Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Umjetnost > Čudesno putovanje svijetom islamske arhitekture i umjetnosti (I)

Čudesno putovanje svijetom islamske arhitekture i umjetnosti (I)

 Od danas počinjemo sa serijalom tekstova o Islamskoj umjetnosti. Kroz ovaj serijal ćemo da napravimo osvrt na razne epohe i svjetske regije –  od Saudijske Arabije, Indije, preko Maroka, stare Andaluzije do ostavštine Osmanskog carstva. Nadamo se da ćete pronaći zanimljiv sadržaj i svake subote saznati nešto novo u našoj rubrici. Danas predstavljamo dvije, svima nama već, dobro poznate džamije: Kupola na stijeni i Velika džamija u Damasku.

Kupola na stijeni – dragulj arhitekture

Od gracioznosti islamskog pisma, inspirativne umjetnosti kaligrafije, arabeski, lijepih tonova ebru slikarstva, pravougaonih harema džamija, do velikih i malih trgova koji su vijekovima centar društvenih dešavanja, lahko je prepoznatljiv jedan sveobuhvatni ton koji je obojio svaki aspekt islamske umjetnosti i arhitekture. Ako korake usmjerimo od samih početaka, skromnih mesdžida, pa polahko preko kaldrma i čaršija dođemo do savremenih nota, možemo da vidimo da je široka lepeza najkreativnijih djela uokvirena istim ustaljenim pravilima vjerskih načela. Kaligrafija, ebru slikarstvo, arabeske, kupole, haremi, džamije, čaršije, pijace i svi ostali dijelovi iz sakralnih i sekularnih sfera, jasno se pridržavaju islamskih pravila i pomno nastoje da zadovolje funkciju koja im prethodi.

2Čudesno putovanje svijetom islamske arhitekture i umjetnosti započinje u Jerusalemu, mjestu velike simboličke vrijednosti, kolijevci koja stoljećima spaja različite vjere, kulture i tradicije. Nastanak islamske arhitekture djelo je halife Abd al-Malika, u čije je vrijeme izgrađena Kupola na stijeni (građena od 689. do 691.). Jedna od prvih funkcija bila joj je da rječnikom arhitekture istakne prisustvo nove vlasti, poretka i religije. Sa jednostavnim i skladnim geometrijskim tlocrtom, kupolom i visoko postavljenim prozorima, Kupola na stijeni zrači jednostavnošću i svojim harmoničnim proporcijama zadržava pogled posmatrača. Eksterijer je raskošan, obložen najprije staklenim mozaicima, a poslije crijepom i keramičkim pločama, sa kupolom čija je drvena konstrukcija presvučena oplatom i olovom a kasnije pozlaćena.

3Pored grandioznih predstavljanja floralnih elemenata i različitih geometrijskih formi, ajeti iz Kur’ana prvi puta dobijaju arhitektonsku ulogu i postaju jedan od najvažnijih elemenata dekorativne umjetnosti.

Kupola na stijeni koncipirana je da bude od maksimalnog umjetničkog izražaja i stoljećima poslije ostaje jedan od najvećih islamskih spomenika, obuhvatajući u isto vrijeme vrhove emotivnog, političkog, društvenog i religijskog dometa.

Syria - Travel - Umayyad Mosque of Aleppo

Magična ljepota Velike džamije u Damasku

Damask, jedan od najvažnijih gradova u historiji civilizacije, stoljećima je svojom ljepotom privlačio Istok i Zapad. U ulicama Damaska osjeti se snažan zagrljaj historije, kao mješavine različitih kultura, religija i tradicija. U najvažnijem dijelu starog grada, već stoljećima svojim arheološkom i arhitektonskom vrijednostima, pogled zadržava jedna od najvećih i najstarijih džamija na svijetu, poznata kao Umejadska ili Emevijska džamija.

Kao i svaka riznica kulture, ova džamija u  svojoj unutrašnjosti čuva različite simbole neopisive političke, historijske i emotivne vrijednosti. U toku pravljenja džamije, u iskopavanjima je pronađena grobnica u kojoj se, po tvrdnjama različitih stručnjaka, nalazi glava Ivana krstitelja. U džamiji se, također, nalazi i grob Salahudina Ejubije, jednog od najslavnijih islamskih vojskovođa.

5„To je najčudesnija džamija na svijetu, najbolje umjetnički izrađena, veličanstvene ljepote da joj nema ni slične.. ukrašena je mozaicima sa zlatnim listićima, različitih boja, izvanredne ljepote“.  (Ibn Batuta, 1326 Rihla, I, 197-198).

 

6Postavka džamije je klasična i nastala je kao rezultat transformacije bazilike Ivana Krstitelja. Odmah nakon osvajanja, dio bazilike je bio pretvoren u džamiju, pa je zajedno korištena od strane muslimana i kršćana. Džamija uokviruje pravougaonik opsega 157 x 100 metara, sa kulama koje imaju funkciju munara, raspoređenim na uglovima. Munara na sjeveroistočnom dijelu, zove se i Isaova (a.s) munara, jer će se pred Sudnji dan, Isa (a.s) supustiti na nju.

Džamija je, po uzoru na kuću Poslanika Muhammeda (a.s), projektovana tako da zadovoljava mnogo funkcija: postala je mjesto za zajedničku molitvu, edukaciju, političke skupove, sudske procese i centar za materijalno ugrožene. U gradnji džamije je, po naredbi halife, učestvovalo oko 200 najpoznatijih bizantijskih arhitekata. Samim tim, postala je jedna od najimpresivnijih i najljepših građevina, a i danas se ponosno krasi tom titulom.

(autorica: Maida Halilović, arhitektura)

divithana.com

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top