Dokazi koji potvrđuju da alkohol uzrokuje karcinom
Bazirano na opširnim revizijama naučnih studija, postoji jasan naučni konsenzus o povezanosti između konzumiranja alkohola i nekoliko tipova karcinoma. U svom izvještaju o kancerogenezi, Nacionalni toksikološki program, američkog odjela za zdravstvo i uslužne djelatnosti, uvrstio je alkohol među uzročnike nastanka karcinoma. Dokazi istraživanja indiciraju da što osoba više konzumira alkohol, veće su mogućnosti razvijanja karcinoma povezanog sa alkoholom.
Prema Nacionalnom institutu za zloupotrebu alkohola i alkoholizam, standardna doza alkoholnog pića u u Sjednjenim Američkim Državama iznosi 14 grama čistog alkohola, ta količina odgovara 0,4L piva ili 0,14 L vina.
Centar za istraživanje raka iz Ujedinjenog Kraljestva, navodi da je alkohol odgovoran za nastanak karcinoma kod 12 500 slučajeva u toj državi. (2)
Očiti uzorak je pronađen između konzumiranje alkohola i nastanka slijedećih tipova kancera:
Karcinomi glave i vrata:
Konzumiranje alkohola je značajan faktor rizika za određene karcinome glave i vrata, djelomično usne šupljine (osim usana), ždrijela i grkljana (glasnih žica). Ljudi koji konzumiraju 50 ili vise grama alkohola dnevno (oko 3.5 pića ili više) imaju najmanje dva ili tri puta veće šanse za razvijanje karcinoma u usporedbi sa onima koji ne konzumiraju alkohol. Rizik je jos veći kod onih koji pored konzumiranja alkohola puše i cigarete.
Karcinom jednjaka:
Konzumiranje alkohola je značajan faktor rizika za određene tipove karcinoma jednjaka, tačnije ezofagelanog karcinoma skvamoznih celija.
Karcinom jetre:
Konzumiranje alkohola je nezavisni i primarni uzrok karcinoma jetre.
Karcinom dojke:
Preko 100 epidemioloskih studija je tražilo povezanost između konzumiranje alkohola i karcinoma dojke. Ove studije su pronašle povećani rizik karcinoma dojke u odnosu na povećanu konzumaciju alkohola. Meta analiza 53 studije (koja je uključila 58 000 žena sa karcinomom dojke) je pokazala da žene koje su pile više od 45 grama alkohola na dan (oko tri pića), su imale 1,5 veći rizik od nastanka karcinoma dojke u odnosu na žene koje nikako nisu konzumirale alkohol. Što više, rizik od karcinoma dojke je bio povećan bez obzira koliko alkohola su unosile: za svakih 10 grama alkohola (manje od jednog pića), istraživači su zapazili povećani rizik od karcinoma dojke za 7 procenata.
“Milion women study” sporovedena u Ujedinjenom Kraljestvu (koja je obuhvatila više od 28 000 žena sa karcinomom dojke) , pokazala je još veći rizik, tako za svakih 10 grama alkohola, rizik od mogućeg nastanka karcinoma dojke je bio za 12 procenata veći u odnosu na žene koje ne konzumiraju alkohol.
Karcinom debelog crijeva:
Konzumiranje alkohola je umjereno povezano sa povecanim rizikom od nastanka karcinoma debelog crijeva. Metaanaliza 57 kohortnih i case control studija o povezanost karcinoma debelog crijeva i konzumiranja alkohola, je pokazala je da osobe koje piju 50 grama alkohola dnevno (3.5 pica) imaju 1,5 puta veci rizik za nastanak karcinoma u odnosu na one koje ne konzumiraju alkohol. Za svakih 10 grama alkohola na dan, rizik za nastanak kolorektalnog karcinoma bio je za uvecan za 7 proceneta.
