Bošnjačka karavana sretnika
"Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovom putu izginuli! Ne,oni su zivi i u obilju su kod Gospodara svog,radosni zbog onoga sto im je Allah od dobrote Svoje dao i veseli zbog onih koji im se jos nisu pridruzili, za koje nikakva straha nece biti i koji ni za cim nece tugovati." (Alu Imran, 169-170)
Jeste,umrli su, a mrtvi jos nisu. Kao mladic, koji je bio beba u vrijeme agresije na nasu zemlju,osjecam potrebu i obavezu da otrgnem od zaborava uspomenu na nase prvake, junake ciju su zivoti utkani u temelje nase slobode. Posebno se obracam nasoj omladini. Nasa mladost ne smije zaboraviti zrtvu najbolje generacije bosnjackog naroda. Sjecanje na njih mora biti dio nas.
Gdje je Izet? Gdje je Mahir? Gdje je Mirset?
Gdje su stotine hiljada najboljih sinova naseg naroda i ove lijepe zemlje. Dali su sebe da bi tebi danas bilo bolje.Znaj,Bosnjace,koji sada citas ove redove, da je njihovom krvlju sacuvana Bosna.Oni su svojim hrabroscu i odlucnoscu zadivili svijet, a prestravili agresora.Sa osmjehom su ginuli za nasu slobodu… Rijesili su da idu do kraja,ostavljajuci iza sebe svoje voljene,svoje supruge,majke i dijecicu koja ih nisu ni zapamtila.Bosnjacki sehidi, gazije,tihe nenametljive legende. Znaj, Bosnjo, da je nekada na liniji bilo vise njih nego pusaka. Zato, oni spadaju u najvece borce svijeta.Unaprijed smo bili otpisani,cak su nam dane odbrojavali. Ali, nisu dusmani znali da ispred njih stoje ljudi kojima smrt je draza od robstva. Nije znala pogan ljudska da Bosnjaci imaju tekbir koji je jaci od sve njihove artiljerije, tenkova i pusaka. Oni su sa Allahovom, dz.s dozvolom ucinili nemoguce. Budimo ponosni sto pripadamo toj karavni sretnika. Danas mogi, narucito licemjerni Zapad, cini sve da zaboravimo iskusenja kroz koja smo prosli, da zaboravimo svoju karavanu sretnika. Cijelo vrijeme planski rade na tome da Bosnjaci zaborave na svoje gazije i heroje, i ne zale na tom putu ni vremena ni sredstava. Cak nam i ime (Bosnjaci) zele oduzeti. Svaki komad i svaka gruda Bosne placena je krvlju najboljih sinova, sehidskom krvlju.
Pgledajmo danas kako se potomci zlikovaca ponose njihovim zlocinima. Mi Bosnjaci sutimo,pustamo da korov zaborava prekrije stranice sjecanja na nasu karavanu sretnika.Sjetimo ih se, tek onako sporadicno, samo drugog dana Ramazanskog bajrama. Dok ti danas pises poruke svojim voljenima, oni su pisali oporuke (vasijete), koji komad odjece i imovine ko da nasljedi poslje njih. Zaboravimo li sve ovo, znajmo onda da smo pronevjerili dio emaneta kojim su nas oni obavezali.Emanetom da uvjek budemo budni i spremni, jer samo na taj nacin mozemo ocuvati Bosnu od pogani koji svakih pedeset godina atakuju na ono na sto nemaju pravo.
I na kraju molimo Uzvisenog Allaha da nasim junacima podari stepen sehida, a nama zelju i spremnost da i mi budemo dio karavane sretnika, junaka koji ce htjeti i znati braniti nase svetinje.Ne dajmo zaboravu da nam izbrise sjecanje na bosnjacku karavanu sretnika!
AZIZ REDZIC/saff.ba
