BiH gubi tržište Kosova zbog nedostatka “političke volje”
Dok se zemlje regiona međusobno približavaju, BiH zbog viznog režima i carinskih barijera gubi tržište od oko dva miliona stanovnika, pa umjesto četvrtog mjesta na listi izvoznika na Kosovo koje je nekad imala, sada se nalazi tek na desetom mjestu
Trend pada nastavljen je i ove godine, jer nema dovoljno političke volje za rješavanje pitanja slobode kretanja robe i građana. Zato je Fondacija Dokukino pokrenula Inicijativu za otvorene razgovore (Open Talks Initiative), sa namjerom da uspostavi otvoreni dijalog na temu slobode kretanja u regionu, a sa fokusom na odnose između Bosne i Hercegovine i Kosova.
U okviru Open Talks Initiative održan je veliki broj sastanaka na kojima su učestvovali predstavnici privrednika, civilnog društva i državnih organa i institucija. U oktobru predstoje i susreti i predstavljanje ponuda dvaju privreda, kao i međusobna razmjena novinara i posjete kulturnih radnika i javnih ličnosti.
Svakog mjeseca milion eura manje
U junu 2014. godine, roba iz BIH činila je 3,3% robe izvezene na Kosovo, dok je juna 2015. taj procenat smanjen na 2,7%. U nominalnom iznosu, sa više od 7 miliona eura juna prošle godine, izvoz je pao na nešto iznad 6 miliona eura u junu 2015. godine, pa BiH svakog mjeseca gubi milion eura zbog nedostatka političke volje za rješavanje pitanja slobode kretanja.
U prodavnicama na Kosovu gotovo da više nema dobro prepoznatljivih proizvoda iz Bosne i Hercegovine koji su nekada zauzimali centralna mjesta na policama. U junu 2015. tek 2,7% kosovskog uvoza dolazilo je iz BiH. Istovremeno, čak je i Srbija koja Kosovo ne priznaje i smatra ga dijelom svoje teritorije povećala svoj izvoz na 13,6%. Građani i privreda Bosne i Hercegovine i Kosova, uprkos svim regionalnim sporazumima i dalje su jedini koji nemaju punu slobodu kretanja. Istraživanja su pokazala da bi robna razmjena BiH i Kosova već u prvoj godini nakon ukidanja viza porasla za 20%.
Pozitivan bilans samo sa Albanijom i Kosovom
Otvaranjem novog autoputa između Prištine i Tirane 2013. godine, porasla je razmjena između Kosova i Albanije, a Bosna i Hercegovina već dvije godine bilježi novi pad izvoza na Kosovo. Istraživanje o vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine i Kosova u kojem su od 60 kompanija sa obje strane traženi odgovori na pitanja o teškoćama u međusobnoj privrednoj saradnji, pokazalo je da ima interesa, ali ne i političke volje. Također, prikupljen je i veliki broj zvaničnih podataka i stavova nadležnih institucija. Iz ugla Bosne i Hercegovine, Kosovo je i dalje, uz Albaniju, jedina potpisnica CEFTA sporazuma sa kojom ima pozitivan vanjskotrgovinski bilans. U posljednjih pet godina, Bosna i Hercegovina na Kosovo je izvezla robu vrijednu 80 miliona eura, dok je Kosovo na BiH tržište plasiralo robe za svega 2 miliona eura.
Vizni režim između BiH i Kosova izuzetno je složen i ograničava slobodu kretanja ne samo za privrednike i njihovu robu već i za građane koji žele da putuju. Sa obje strane riječ je o nestandardnim viznim procedurama koje podrazumjevaju značajne troškove za građane, komplikovan proces pribavljanja dokumentacije i duge rokove za izdavanje viza.
Od stalnog rasta do vrtoglavog pada
Trgovinski odnosi između BiH i Kosova kretali su se uzlaznom putanjom od 1999. godine. Pozitivan trend dodatno je pojačan ulaskom Kosova u CEFTA sporazum u julu 2007. godine, pa već 2008. godine izvoz Bosne i Hercegovine na Kosovo raste za 30%, dok se izvoz Kosova povećava za 12%. Ipak, te iste godine Kosovo proglašava nezavisnost pa već sljedeće, 2009. godine dolazi do značajnih promjena. Bosna i Hercegovina nije priznala proglašenu nezavisnost, pa građani Kosova gube mogućnost putovanja, a privreda izvoza. Izvoz Bosne i Hercegovine na Kosovo bilježi dalji rast, ali znatno usporeniji. On biva dodatno usporen kada je Kosovo početkom 2011. godine uvelo recipročni vizni režim za građane Bosne i Hercegovine. Uz vizni režim, za privrednike dodatni problem predstavljaju i različite carinske barijere, pa dvije zemlje danas imaju značajno složenije procedure izvoza i uvoza robe, u odnosu na one koje postoje između Kosova i Srbije.
akta.ba