Naučnici su identicifirali mnoge puteve kako alkohol povećava rizik od nastanka karcinoma:
Metaboliziranje (breaking down), etanola iz alkoholnih pića do acetalaldehida, koji je tokisčan i dovodi do mogućeg nastanka karcinoma: acetalaldehid može oštetiti DNK (geneteski materijal koji čini gene) i proteine.
Producirajući reaktivna jedinjenja kiseonika (hemijski reaktivne molekule koje sadrže kiseonik), koje mogu oštetiti DNK, proteine i lipide u procesu koje se naziva oksidacija.
Onemogućavajući tijelu da metabolizira i apsorbuje veliki spektar nutritijenata koji su povezani sa rizikom od kancera: vitamin A, vitamine B kompleksa, folate, vitamin C, vitamin D, vitamin E, i karotenoide.
Povecavajući nivo estrogena i polnih hormona koje su povezani sa rizikom od nastanka karcinoma dojke
Alkoholna pića mogu da sadrže mnoge kancerogene koji nastaju u procesu fermentacije i proizvodnje, kao što su nitrozamini, vlakna azbesta, fenoli i hidrokarbonate.
Može li konzumiranje crvenog vina pomoći u prevenciji karcinoma?
Naučnici koje su sproveli studije koristeći prociscene proteine, ljudske ćelije, i laboratorijske životinje su otkrili da pojedine supstance crvenog vina, kao sto je resveratrol, imaju antikancerogeno djelovanje. Grozđe, maline i kikiriki takodjer sadrze resveratrol. Ali, kliničke studije na ljudima nisu dokazale da je resveratrol efektivan u prevenciji karcinoma. Nekoliko epidemioloških studija su posebno istražile povezanost konzumiranja crvenog vina i rizika za nastanak karcinoma kod ljudi.
Tako, Centar za istraživanje raka navodi kako jedna čaša vina ili manje dnevno povećava rizik za nastanak karcinoma usta, jednjaka, dojke i mokračnog mjehura. (2) The International Head and Neck Cancer Epidemiology (INHANCE), je u studiji potvrdila, da u italijanskoj populaciji, je upravo vino odgovorno za povećani rizik od nastanaka karcinoma grkljana. (3)
Šta se dešava sa rizikom od nastanka kancera nakon što osoba prestane konzumirati alkohol?
Mnoge studije su ispitale sta se dešava sa rizikom od nastanka kancera nakon što osoba prestane piti alkohol, fokusirajući se na karcinome glave, vrata i jednjaka. Ove studije su pokazale da prestanak konzumiranja alkohola ne dovodi do trenutnog smanjenja rizika od nastanka kancera već trebaju proći godine kako bi se rizik od nastanka kancera vratio na one vrijednosti kao kod osoba koje ne piju alkohol.
Tako je analiza 13 čaše control studija karcinoma oralne šupljine i ždrijela zajedno otkrila da rizik od karcinoma koji nastaju zbog upotrebe alkohola se ne smanjuje više od 10 godina nakon prestanka. Čak 16 godina nakon što prestanu uzimati alkohol, rizik od karcinom kod bivših konzumenata alkohola je viši u odnosu na one koji ga nisu konzumirali.
U nekoliko studija, rizik od karcinom jednjaka se također smanjivao polahko. Analiza 5 čaše control studija je pokazala da tek nakon 15 godina od apstinencije rizik od karcinoma jednjaka postaje isti kao kod onih koji ga nisu konzumirali.
Izvori:
1.The National Cancer Institute (NCI)
http://www.cancer.gov/cancertopics/factsheet/Risk/alcohol
2. Cancer Research UK
http://www.cancerresearchuk.org/cancer-info/healthyliving/alcohol/alcohol-and-cancer
3. “Type of alcoholic beverage and the risk of laryngeal cancer”. European Journal of Cancer Prevention
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16374233
Preveo i obradio: Jasmin Sabanović, student pete godine medicinskog fakulteta u Sarajevu
Akos.bA
