi se moglo verificirati nalazište nafte potrebno je da se uradi najmanje pet takvih bušotina, što znači da je za takav poduhvat nužno uložiti najmanje 300 do 400 miliona dolara početnih sredstava, koje Federacija BiH nema niti bi mogla osigurati samostalno.  

Istraživanje nafte je u Federaciji BiH dugoročan projekat i u drugom krugu raspisat će se dodjela koncesije za aktivnosti na području Tuzlanskog i Posavskog kantona gdje se procjenjuje da se nalazi između 200 i 300 miliona barela nafte, a u planu su i iste aktivnosti u području Sarajevsko-zeničke kotline.