Da li smo dovoljno iskoristili medije u promociji islamskih vrijednosti?
UVOD
Neizmjerna zahvalnost pripada Allahu, dž.š., našem Stvoritelju i Gospodaru, Stvoritelju i Gospodaru svih svjetova. Neka je salavat i selam na sve Allahove, dž.š., poslanike i miljenike, a posebno na poslanika i miljenika Muhammeda, s.a.v.s., koji je kruna i pečat svih poslanika. Neka je salavat i selam na njegovu časnu porodicu, na njegove ashabe, i sve one koji budu živjeli i ovaj svijet napuštali sa šehadetom u srcu i djelu sve do Sudnjeg dana. Hvaljen neka je Onaj Koji je objavio Kur’an, a.š., i poslao poslanika Muhammeda, s.a.v.s., kao milost svjetovima. Onaj Koji je ukazao čovjeku na ono što je dobro za njega i podstakao ga da to čini, ali i upozorio ga na ono što je loše za njega i zabranio mu takva djela i postupke, a sve u cilju postizanja jedne zdrave sredine, sklada i harmonije.
Mediji su institucije koje zadovoljavaju potrebu društva za javnom komunikacijom u kojoj mogu sudjelovati svi pripadnici društva. Najmoćnije sredstvo ili skup sredstava koja profiliraju sliku naše realnosti jesu mediji. Svjedoci smo da mediji danas plasiraju informacije kako bi dobili na popularnosti, povećali broj čitalaca, gledalaca i slušalaca, te na taj način profitirali, pa makar to bilo na ljudskoj krvi, časti i sigurnosti.
S druge strane, svjedoci smo kada se potvrdi i dokaže neistina informacija koju su plasirali, da je najmanje onih koji će taj demanti objaviti, a i oni koji to objave ne urade na način i u količini kako i koliko je plasirana laž. Muslimani su suočeni sa velikim problemom nekorektnog informiranja o islamu u nemuslimanskim medijima, kako štampanim tako i elektronskim. Uz to, protivnici islama i muslimana čine ozbiljne napore da okleveću i svijetu pruže dezinformacije o islamu i njegovim sljedbenicima.
Stoga je dostavljanje poruke islama muslimanima i pripadnicima drugih vjeroispovjesti, putem medija danas složen ali rješiv problem.
Najbitinij razlog zbog kojeg sam obrađivao ovu temu je bio da pokažem koja su sredstva i načini da se muslimani suprostave globalnom izazovu izobličenog predstavljanja islama koji je naročito izražen posljednjih godina, jer su muslimani, najviše svojom krivicom postali lahak plijen za dezinformacije i medije koji manipuliraju islamom kao vjerom, imecima, čašću, ponosom i osjećanjima.
Cilj obrađivanja ove teme je bio da se pokaže kakva je iskorištenost medija i medijskog prostora u promociji islama, te kakav je općenito odnos domaćih i svjetskih medija prema islamu i muslimanima.
Iskerno se nadam da ću ovim diplomskim radom uspjeti, barem donekle, pojasniti navedenu problematiku, te ponuditi adekvatna rješenja kako bi se poboljšala promocija islama u medijima.
Pri analizi dostupne literature na bosanskom jeziku i pisanju ovog rada koristio sam se istorijskom metodom, te metodama deskriptivne, kauzalne i faktorske analize.
Ovom prilikom bih se zahvalio svome uvaženom mentoru prof. dr. Izetu Terziću, koji mi je svojim savjetima i prijedlozima pomogao pri pisanju ovog rada, te uvaženim članovima komisije, prof. dr. Fuadu Sediću i prof. dr. Nusreti Kepeš. Molim Uzvišenog Allaha dž.š., da im podari svako dobro i ovoga i budućeg svijeta.
Također zahvalio bih se i nastavnom osoblju Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću na nesebičnoj pomoći i suradnji tokom studiranja.
1. POGLAVLJE
1.1. DEFINICIJA MEDIJA?
Mediji su institucije koje zadovoljavaju potrebu društva za javnom komunikacijom u kojoj mogu sudjelovati svi pripadnici društva. Mediji su istovremeno komunikacijski oblici, institucije i kulturne formacije.[1]
Mediji (od latinskog mednim, srednji put koji je između)[2] je u svom prvom značenju (u jednini) posrednik, onaj putem kojeg se prenosi komunikacija. U tom značenju medij može biti i osoba (u paranormalnom kontekstu). Nama najprikladnija definicija medija (engl. media ili medium)[3] kaže da je to „svaki način posredovanje ili oruđe, a posebno način komunikacije koji doseže opću javnost i sadrži reklame“.
