“Dan bijelih traka” u Sarajevu: Njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine
Različitim akcijama i aktivnostima u Sarajevu je danas obilježen “Dan bijelih traka”, odnosno 26. godišnjica napada na opštinu Prijedor, javlja Anadolu Agency (AA).
Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine, tačnije kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore zakače bijele čaršafe, a ako izlaze van da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.
Već nekoliko godina 31. maja se ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma ali i poručuju da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu BiH, ali i drugim mjestima.
Savez logoraša u Bosni i Hercegovini je danas na svojim uredskim prozorima postavio bijele plahte u znak sjećanja na protjerane i ubijene stanovnike prijedorskog kraja i time dati svoj doprinos u borbi protiv sve učestalije pojave negiranja i poricanja zločina na ovim prostorima.
Uposlenici i volonteri Muzeja žrtava zločina protiv čovječnosti i genocida 1992.-1995. u centru Sarajeva dijele bijele trake prolaznicima.
Šejla Bašić, kustos Muzeja, izjavila je da Muzej svake godine obilježava “Dan bijelih traka”.
“U znak sjećanja na sve žrtve nad kojima je izvršen zločin u Prijedoru u periodu 1992-1995. godina. Danas na simboličan način dijelimo bijele trake građanima na ulici i posjetiteljima u Muzeju”, istakla je Bašić.
Podsjetila je da je u Prijedoru ubijeno više od 3.000 civila, među kojima je 102 djece.
“Trudimo se da na što efikasniji način građanima približimo šta se desilo u Prijedoru. U Muzeju su izloženi eksponati, imamo fotografije…”, dodala je Bašić.
Bijela plahta istaknuta je i na zgradi Rijaseta islamske zajednice u BiH.
Među slučajnim prolaznicima koji su uzeli bijelu traku je i bračni par iz Švicarske.
“Nismo znali za ovu akciju ali smo joj se pridružili. Ne znamo mnogo o dešavanjima. Od našeg vodiča imamo informacije o ratu”, poručili su navodeći da obilaskom mjesta informišu se pojedinačno o dešavanjima kako u Sarajevu tako i u drugim bh. gradovima.
Tokom rata ubijeno je i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka. Veliki broj njih ni do danas nije pronađen.
Akos.ba
