Vi ste ovdje
Home > Sport i zdravlje > Zdravlje > Daniel Goleman: Negativne emocije su jednako štetne po zdravlje kao pušenje

Daniel Goleman: Negativne emocije su jednako štetne po zdravlje kao pušenje

Unatoč dokazima, velik broj ili većina liječnika još je uvijek skeptična u vezi s kliničkim značajem emocija. Jedan od uzroka jest to što, unatoč činjenici da je velik broj istraživanja utvrdio kako stres i negativne emocije oslabljuju učinkovitost raznih imunoloških stanica, uvijek nije posve jasno da je raspon takvih promjena dovoljno velik da bi došlo i do promjena na medicinskome planu.

Dokazi o kliničkoj važnosti emocija neprestano se gomilaju. Možda i najuvjerljiviji podaci o medicinskom značaju emocija potiču iz jedne masovne analize u kojoj su rezultati 101-e omanje studije udružene u jedno veće istraživanje koje je tako obuhvatilo nekoliko hiljada muškaraca i žena. To istraživanje potvrđuje da je uznemirenost/nervoza, u određenoj mjeri, štetna za zdravlje.

Ova široka analiza studija koristila se postupkom „meta-analize“ u kojem je rezultate iz niza manjih studija moguće statistički ukomponirati u jednu divovsku studiju. Zbog bitno većeg ukupnog broja ispitanika, to olakšava otkrivanje rezultata kakvi se možda ne bi pokazali ni u jednoj od manjih studija.  Osobe koje su doživjele kroničnu tjeskobu, dugotrajna razdoblja tuge i pesimizma, nepopustljive napetosti ili neprestanih neprijateljskih osjećaja, nesmanjenog intenziteta  cinizma ili sumnjičavosti, izložene su, pokazuju rezultati istraživanja, dvostruko većoj opasnosti od bolesti – među njima astmi, artritisu, glavoboljama, problemima u probavnome traktu i oboljenjima srca (svaka od tih bolesti predstavlja veće, šire kategorije oboljenja).

Zbog toga su stresne emocije, kada je riječ o bolestima srca, jednako štetan rizični faktor kao i, recimo, pušenje ili visok nivo kolesterola – drugim riječima, velika prijetnja zdravlju. Dakako, ovo je tek široka statistička veza, koja ni u kojem slučaju ne znači da će svako ko je izložen takvim kroničnim osjećajima biti podložniji bolesti. Međutim, dokazi o velikoj ulozi emocija u razvijanju bolesti daleko su brojniji nego što to pokazuje ova studija načinjena na temelju više istraživanja. Pogledamo li detaljnije podatke za specifične emocije, naročito za tri velike – srdžbu, tjeskobu i potištenost, postaju nam jasniji specifični načini na koje osjećaji imaju medicinski značaj, premda je u biološke mehanizme na koje takve emocije djeluju tek potrebno potpuno proniknuti.

Skeptici drže da je emocionalna slika povezana s povećanim brojem oboIjenja zapravo klasičan opis neurotičara – tjeskobne, deprimirane i ljutite osobe izmučene neobuzdanim emocijama – i da češća sklonost bolestima koja se kod njih javlja nije toliko posljedica medicinske činjenice koliko sklonosti jadikovanju i tuženju na zdravstvene tegobe, pretjerivanju u njihovoj ozbiljnosti.

Međutim, Friedman i drugi tvrde da je težina dokaza za postojanje veze emocija-bolest rezultat istraživanja u kojima liječnička opažanja vidljivih znakova bolesti i medicinska ispitivanja, a ne pritužbe pacijenata, određuju nivo bolesti – što je svakako objektivniji pristup.

Dakako, postoji mogućnost da je pojačani stres posljedica zdravstvenog stanja, kao i očekivanja takvog stanja; za taj razlog najuvjerljiviji podaci potiču iz prospektivnih studija u kojima se emocionalna stanja procjenjuju prije početka bolesti.

Izvor: Daniel Goleman, Emocionalna inteligencija

Za Akos.ba pripremio Fahrudin Vojić, magistar religijske edukacije

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top