1.1.2. Vrste medija
Printani mediji jesu zajednički pojam za printana izdanja koja inače nazivamo novine, časopisi, revije, magazin itd.
Radio je bežični prijenos signala korištenjem elektromagnetskih valova kojima su frekvencije niže od frekvencija infracrvene svjetlosti pa se prema tome zovu i radiovalovi.
Televizija, skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje pokretne slike u obliku električnog signala, njegov prijenos na daljinu, obično putem radiovalova, te ponovno pretvaranje u pokretnu sliku na mjestu prikaza.
Internet je javno dostupna globalna paketna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internet protokol). To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronska pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.[4]
1.2. DA’VA I MEDIJI
Pozivanje u islam obaveza je svakog muslimana i muslimanke u svakom vremenu, naročito u vremenu u kojem živimo, zbog opakih napada neprijatelja islama s ciljem ostranjivanja istinske da’ve iz srca muslimana. Da’va je velika počast za njenog nosioca, jer Allah dž.š. kaže: "A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela čini i koji govori: Ja sam doista musliman. "[5]
Da’va znači poziv u Allahovu vjeru, slijeđenje Njegove upute i primanja Njegova zakona na Zemlji i svjedočenje Njegove jednoće, odbacivanjem svih lažnih božanstava kojima se, umjesto Allahu iskazuje poslušnost, prihvaćanjem za istinu onog što je Allah imenovao istinom, za zabludu onog što je On imenovao zabludom, naređivanje dobra i odvraćanje od zla.
Rad na polju islamske da’ve se danas razlikuje od onog u ranijim vremenima, jer danas na njenom putu stoje mnoge zapreke, teškoće kojih ranije nije bilo a i ne snalaženje u buri tehnologije. Dostavljanje poruke islama muslimanima i pripadnicima drugih vjeroispovjesti danas je složen i zahtjevan zadatak.
S jedne strane, suočeni smo sa velikim problemom nekorektnog informiranja o islamu u nemuslimanskim medijima, kako štampanim tako i elektronskim. Uz to, protivnici islama i muslimana čine ozbiljne napore da okleveću i svijetu pruže dezinformacije o islamu i njegovim sljedbenicima.
S druge strane, postojao je i još postoji informativni vakum u pogledu korektnog znanja o islamu. „Danas su muslimani vodeća masa na svijetu sa 19,5 % od ukupnog stanovništva planete Zemlje. Oni moraju da izađu u susret obavezi ispunjavanja vakuma korektnim znanjem o islamu i muslimanima, da uklone dezinformacije i da se svim dozvoljenim sredstvima bore protiv njih“.[6] Postoji nekoliko valjanih razloga koji obavezuju muslimane na dostavljanje poruke islama. Prije svega, to je dužnost na koju nas je obavezao Allah dž.š. U Kur’anu je Allah dž.š., propisao muslimanskom Ummetu da čovječanstvu dostavi poruke islama: „I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, da Poslanik bude protiv vas svjedok"
1.2.1. Da’va u elektronskim medijima
Današnji mediji obiluju neprovjerenim informacijama koje se dobivaju podsredstvom moćnih informativnih centara, a koje svakodnevno zaokupljaju pažnju onih koji ih slušaju, gledaju ili čitaju. Zasigurno, najmoćnije sredstvo ili skup sredstava koja profiliraju sliku naše realnosti jesu mediji. S obzirom da iza brojnih sredstava informisanja stoje politički centri moći, nerijetko nenaklonjeni islamu i muslimanima, muslimani su dužni da putem medija pokušaju sami izgrađivati sliku o sebi, te da demantiraju svaku dezinformaciju i daju doprinos rasvjetljavanju prave istine. U svrhu tretiranja islamskih tema koje su od životnog značaja za muslimane, neophodno je koristiti se, na adekvatan način, svim medijima a posebno elektronskim (TV, radio, internet) koja su Božija blagodat.
Poziv u islam, na pravi put, jedna je od neophodnosti, kompromisno rješenje u slučaju pojave raznih struja neznanja, vesternizacije i drugih vidova moralnog posrnuća. Bavljenje da’vom jedna je od važnih etapa u ozbiljnom islamskom radu. To je etapa definisanja kojoj predhodi formiranje ličnosti i odgoj.
