Anksioznost i upravljanje stresom: Pozitivne emocije
Prvi dio: Anksioznost i upravljanje stresom: Kur’an – vodič za pozitivnu psihologiju
Pozitivne emocije
Prvi element koji doprinosi dobrobiti su pozitivne emocije. To je ono što osjećamo. Ovaj element sažima sve ljudske emocije, uključujući sreću i zadovoljstvo životom koje pojedinac dobija iz svakodnevnog života.
Pozitivna psihologija, na način na koji je podržana opsežnim istraživanjem, dokazala je da pozitivno djelovanje povećava pozitivne emocije (sreću) i rezultira povećanjem našeg blagostanja. Dokazano je da su činjenje dobrote, izražavanje zahvalnosti, i pozitivan stav ključni vidovi ponašanja koji doprinose procvatu ličnosti. Na primjer, ugradnja pozitivnih emocija u školski program, pored ostala četiri elementa pozitivne psihologije, uključivala je aktivnost gdje su djeca pisala pisma zahvalnosti svojim roditeljima, gdje su učili da uživaju u lijepim uspomenama i dožive koliko je ljubaznost nagrada za onog ko je pruža. Rezultati su doveli do istinske životne promjene i bilo je moguće uočiti odraz mnogih vrijednih kvaliteta u drugim aspektima njihovih života.
U suštini, vršenjem djela davanja i ljubaznosti generira se najneposrednije formiranje pozitivnih emocija, koje nas ispunjavaju živopisnim osjećajima, srećom i mirom. Osim toga pozitivne emocije čine više od pukog pružanja prijatnih osjećanja, one su pokazatelj akumulacije našeg psihološkog rasta.
Ne samo da djela poput ljubaznosti prema drugima, nježnog obraćanja roditeljima, davanja milostinje, ili bilo koji, odnosno svi drugi oblici nesebičnog djela stvaraju veću “sreću”, već je i svaki detalj, veliki ili mali, značajan, i kao povratni efekat oblikuje i doprinosi većem poimanju stvarnosti. Za one radoznalog uma, ovaj proces se dublje razlaže u drugom djelu pod nazivom “Leptiri u islamu: zašto je malo mnogo”.
Sada, iako Kur’an nužno ne razmatra pozitivne emocije (sreću), sigurno je da postoje bezbrojne reference koje nas ohrabruju na činjenje djela davanja i izražavanja ljubaznosti. Konkretno, slijedeća sura neporecivo prenosi vrlo jaku i snažnu poruku, koja zadire u značaj i širinu ovih djela. Jednako nevjerovatna je ideja da “davanje” nije ograničeno na oblik ili veličinu djela, već prije da ovi napori spadaju u široki spektar djelovanja.
“DA LI STE ikada razmišljali o [tipu osobe] koja lažno tumači zakone morala? Pazite na upravo tog [takav tip osobe] koji odguruje siroče, i ne osjeća nagon da nahrani potrebitog. Žalite, zatim, one čija su srca u molitvi daleka, one koji jedino žele da budu viđeni i veličani i, pored toga, odbijaju pružiti pomoć [svojoj braći]!” (107 – Al-Ma’un: Mala djela ljubaznosti)
Jednako važno je da sama po sebi ta djela ne predstavljaju uslov da se nešto dobije zauzvrat (altruizam), a ohrabreni smo kao muslimani da u sebi pronađemo način da usvojimo te kvalitete i ostvarujemo ih. Ohrabreni smo da postanemo altruistični, jer je to zdravo za nas (pozitivne emocije) i dobro za društvo (npr. hranjenje siromašnih).
“Gle, Bog naređuje pravdu, i djela dobrote i velikodušnosti prema (nečijem) bližnjem …” (16: 90- An-Nahl: Pčela)
“Oni daju hranu iz ljubavi prema Njemu (Allahu), siromašnome, siročetu, i robu, kazujući: Hranimo vas samo radi zadovoljstva Allaha – ne želimo od vas ni nagradu ni riječi zahvale” (76: 8-9- Al-Insan: Čovjek)
Kur’an je prepun ajeta koji podstiču davanje, na način da se samo po sebi podrazumijeva prihvatanje altruističke prirode. Propisi Kur’ana na taj način osiguravaju put ka većoj dobrobiti (sreći) i put ka procvatu.
Nastavlja se.
Izvor: soundvision.com
Usluge prijevoda teksta: Congress Service Center – Sarajevo Office
Skenderpasina br.1, Sarajevo
Tel. +387 33 267 250
Fax. +387 33 267 251
E-mail: office.sa@kscnet.com
akos.ba
