Doc. dr. sc. Mirjana Milićević: Bogate prirodne ljepote karakteristika su BiH

Doc. dr. sc. Mirjana Milićević, voditeljica studija za Turizam i zaštitu okoliša i Centra za EU integracije i projekte na Sveučilištu u Mostaru, nacionalni fokal point Bernske konvencije Vijeća Europe, sudjelovala je u panel diskusiji na uspješno održanoj konferenciji Apriori Turizam 2019 u Mostaru. Što studentima omogućuje studij Turizma i zaštite okoliša, kako BIH stoji sa zaštićenim područjima t e dojmove s konferencije pročitajte u intervjuu.

Zaštićena područja u BiH ne provode sistem zaštite i održivog korištenja

Prirodno-geografski položaj, klimatske i reljefne karakteristike BiH uvjetovali su raznolikost pejzaža i prirodnih ljepota koje se skladno smjenjuju, idući od sjevera, od prostranih nizina i brežuljaka, pa preko planinskih vrhova i Dinarskog gorja do Jadranskog mora. Sve skupa implicira iznimno bogatstvo prirodnih ljepota i prirodnih fenomena.

U BiH postotak zaštićenih područja se mijenjao kroz historiju. Od 1954. godine, od kada se krenulo sa procesima zaštite, bilo je predviđeno zaštititi 15,03% teritorija BiH. Međutim, do 1990. godine zaštićeno je svega 0,55% teritorija BiH (253 područja, odnosno 28.127 ha). Postojeća zaštićena područja ne provode u cijelosti sistem zaštite, monitoringa i održivog korištenja. Uzrok tome leži u nedovoljnom izdvajanju budžetskih sredstava, neadekvatnoj strukturi zaposlenih, nepostojanju planova upravljanja, neimenovanju institucije nadležne za upravljanje zaštićenim područjem i dr.

Kao osoba koja predstavlja Bosnu i Hercegovinu i izvještava o stanju i aktivnostima po pitanju održivog korištenja prirodnih resursa i komponentama unutar okoliša, u okviru Bernske konvencije Vijeća Europe, nastojim unaprijediti mogućnosti i upotrebu za bolju valorizaciju zaštićenih i vrijednih prirodnih područja u BiH.

Kad kažem valorizacija, prije svega mislim na održivo korištenje kroz turističku valorizaciju prostora jer BiH uistinu ima puno mogućnosti i turizam treba razvijati na temelju prirodnih vrijednosti, zaključila je Milićević.

 Puno prakse studentima osigurava konkretna znanja

Studij Turizma i zaštite okoliša interdisciplinarni je studij čiji se smjerovi temelje na poznavanju i interakciji prirodnih i društvenih znanosti uključujući i turizam. Nastava je podijeljena na teoriju i praksu, odnosno terensko/istraživački rad koji je potrebno poslije analizirati.

Naš cilj je studentima osigurati kvalitetno znanje o onomu što imaju i mogu upotrijebiti u turističkoj ponudi sa što više različitih predavanja od ljudi koji rade u praksi ili profesora koji primjenjuju turizam kao primjere u praksi, kako u BiH, tako i u drugim državama. Imamo studente pune entuzijazma, energije, oni su pokretači razvoja u svakom smislu.

Turistički sezonski poslovi su bogato iskustvo

Studijski nastavni plan i program u smjeru Turizam predviđa teoretska znanja iz različitih aspekata, dok je na višim godinama predviđena stručna praksa od 60 sati kojom studenti stiču radna iskustva. Ono što me veseli je činjenica da je veći dio studenata do diplomskog studija već stekao iskustvo u radu određenih turističkih ili poslova bliskih turizmu, počinju doživljavati turizam ozbiljno, rade sezonske poslove, čak i tokom studija. Studenti počinju „živjeti“ turizam, spajaju praksu s teorijom i često i nas iznenade činjenicama s terena. Iako mislim da je potreban puno veći udio prakse na studijima općenito, a posebno u turizmu.

U Bosni i Hercegovini, gdje je turizam kao ozbiljna grana razvoja još nedefiniran, konferencije o temama turizma su izuzetno važne. One spajaju znanost, teoriju, struku i praksu što je nužno staviti u sinergiju odnosa.

akos.ba