Prema mišljenju Huseina Đoze[7] postoji opća da’va i individualna. Opća da’va je na predavanjima, dersovima, medijima. U hadisima Muhammeda a.s. postoje nagovještaji u kontekstu naučnih i tehnoloških dostignuća. U tehnologiji i nauci da će se ostvariti veliki napreci, brzina i lahkoća komunikacija i razmjena iskustava između najudaljenijih dijelova svijeta. Taj nagovještaj Božijeg poslanika a.s. se danas u „modernom svijetu” i ostvario.
1.2.2. Da’va na radiotalasima
Radio je jedan od najrasprostranjenijih medija i stoga se njime treba maksimalno koristiti u svrhu afirmiranja islamskih vrijednosti. U eri demokratskih sloboda muslimani su dužni da se maksimalno koriste već raspoloživim radiostanicama koje u svojim programskim shemama naglašeno potenciraju vjerski program kao i muslimansku tradiciju i kulturu.
S obzirom na osobenosti i komunikološke prednosti radija, neki islamski sadržaji, posebno oni bogati leksičkim i semantičkim značenjem, svoje potpunije i djelotvornije značenje mogli bi dobiti emitiranjem na radiotalasima. Dramatična kur’anska kazivanja o životu Božijih Poslanika, opisi postepenog stvaranja svijeta i čovjeka, kur’anske priče o čudnim fenomenima života: kiši, oblacima, vjetrovima, gromovima, munjama itd., uz korištenje adekvatnih zvučnih efekata, instrumentalne muzike i ljudskih glasova, izvrstan su materijal za raznovrsne radio emisije sa islamskom porukom i sadržajem. Primjer da se radio može kvalitetno iskoristiti u promociji islama, je onaj doktora Jusufa Kardavija, koji preko dvadeset godina gostuje na katarskom radiju u emisijama koje tretiraju pitanja šerijata.
1.2.3. Da’va na televiziji
Televizija je još moćniji i savremeniji medij od radija, u prilog tome ide i činjenica da čovjek pamti i koristi 10% sadržaja koje čuje, 40% onih koje pročita, a 50% onih koje vidi.[8] To znači da vizuelizacija ima najvažniju fiziološku, psihološku i funkcionalnu ulogu. Nažalost, svijest muslimana još uvijek nije na tom nivou da se koriste televizijom kao blagodati kojom bi doprinosili širenju ideje islama na svim relevantnim svjetskim jezicima.
Od velikog bi značaja bilo uspostavljanje više islamskih satelitskih kanala poput Al-Džazire (Al-Jazeera)[9], koji bi za sve muslimane emitovali programe u skladu sa islamom. U vremenu mnoštva informacija i slobodnog satelitskog emitovanja, to je potreba muslimana u islamskom svijetu a i na Zapadu. To je obaveza na one koji su u mogućnosti da je realizuju, koji imaju materijalna sredstva i naučno i stručno iskustvo, jer je to vid dostavljanja Allahove vjere i pozivanja u nju. Danas su televizijske kamere prisutne u svim dijelovima svijeta, a ono što nije prikazano na CCN-u[10] i u njemu sličnim medijima, kao da se nije se ni dogodilo.
Televizija poseban uticaj ima na mladež svih starosnih dobi, od djetinstva do punoljetstva. Prof. dr. Aršad Husejin[11] smatra kako moderna tehnologija izaziva određene probleme i poremećaje naročito kod djece.
"Da bi dijete bilo osposobljeno za razdoblje zrelosti, odnosno za rad, potrebno je da ide u školu i da uči. Međutim, elektronski mediji i razvoj tehnologije su sve to promijenili. Za gledanje televizije, npr. nije potrebna nikakva naobrazba. Istraživanja u Americi su pokazala da petnestomjesečna beba može gledati televiziju, i već razvija osjećaj za svoj omiljeni program. Tako informacije za odrasle koje su djeci nerazumljive i ne bi im trebale biti dostupne, a jesu, kod djece stvaraju određene probleme jer djeca emocionalno nisu spremna da ih razumiju u potpunosti.".[12]
Primjeri iskorištenosti televizije u svrhu da’ve su oni od dr. Jusufa Kardavija, i dr. Zakira Naika. Dr. Kardavi je dugo bio gost na TV Katar u emisiji „ Uputa islama“. Danas je aktivan na televiziji Al – Džazira, gdje gostuje u emisiji „Serijat i život“. Dr Naik je već nekoliko godina gost na Tv Peace, koja ima svrhu propagiranja i širenja islama i da’vetskog karaktera prema muslimanima i nemuslimanima.
1.2.4. Da’va na internetu
Mnogobrojne komunikacijske mogućnosti i prednosti najvažnijeg medija u savremenom svijetu – interneta je nemoguće pobrojati. Internet predstavlja jednu od najuspješnijih da’vetskih metoda ako uzmemo u obzir sve informacije koje možemo na njemu pronaći. Primjera radi, kada ukucamo riječ Allah (vlastito Božije ime) na internetu, pojavi se oko 3 900. 000 rezultata (0.19 sek.), za riječ Bog oko 89.000.000 (0.29sek.) i za God (engl. Bog) oko 1.890.000.000 rezultata (0.29sec).[13]
Sama struktura i logika interneta je drugačija od svih elektronskih i printanih medija. „Svi dosadašnji mediji, tj. klasični mediji čovjeku serviraju ono što njihovi kreatori smatraju da treba servirati, a internet omogućuje čovjeku da traži ono što mu treba, što ga zanima“.[14]
Pred sve savremene muslimane, kada je u pitanju sudjelovanje u informatičko- tehnološkom progresu, postavlja se i krupan izazov kojeg je bivši malezijski premijer Mahatir Muhamed istakao kao jednu od najvažnijih zadaća muslimana u bliskoj budućnosti.
"Učenje o informacijskim tehnologijama ne smije se ograničiti na njihovu primjenu. Mi moramo imati sposobnost da razvijemo temeljni softver, koji je suštinski bitan, a danas toliko skup da ga mi ne možemo stalno od drugih kupovati. Moramo razviti vlastiti temeljni softver na osnovu kojeg ćemo razvijati druge softvere. Mi moramo, zapravo, razviti vlastiti Internet ili Intranet."[15]
Na internetu su u posljednih nekoliko godina veliku popularnost stekle društvene mrerže poput facebooka. Da i na takvim mrežama ima mjesta za promociju islama i njegovih vrijednosti, pokazuje činjenica da je mnogo islamskih grupa aktuelno konkretno na facebooku. Neke od njih na svjetskoj razini imaju i po nekoliko stotina hiljada članova. Cilj im je svakako promovisanje islama, putem ajeta iz Kur’ana, hadisa Muhammeda a.s., citiranjem poučnih priča, promocijom aktuelnih fetvi, te praćenjem i izvještavanjem o svim ostalim događajima, koji su manje ili više povezani sa islamom i muslimanima u svijetu.
Mnogo je poznatih medijskih ličnosti različitih profesija koji su prešli na islam. Samim prelaskom na islam, izazvali su medijsku pažnju i zanimanje za islam kod širih masa. Tako su postali na neki način promotori islama. Neki od njih su i uspješne daije, čijom je zaslugom hiljade ljudi prešlo na islam.
Neke od najpoznatijih ličnosti koje su prešle na islam su:
- muzičari: Jusuf Islam, Jusuf Estes, Jimmy Cliff;
- doktori: Murad Hofman, Ingrid Matsson, Maurice Bucaille;
- bokseri: Muhamed Ali, Pierre Vogel, Myke Aziz Tyson;
- fudbaleri: Robin van Persie, Frank Bilal Ribery, Nicolas Anelka, Erik Bilal Abidal.
1.2.5. Hutba (ne)iskorišteni medij
Hutba je najrasprostranjeniji i najvažniji islamski medij. Značaj hutbe ogleda se i u činjenici da je ona sastavni dio džume namaza, koja po šerijatsko-pravnom određenju za sve punoljetne, umno zdrave i pametne muslimane predstavlja obligatnu dužnost (farz). Hutbu drži kvalifikovano lice koje status hatiba stiče nakon određenog školovanja. Sa stanovišta komunikacijskih odnosa, veoma je bitno da se hutba održava svake sedmice u isto vrijeme, što ovom mediju daje određenu reguliranost i dinamizam.
S obzirom da je institucija hutbe nastala u ranom periodu islama i da je sam Muhammed a. s., bio hatib, govornik, historijski značaj ovog vida komuniciranja nadmašuje sve druge oblike specifičnog islamskog govorništva (vaz, ders i sl.). Značaj hutbe u savremenim uvjetima života i njen uticaj na vjerničku populaciju ovisi od dva suštinska aspekta: sadržaja hutbe ili izbora teme i načina ili forme kako se taj sadržaj uspješno prenosi.[16]
Hutba nije naučni skup, te nije zgoreg da hatib pobudi i snažnija osjećanja kod slušatelja, ali da to ne čini teatralno, vičući, plačući i slično, kako to dožiljava Murad Hofman[17]: „Ponekad osjećam da hatib poziva vjernike na odjednom iskrslu bitku na život ili smrt. Predavači u džamijama trebaju prestati da se strmoglavljuju na svoje slušateljstvo kao da su oni djeca. Kao što to psiholozi i profesori retorike dobro znaju, što je veći ton i viši glas, manje je vjerovatna poruka. Kur’an se obraća ‘ljudima koji misle’, ulema bi trebala činiti isto.19
Nastavlja se, ako Bog da.
[1]Peruško Zrinjka, Uvod u medije, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2011.
[2] Anić, Klaić, Domović, Rječnik stranih riječi, Sani-plus, Zagreb, 2002. str. 865.
[3]http://onlinerječnik.com,27. august 2012.
[4]http://hr.wikipedia.org/wiki/Mediji, 27.august 2012.
[5]Kur’an, Fussilat, 33.
[6]Pjanić Miralem, Da’va u elektronskim medijima,14. august 2011. http://dzrainci.com/da%E2%80%99wa-u-elektronskim-medijima.html, 27. august 2012.
[7] Husein Đozo je rođen 1912.g. u Barama, općina Goražde. Godine 1928. upisuje Šerijatsku sudačku školu koju završava 1933.g. Potom odlazi na Al-Azhar, na kojem završava Šerijatsko-pravni fakultet 1939. Napisao je veliki broj rasprava, članaka, eseja i polemika. Obilježio je naše islamsko mišljenje tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
[8]Nuhić Muhamed, Komuniciranje od pećinskog crteža do interneta,Sarajevo, 2000., str.186.
[9]Al-Jazeera je katarska televizija sa sjedištem u gradu Dohi. Sa radom je počela 1996.g. Smatra se najvećom arapskom televizijiskom kućom i najvećom protutežom američkom CNN-u.
[10] CNN, skraćenica za Cable News Network, je međunarodni 24-satni informativni kanal koji se emitira putem satelita i kablosvke televizije. Osnovao ga je Ted Turner 1980.g., a sjedište je u Atalanti.
[11] Prof.dr. Aršad Husein je rođen u Indiji 1975. godine. Predsjednik je Svjetske islamske asocijacije za mentalno zdravlje i voditelj dječije i adolescentne psihijatrije u Mizuriju (Missouri). Inače je i počasni doktor nauka na Univerzitetu u Tuzli.
[12] Pjanić Miralem, Da’va u elektronskim medijima,14. august 2011. http://dzrainci.com/da%E2%80%99wa-u-elektronskim-medijima.html, 27. august 2012.
[13] https://www.google.ba, 30. august 2012.
[14]Nuhić Muhamed, Komuniciranje od pećinskog crteža do interneta,str. 230.
[15] Mahatir Muhammed, Globalizacija i nove realnosti,Sarajevo, 2002. str. 30.
[16]Šljivo Meho, Tumačenje islama u savremenom svijetu.
[17] Murad Hofman je bivši njemački ambasador u Alžiru i Maroku. Rođen je 1931. godine, a islam je prihvatio 1980. godine. Autor je nekoliko knjiga o islamu, u kojima se većinom govori o odnosima između islama i Zapada.
Za Akos.bA piše: Esmin Mehić
O autoru:
Esmin Mehić, rođen 28.10.1988. godine u Bosanskoj Krupi, Jezerski.
Završio je medresu Džemaludin ef. Čaušević u Cazinu, a potom Islamski pedagoški fakultet u Bihaću, smjer Islamska vjeronauka.
Živi u Jezerskom i trenutno radi u OŠ „Jezerski“ kao nastavnik Islamske vjeronauke.
Nastavio je studiranje, te pohađa drugu godinu Master studija na IPF-u Bihać, smjer Islamska vjeronauka, odnosno religijska edukacije.
Akos.bA
